Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Faigatā ma Faamanuiaga—O le Tausia A‘e o Fanau i se Isi Atunuu

O Faigatā ma Faamanuiaga—O le Tausia A‘e o Fanau i se Isi Atunuu

O Faigatā ma Faamanuiaga—O le Tausia Aʻe o Fanau i se Isi Atunuu

E FAITAU miliona tagata ua faimalaga atu e nonofo mau i isi atunuu ma le faamoemoe e faavae aʻe ai se olaga fou. I Europa, e sili atu i le 20 miliona tagata na faimalaga atu o loo nonofo ai i le taimi nei. I le Iunaite Setete, o loo nonofo ai le sili atu i le 26 miliona tagata na fananau i isi atunuu, ae i Ausetalia, o loo nonofo ai le sili atu i le 21 pasene o tagata na fananau i isi atunuu. E masani lava ona tauivi nei aiga ua faimalaga atu, e aʻoaʻoina se gagana fou ma e tatau ona faafetaui atu o latou olaga e tusa ma le aganuu fou.

E masani lava ona vave aʻoaʻoina e tamaiti le gagana a le atunuu fou lea ua latou ō atu i ai, ma ua amata foʻi ona mafaufau e tusa ma lea gagana fou. Ae mo mātua, e ono umi se taimi e latou te aʻoaʻoina ai lea gagana fou. A o ola aʻe tamaiti i se atunuu e ese le gagana mai le gagana a o latou mātua, e ono aliaʻi mai ai se faafitauli tau i fesootaʻiga ma o latou mātua lea e lē faigofie ona foʻia.

E lē gata ua suia e le gagana fou mafaufauga o tamaiti, ae ua taaʻina foʻi e le aganuu a le atunuu fou o latou lagona. Atonu ua faigatā ai i mātua ona malamalama i uiga o a latou fanau. O le mea lea, ua fesagaʻi ai mātua na faimalaga atu ma ni luʻi sa lē masani ai a o taumafai e tausia aʻe a latou fanau i “aʻoaʻiga ma apoapoaʻiga a le Alii [Ieova].” —Efeso 6:4.

Le Faigatā Ona Pāʻia o le Loto ma le Mafaufau

O le faanaunauga ma le tiute tauave a mātua Kerisiano, o le aʻoaʻoina lea o a latou fanau i le “gagana lelei” po o le upu moni o le Tusi Paia. (Sefanaia 3:9) Ae peitaʻi, afai e lē lava le malamalama o tamaiti i le gagana a mātua, ma e lē mafai foʻi e mātua ona talanoa atu ma le malamalama i le gagana lea ua masani ai a latou fanau, e mafai la faapefea ona tāmau e mātua ia tulafono a Ieova i loto o fanau? (Teuteronome 6:7) Atonu e malamalama fanau i upu ia e talanoa atu ai o latou mātua. Ae peitaʻi afai e lē pāʻia le loto i upu ia e fai atu, atonu la o le a pei tamaiti o ni tagata ese i lo latou lava aiga.

Na faimalaga atu ia Pedro ma Sandra i Ausetalia mai Amerika i Saute, ma o le tulaga faigatā lenā na oo iā i laʻua a o tausia aʻe la laʻua fanau tama talavou e toʻalua. * Ua faapea mai Pedro: “E aafia le loto ma faalogona pe a talanoaina mataupu faaleagaga. E manaʻomia ona e iloa lelei le gagana, ina ia mafai ai ona faamatala atu manatu tāua ma sili atu ona uigā.” Ua faapea mai Sandra: “Afai e lē malamalama lelei a tatou fanau i la tatou gagana moni, ona pagatia lea o lo latou olaga faaleagaga. Atonu o le a latou lē talisapaia ai le upu moni, ma lē maua ai le aano moni o le mataupu lea o loo latou aʻoaʻoina. E ono faavaivaia ai i latou i le itu faaleagaga, ma e lē toe lelei ai sa latou faiā ma Ieova.”

Na faimalaga atu ia Gnanapirakasam ma Helen i Siamani mai Sri Lanka, ma ua toʻalua nei la laʻua fanau. E ioe i laʻua i le manatu e faapea: “E tāua tele le iloa e la ma fanau o la matou lava gagana a o aʻoaʻoina foʻi le gagana Siamani. E tāua ona la talanoa saʻo mai iā i maʻua mai o la loto e uiga i o la faalogona.”

