Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe e Tatau i Kerisiano Ona Iai le Matau‘a?

Pe e Tatau i Kerisiano Ona Iai le Matau‘a?

Pe e Tatau i Kerisiano Ona Iai le Matauʻa?

LE MATAUʻA—pe o se uiga e tatau ona ati aʻe e Kerisiano? O loo faalaeiau i tatou o ni Kerisiano e “tausisi i le alofa,” ma ua faapea mai e “lē losilosi le alofa.” (1 Korinito 13:4; 14:1) O loo faapea mai foʻi “o Ieova, . . . o le Atua fuā lava o ia” ma ua poloaʻiina i tatou ia ‘faaaʻoaʻo i le Atua.’ (Esoto 34:14; Efeso 5:1) Ua lāgā e nei fasifuaitau ni fesili i mafaufau o tagata. Aiseā?

Talu ai o upu ua faaliliuina i le Tusi Paia o le “matauʻa” ma le “fuā” e tutusa i le gagana Eperu ma le Eleni, ma e tele mea e mafai ona faauiga i ai. E faalagolago i le auala e faaaogā ai, e mafai ona iai sona uiga lelei ma se uiga lē lelei. Mo se faataʻitaʻiga, o le upu Eperu ua faaliliuina “fuā” e mafai ona uiga i le “e na o le tuutoina atu atoatoa ua talia; e lē faatagaina se faatavā; maelega; naunau tele; fuā; matauʻa.” E talitutusa foʻi i ai le uiga o le upu Eleni. E mafai ona faasino atu nei upu i se lagona lē talafeagai agaʻi i se tasi e foliga o loo faatavā mai po o se tasi e faapea o loo faamanuiaina ona o se tulaga lelei. (Faataoto 14:30) E mafai foʻi ona faasino atu i se uiga lelei mai le Atua—le manaʻo e puipuia mai mea leaga sē pele.—2 Korinito 11:2.

Le Faaaʻoaʻoga Silisili

Ua faataatia e Ieova le faaaʻoaʻoga silisili i le faaalia o le fuā tatau. E mamā ma lē ponā ona uunaʻiga, auā e finagalo o ia e puipuia ona tagata mai le faaleagaina faaleagaga ma i tulaga tau amio. E tusa ai ma ona tagata anamua, lea e faamatalaina faafaatusa o Siona, na ia fetalai e faapea: “Na ou maelega iā Siona ma le maelega tele; na ou maelega foʻi iā te ia ma le ita tele.” (Sakaria 8:2) E pei o se tamā alofa o loo mataala e puipuia lana fanau mai mea e afāina ai, o loo mataala Ieova e puipuia ana auauna mai lamatiaga faaletino ma faaleagaga.

Ina ia leoleomaluina ona tagata, sa saunia e Ieova lana Afioga, le Tusi Paia. O loo maua ai le anoanoaʻi o faalaeiauga mo i latou e savavali ai ma le atamai, ma e tumu i faaaʻoaʻoga o ē na faia faapena. Ua faapea mai le Isaia 48:17: “O aʻu o Ieova, o lou Atua, o loo aʻoaʻo iā te oe i mea e aogā, o loo taʻitaʻiina oe i le ala e te ui ai.” Maʻeu se faamāfanafanaga i le iloaina, o le fuā o Ieova lea e uunaʻia o ia e puipuia i tatou! Pe ana faapea e lē fuā o ia i lenei auala lelei, semanū e tatou te mafatia i mea leaga uma ona e lē o iā i tatou le poto masani. E matuā lē manatu faapito le fuā o Ieova.

O lea la, o le ā le eseesega o le fuā faale-Atua ma le matauʻa? Ina ia maua se tali, seʻi tatou talanoaina le faaaʻoaʻoga a Miriama ma Fineaso. Mātau le mea na uunaʻia ai i laʻua.

Miriama ma Fineaso

O Mose ma Arona, o taʻitaʻi o le fanauga a Isaraelu ina ua ō ese mai i Aikupito, sa iai so la tuafafine matua o Miriama. A o iai i le vaomatua, na matauʻa Miriama i lona tuagane o Mose. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ua fai upu Miriama ma Arona iā Mose ona o le fafine Kuso na ia fai avā ai . . . Ua la fai ane, Ua na o Mose ea ua fetalai mai ai Ieova? e lē o i maʻua foʻi ea ua fetalai mai ai o ia?” E foliga mai o Miriama na tausolomua i le tetee atu iā Mose, auā na aʻoaʻia e Ieova ia Miriama na i lo Arona, i le taia o ia i le lepela mo se vaiaso ona o lona lē faaaloalo.—Numera 12:1-15.

O le ā na uunaʻia ai Miriama e tetee atu iā Mose? Pe ona o lona manatu mamafa i le tapuaʻiga moni ma se faanaunauga e puipuia isi tagata Isaraelu mai tulaga e afāina ai? E aliali mai e leai. E foliga mai na faatagaina e Miriama le tupu aʻe i lona loto o se tuʻinanauga lē lelei ia maua le mamalu ma le pule e sili atu. Talu ai o ia o se perofeta fafine i Isaraelu, na matuā faaaloalogia e tagata, aemaise lava fafine. Na ia taʻitaʻia i latou i musika ma pesega ina ua laveaʻiina faavavega mai le Sami Ulaula. Ae i se taimi mulimuli ane, atonu sa popole Miriama ina neʻi avea e le avā a Mose, o lē na manatu i ai Miriama o sē ua faatavā mai, lona tulaga taualoa sa iai. Ona o lona mataʻua, na faapogaia ai o ia e tetee atu iā Mose, o lē na tofia e Ieova.—Esoto 15:1, 20, 21.

Ae i le isi itu, sa ese le uunaʻiga na gaoioi ai Fineaso. I le toetoe lava ulu atu i le Nuu o le Folafolaga, a o tolauapi i eleele laugatasi o Moapi, na faatosinaina ai e fafine Moapi ma Mitiana le toʻatele o tamāloloa Isaraelu i le faia o amioga lē mamā ma le ifo i tupua. Ina ia faamamā le togālauapi ma taofia le toʻasa aasa o Ieova, na faatonuina faamasino o Isaraelu e fasiotia tamāloloa uma na faia mea sesē. Ina ia faia ni amioga lē tatau faaleituaiga, na aumaia ma le faamaualuga tele e le alii sili sa Simeonā o Semeri le fafine Mitiana o Kosepi i le togālauapi i “luma o le faapotopotoga uma o le fanauga a Isaraelu.” Na gaoioi Fineaso ma le maumauaʻi. I le uunaʻia i le lagona fuā, po o le maelega mo le tapuaʻiga iā Ieova, atoa ma se faanaunauga ia tausia le mamā tau amio i totonu o le togālauapi, na ia fasiotia ai nei tagata faitaaga i lo la faleʻie. Sa taʻuleleia o ia ona o lona “fuā ua ita ai” atoa ma ‘lona maelega’ mo Ieova. Na taofia e gaoioiga vave a Fineaso le mala lea na faasalaina ai i le oti le toʻa 24,000, ma na tauia o ia e Ieova i le faia o se feagaiga e tumau e faavavau i lona aiga le faiva faaositaulaga.—Numera 25:4-13; The New English Bible.

O le ā le eseesega o nei faaaliga o le fuā ma le matauʻa? Na tetee atu Miriama i lona tuagane ona o le mataʻua, ae o Fineaso, na ia avatu le faasalaga ona o le maelega i le Atua. I le pei la o Fineaso, e iai taimi e tatau ai foʻi iā i tatou ona tautala atu pe gaoioi e puipuia ai le suafa o Ieova, o le tapuaʻiga iā te ia atoa ma ona tagata.