Ua faapea mai Miguel ma Carmen, o ē na faimalaga atu i Ausetalia mai Uruguay: “E tatau i mātua e pei o i maʻua ona faia ni taumafaiga. E tatau ona la aʻoaʻoina a lē o le gagana fou ina ia mafai ai ona la talanoa ma faamatala atu mataupu faaleagaga i lenā gagana, po o le aʻoaʻoina lea o la laʻua fanau ina ia mafai ona tāutala i le gagana a mātua.”

Le Filifiliga a le Aiga

O le mea e sili ona tāua mo le lelei faaleagaga o se aiga ua ō atu e nonofo mau i se isi atunuu, o le filifili lea po o lē fea gagana o le a faaaogā e le aiga ina ia ‘aʻoaʻoina ai e Ieova.’ (Isaia 54:13) Pe afai e latalata ane se faapotopotoga e tāutala i le gagana moni a le aiga, e mafai lava ona filifili le aiga e auai i lenā faapotopotoga. I le isi itu, e mafai foʻi ona latou filifili e auai i se faapotopotoga e tāutala i le gagana a le atunuu lea ua latou nonofo ai. O ā vala o le a faavae ai lenei filifiliga?

Ua faamatala mai e Demetrios ma Patroulla le mea na faavae ai la latou filifiliga ina ua faimalaga atu i Egelani mai Kuperu ma tausia aʻe ai la laʻua fanau e toʻalima: “I le taimi muamua, sa auai lo matou aiga i le faapotopotoga Eleni. E telē se fesoasoani na ma mauaina mai lenei faiga, ae sa faigatā tele mo le tuputupu aʻe faaleagaga o la ma fanau. E ui sa i ai si malamalamaga o le fanau i le gagana Eleni, ae sa faigatā ona latou malamalama i manatu loloto faaleagaga. Sa iloa lenei mea i le tuai ona latou agaʻigaʻi i luma faaleagaga. Na sui le faapotopotoga a lo matou aiga i se faapotopotoga faa-Peretania, ma sa vave lava ona vaaia suiga lelei i la ma fanau. Ua faamalosia ai i latou i le itu faaleagaga. Sa lē faigofie ona faia lea filifiliga, ae i lo matou lava tulaga, o se filifiliga atamai lea sa matou faia.”

O loo mafai pea ona talanoa le aiga i la latou lava gagana, ma e tele ni aogā ua maua mai ai. Ua faapea mai la laʻua fanau: “O se faamanuiaga le mafai ona tautala i se isi gagana. E ui o la matou gagana autū o le faa-Peretania, ae o le iloa tāutala i le gagana Eleni, ua mafai ona maua ai ni faiā māfana vavalalata, aemaise lava mātua o o matou mātua. Ua mafai ai foʻi ona matou alolofa i tagata e faimalaga mai e nonofo mau, ma mautinoa ai e mafai ona matou aʻoaʻoina se isi gagana. O lea, ina ua matou matutua, na ō atu ai lo matou aiga e fesoasoani i se faapotopotoga Alapania.”

Na siitia atu foʻi ia Christopher ma Margarita i Egelani mai Kuperu, ma sa tausia ai i inā la laʻua fanau e toʻatolu. Sa latou filifili e ō atu i le faapotopotoga Eleni. E manatua e la laʻua tama o Nikos, lea ua auauna nei o se toeaina i le faapotopotoga Eleni e faapea: “Sa faalaeiauina i matou ina ia auai i se faapotopotoga Eleni lea faatoʻā faavae. Sa manatu ai lo matou aiga o se tofiga lea mai le Atua.”

Ua mātauina e Margarita e faapea: “Ina ua oo le matutua o tama i le fitu ma le valu tausaga, sa tusia loa o la igoa i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate. Sa fai si o ma popole ona sa lē malamalama lelei i laʻua i le gagana Eleni. Ae peitaʻi, sa galulue faatasi uma le aiga i o la tofiga, ma sa tele se taimi na faaaluina e fesoasoani atu ai i le sauniunia o a la lauga.”

Ua faapea mai la laʻua tama teine o Joanna: “Ou te manatua pea le aʻoaʻoina o i matou e lo matou tamā i le gagana Eleni. Sa ia tusia le pi i se laupapa sa i le fale, ma na matou aʻoina lelei lea pi. O le toʻatele o tagata e faaalu se taimi umi e aʻoaʻoina ai se gagana, a o matou, e leʻi umi ona matou aʻoaʻoina le gagana Eleni ona o le fesoasoani a o matou mātua.”

O le a auai atu nisi aiga i se faapotopotoga e tāutala i la latou lava gagana ona o le manatu o mātua ina ia faateleina le ‘malamalama faaleagaga’ ma le agaʻigaʻi i luma o le aiga, o lea la e manaʻomia ai ona maua lea aʻoaʻoga i la latou lava gagana. (Kolose 1:9, 10; 1 Timoteo 4:13, 15) Atonu e manatu foʻi le aiga i la latou lava gagana o se auala e fesoasoani ai i isi aiga na faimalaga mai o ē e tautala i lea lava gagana ina ia iloa le upu moni.

I le isi itu, atonu e manatu se aiga, e sili ona lelei mo i latou le auai i se faapotopotoga e tāutala i le gagana a le atunuu lea ua latou nonofo mau ai. (Filipi 2:4; 1 Timoteo 3:5) Pe a uma ona talanoaina e le aiga lea tulaga, ona tuu atu lea i le ulu o le aiga e tatalo ma faia i ai se faaiʻuga. (Roma 14:4; 1 Korinito 11:3; Filipi 4:6, 7) O ā ni fautuaga e ono fesoasoani i nei aiga?

Nisi o Fautuaga Aogā

Ua faapea mai Pedro ma Sandra ia na taʻua i le amataga: “E iai la matou tulafono ina ia tautala tau lava o le gagana Sepania i le fale, ina ia mautinoa ai ua lē mou atu la matou lava gagana. O se tulafono e faigatā ona tausisia, talu ai e iloa e la ma fanau e ma te malamalama i le faa-Peretania. Ae afai e lē tausisia lenei tulafono, atonu e lē pine lava ae mou atu lo la malamalama i le gagana Sepania.”

Ua fautua mai foʻi Miguel ma Carmen ia na taʻua i le amataga e faapea: “Afai e faia e lē aunoa le suʻesuʻega a le aiga, ma talanoaina le mau i aso taʻitasi i la latou lava gagana, ona mafai lea ona iloa e tamaiti ni mea e sili atu na i lo o na o upu faigofie o le gagana. O le a mafai ai ona latou faamatala atu mataupu faaleagaga i lenā gagana.”

Ua fautua mai foʻi Miguel e faapea: “Ia taumafai e avea le galuega talaʻi o se mea e fiafia i ai le aiga. O la matou oganuu, e aofia ai se vaega tele lava o se aai, ma e umi se taimi e malaga atu ai i taavale e saʻilia tagata o ē e tautala i la matou gagana. A o matou faimalaga, e matou te faia ni taaloga faale-Tusi Paia ma talanoa i mataupu tāua e faaaogā lelei ai le taimi. Ou te taumafai e fuafua le faigāmalaga ina ia aofia ai le faia o ni toe asiga e fua mai. E iʻu ane le aso e lelei, auā sa mafai ona faaaofia tamaiti i se talanoaga uigā faale-Tusi Paia.”

Feagai ma le Eseese o Aganuu

Ua faalaeiauina e le Afioga a le Atua talavou e faapea: “Loʻu atalii e, faalogo mai ia i le aʻoaʻo atu a lou tamā; aua foʻi e te tuulafoaʻiina le upu a lou tinā.”(Faataoto 1:8) Ae peitaʻi, e ono tulaʻi mai ni faafitauli pe afai e taʻaina ia aʻoaʻiga a le tamā ma “upu” a le tinā i tū ma amioga e ese mai i le aganuu lea e ola aʻe ai tamaiti.

Ioe, o ulu lava o aiga taʻitasi e filifilia le auala e pulea ai lona lava aiga, ma e lē tatau ona taaʻina fua i isi aiga. (Kalatia 6:4, 5) Ae peitaʻi, o le lelei o fesootaʻiga a mātua ma fanau, e ono faigofie ai ona talia e mātua ni tū fou.

Ae peitaʻi, o le tele o tū ma amioga ia o loo taatele i atunuu tamaoaiga, e āfaina ai le ola faaleagaga o Kerisiano. E masani lava ona uunaʻia malosi e musika lauiloa ma faafiafiaga ia amioga lē mamā faaleituaiga, le matapeʻapeʻa, ma le fouvale. (Roma 1:26-32) E tusa lava pe lē malamalama mātua Kerisiano i le gagana, e lē tatau lava ona fiu i latou i le faia o lo latou tiute tauave i le puleaina o musika ma faafiafiaga ua filifilia e a latou fanau. E tatau ona latou faataatitia ni taʻiala mautū. Ae peitaʻi e mafai ona tulaʻi mai ai se tulaga faigatā.