Maelega Sesē

Ae peitaʻi, pe e mafai moni ona iai i se tasi le maelega sesē? Ioe. O le tulaga masani lenā i le ʻau Iutaia i le uluaʻi senituri. Sa latou puipuia ma le maelega le Tulafono mai le Atua atoa ma a latou uputuu. I taumafaiga e puipuia le Tulafono, sa latou fafau aʻe ai le anoanoaʻi o isi tulafono ma faasāsāga lea na avea ma avega mamafa i tagata. (Mataio 23:4) Talu ai lo latou teena o le manatu e faapea ua suia e le Atua le Tulafono Faa-Mose i le mea moni lea sa faaataina mai ai, na uunaʻia e lo latou maelega valea lo latou matuā ʻinoʻino i soo o Iesu Keriso. Na faaali mai e le aposetolo o Paulo, o lē sa sesē lona maelega muamua i le Tulafono, e faapea o i latou na tutū malosi atu mo le Tulafono sa “maelega i la le Atua, a e lē tusa ma le poto.”—Roma 10:2; Kalatia 1:14.

E oo lava i le toʻatele o tagata Iutaia sa avea ma Kerisiano, na matuā faigatā lava iā i latou ona saʻoloto mai le pipii atu ma le maelega i le Tulafono. Ina ua māeʻa lana malaga faamisionare lona tolu, na auina atu e Paulo se lipoti i le vaega pule o le uluaʻi senituri e uiga i le faaliliuina o tagata o nuu ese. I lenā taimi, e faitau afe Kerisiano Iutaia sa ‘maelega mo le tulafono.’ (Galuega 21:20) O le tulaga lenei sa iai ina ua mavae le tele o tausaga talu ona avatu e le vaega pule le faaiʻuga e lē manaʻomia ona peritomeina Kerisiano o Nuu Ese. Na tulaʻi mai ni finauga i faapotopotoga i mataupu e fesootaʻi atu i le auala e tausia ai le Tulafono. (Galuega 15:1, 2, 28, 29; Kalatia 4:9, 10; 5:7-12) Ona o le lē malamalama atoatoa i le auala ua feagai ai Ieova ma ona tagata, sa tausisi pea nisi o Kerisiano Iutaia i o latou lava manatu ma faitioina isi.—Kolose 2:17; Eperu 10:1.

O lea, e ao ona tatou ʻalofia le mailei o le puipuia ma le maelega o o tatou manatu po o auala e tāua iā i tatou ia e lē o mausalī ona faavaeina i le Afioga a le Atua. E tatau ona tatou talia le malamalamaga fou mai le Afioga a le Atua e ala mai i le auala o loo faaaogā e Ieova i aso nei.

Ia Maelega mo Ieova

O se mea tatau ona faaalia le maelega i le Atua i le tapuaʻiga moni. Afai e tatou te lolo atu i le popole naʻuā i lo tatou lava tulaga ma aiā tatau, e fesoasoani le maelega i le Atua e tatou te taulaʻi atu ai iā Ieova. E uunaʻia ai i tatou e saʻilia auala eseese e faalauiloa atu ai le upu moni e uiga iā te ia, tū malosi atu mo ona ala ma ona tagata.

O Akiko, o se tagata talaʻi faataimi atoa a Molimau a Ieova, na matuā faitioina e se tagata na sesē ona manatu e faatatau i le tulafono a le Atua e uiga i le toto. Na lagolagoina ma le faautauta e Akiko le mea o fai mai ai le Tusi Paia, i le taʻua o faalavelave faafomaʻi ma faafitauli e fesootaʻi atu i tuigātoto. I le uunaʻia e fia talanoa e faatatau iā Ieova, na ia suia le talanoaga i le mea sa ia manatu o le faavae mo le faitioga a le fafine—o lona lē talitonu i Lē na Foafoaina Mea. Na fefulisaʻi Akiko ma le fafine i le auala ua lagolagoina ai e le foafoaga le iai o Lē na Foafoaina Mea. Talu ai lona lagolagoina malosi o le Tusi Paia, sa aveesea mafaufauga sesē na iai i le fafine ma amata loa se suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma ia. Ua avea nei lenei fafine sa muaʻi tetee ma sē e viia Ieova.

O le fuā lelei, po o le maelega, mo le tapuaʻiga moni, e uunaʻia ai i tatou ia mataala ma saʻili avanoa e talanoa atu ai ma tutū malolosi atu mo lo tatou faatuatuaga i galuega, aʻoga, faleoloa, ma a o femalagaaʻi solo. Mo se faaaʻoaʻoga, e maumauaʻi Midori e talanoa i ana aumea i le galuega e faatatau i ona talitonuga. Na faapea mai se tasi fafine na la faigaluega pe ā ma le 40 tausaga le matua, e matuā lē manaʻo lava e talanoa i ni Molimau a Ieova. I se isi a la talanoaga mulimuli ane, na faitioina e lenei fafine uiga lē lelei sa ia vaaia i lana tama teine. Na ofo atu e Midori iā te ia le tusi Fesili ua Fesili Mai ai Talavou—Tali e Aogā, * ma faia fuafuaga e suʻesuʻe le tusi ma le tama teine a le fafine. Sa amata le suʻesuʻega, ae e leʻi auai atu i ai le tinā. Na manatu loa Midori e faaali i le fafine le vitiō Jehovah’s Witnesses—The Organization Behind the Name.* Na foʻia e lenei ata le tele o ona manatu sesē na iai. Ona o mea sa ia matamata i ai, na ia faapea mai: “Ua ou fia pei lava o Molimau a Ieova.” Sa ia faatasi atu loa i lana tama teine i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia.

E iai foʻi se vaega a le maelega i le Atua i totonu o le faapotopotoga. E faamalosia ai le iai o se agaga māfana o le alofa ma le manatu mamafa mo isi, ma e uunaʻia ai i tatou e tetee atu i taaʻiga e faaleagaina ai lea o le a afāina ai o tatou uso faaleagaga, e pei o le faitatala e faaleagaina ai nisi ma manatu e tetee i le upu moni. E uunaʻia i tatou e le maelega i le Atua e lagolago ai faaiʻuga a le ʻautoeaina, o ē e iai taimi e manaʻomia ona avatuina ai aʻoaʻiga i ē faia mea sesē. (1 Korinito 5:11-13; 1 Timoteo 5:20) Ina ua tusi e faatatau i ona lagona maelega mo uso a talitonu i le faapotopotoga i Korinito, na faapea mai Paulo: “Auā ua ou maelega alofa iā te outou i le maelega e tatau i le Atua; auā ua uma ona ou fāufautane iā te outou i le tane e toʻatasi, ina ia ou momoli iā te outou o le taupou faamaoni iā Keriso.” (2 Korinito 11:2) O lea, e tatau foʻi ona uunaʻia i tatou e le maelega i le Atua ia faia mea uma e tatou te mafaia e puipuia ai le tulaga mamā tau aʻoaʻoga, faaleagaga, ma tau amio o tagata uma i le faapotopotoga.

Ioe, o le fuā—maelega i le Atua—ua uunaʻia i se uiga mamā, e iai sona aafiaga lelei i isi. E maua ai le finagalo malie o Ieova ma e tatau ona avea o se tasi o uiga e mātaulia ai Kerisiano i aso nei.—Ioane 2:17.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 20 Lomia e Molimau a Ieova.

[Ata i le itulau 29]

Na faavae gaoioiga a Fineaso i le fuā po o le maelega i le Atua

[Ata i le itulau 30]

Ia ʻalofia le mailei o le faaalia o le maelega sesē

[Ata i le itulau 31]

E uunaʻia e le maelega i le Atua i tatou e taʻu atu lo tatou faatuatuaga ma faatāuaina lo tatou ʻauuso