Ua faapea mai Carmen: “E ma te lē malamalama i upu o musika e faalogologo ai la ma fanau. E lē āfaina le fati, ae atonu ma te lē o malamalama i upu pe afai e iai ni uiga leaga po o ni faaupuga masoā.” Ua faapefea ona la taulimaina lenei tulaga? Ua faapea mai Miguel: “O le tele lava o taimi e ma te aʻoaʻoina ai la ma fanau e uiga i le mataʻutia o musika e uunaʻia ai amioga lē mamā. E ma te taumafai foʻi e fesoasoani iā i laʻua e filifili ia musika e fiafia i ai Ieova.” Ioe, e manaʻomia le mataʻalia ma le magafagafa ona e eseese aganuu.—Teuteronome 11:18, 19; Filipi 4:5.

Seleseleina Mai o Taui

O le tausia aʻe o tamaiti i se isi atunuu, e manaʻomia ai le taimi ma taumafaiga. O le mea moni lava lenā. Ae e mafai e mātua ma fanau ona maua mai ai nisi taui i a latou taumafaiga.

Na faimalaga atu ia Azzam ma lana avā o Sara i Siamani mai Take ma tausia aʻe ai la laʻua fanau e toʻatolu. Ua auauna nei la laʻua tama matua i le ofisa o le lālā o Molimau a Ieova i Selters, i Siamani. Ua faapea mai ia Azzam: “O le aogā sili mo le fanau, ua mafai ai ona latou ati aʻe ni uiga ua aogā i aganuu uma e lua.”

Na ō atu ia Antonio ma Lutonadio i Siamani mai Angola ma o loo tausia aʻe ai se fanau e toʻaiva i inā. E tautala le aiga i le gagana Lingala, le faa-Falani ma le gagana Siamani. Ua taʻua e Antonio: “O le iloa tautala i isi gagana, ua fesoasoani i lo matou aiga e molimau atu ai i tagata mai le tele o atunuu. Ua matuā faafiafiaina ai i matou i lenei mea.”

Ua lagona e le fanau e toʻalua a se ulugalii mai Iapani lea na siitia atu i Egelani le aogā tele iā i laʻua o le iloaina o le faa-Iapani ma le faa-Peretania. Ua faapea mai ia talavou: “O le mafai ona tautala i gagana e lua, ua fesoasoani i le mauaina o ni a ma galuega. E ma te maua aogā mai i tauaofiaga tetele e faia i le gagana Peretania. Ae i le taimi lava e tasi, ua ma maua ai se faaeaga e auauna i le faapotopotoga Iapani lea e manaʻomia tele ai le fesoasoani.”

E Mafai Ona E Taulau

O le tausia aʻe o tamaiti a o nonofo i se atunuu e lē tutusa tū ma aganuu ma lea e masani ai le aiga, o se luʻi faigatā lea sa feagai ma auauna a le Atua talu mai taimi o le Tusi Paia. Sa taulau mātua o Mose e ui lava sa tausia aʻe o ia i Aikupito. (Esoto 2:9, 10) E toʻatele tagata Iutaia na tausia aʻe a latou fanau a o faatafea i Papelonia, ma na fiafia na fanau e toe foʻi atu i Ierusalema ina ia atiina aʻe le tapuaʻiga moni.—Esera 2:1, 2, 64-70.

E mafai foʻi ona taulau faapena mātua Kerisiano i aso nei. Atonu e faafiafiaina i latou i le faalogo atu i a latou fanau o faapea mai, e pei o faamatalaga na faia e fanau a se ulugalii: “E ese le māfana o lo matou aiga ona o le tausiga alofa e Papa ma Mama, e masani lava ona matou talatalanoa faatasi i taimi uma. O se mea e fiafia ai ona ua avea i matou ma vaega o le aiga i le lalolagi aoao o loo auauna iā Ieova.”

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 7 Ua suia nisi o igoa.

[Ata i le itulau 24]

O le tautala i lau lava gagana i le fale, e maua ai e lau fanau se malamalamaga o lenā gagana

[Ata i le itulau 24]

O la latou lava gagana, e mafai ai ona māfana talanoaga i le va o mātua o mātua ma fanau a a latou fanau

[Ata i le itulau 25]

O le suʻesuʻeina o le Tusi Paia ma lau fanau e atiina aʻe ai lo latou ‘malamalama faaleagaga’