Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Satani—Se Talafatu po o se Agaga Leaga Moni?

Satani—Se Talafatu po o se Agaga Leaga Moni?

Satani—Se Talafatu po o se Agaga Leaga Moni?

UA LEVA ona fia iloa e tagata le māfuaaga o le leaga. Ua taʻua e le Dictionary of the Bible, na tusia e James Hastings e faapea: “Ina ua amata ona iloa ma manatunatu le tagata, na fetaiaʻi ai ma ni mana sa lē mafai ona ia pulea, ma sa faaaogā e nei mana se taaʻina leaga po o se aafiaga mataʻutia.” Na toe faapea mai lea lava tusi: “Na saʻili ma le filigā e uluaʻi tagata māfuaaga, ma faamatalaina mana ma isi mea o loo tutupu faalenatura, faapea o ni mea e faapogaia e le tagata lava ia.”

E tusa ai ma faamatalaga a ē e suʻesuʻe i talafaasolopito, o le talitonuga i atua temoni ma agaga leaga e mafai ona saʻili atu i tuā i le uluaʻi talafaasolopito o Mesopotamia. Na talitonu tagata Papelonia anamua e faapea o le lalolagi i lalō e ō i ai tagata pe a feoti, po o le “nofoaga o loo faapuapuagatia ai,” sa i lalo o le vaavaaiga a Nekala, o se atua sauā na lauiloa i le “susunuina o tagata.” Sa latou fefefe foʻi i temoni, lea sa latou taumafai ai e faamalieina e ala i ni faaupuga faataulāitu. I talafatu a tagata Aikupito, o Seti (Set) o le atua o le leaga, lea “na faaata mai e se meaola foliga uigaese e manifinifi ma piʻo lona muāisu, e uumi ma faatafafā ona taliga ma e maga ma malō lona siʻusiʻu.”—Larousse Encyclopedia of Mythology.

E ui sa iai atua agalelei ma sauā o tagata Eleni ma Roma, ae sa leai so latou atua autū e leaga. Na aʻoaʻoina e a latou faifilosofia le iai o ni talitonuga feteenaʻi se lua. Na talitonu le ʻau Empedocle o nei itu feteenaʻi o le Alofa ma le Lē Autasi. E tusa ai ma le manatu o Palato, e lua “Agaga” o loo iai i le lalolagi, o le tasi e māfua ai le lelei ae o le isi e māfua ai le leaga. Ae na taʻua e Georges Minois i lana tusi Le Diable (Le Tiapolo), “sa leʻi iloa e lotu faapaupau o Eleni ma Roma anamua se Tiapolo.”

Na aʻoaʻoina e tagata e mulimuli iā Zoroastria i Irana e faapea, o le atua silisili o Ahura Mazda, po o Ormazd, na ia faia Angra Mainyu, po o Ahriman, lea na filifili e faia mea leaga ma oo ai ina avea ma Agaga Leaga, po o Lē e Faaumatiaina.

I le faa-Iutaia, e faigofie lava ona iloaina Satani o ia o le Fili o le Atua na amataina le agasala. Ae ina ua tuanaʻi le tele o senituri, na oo ina suia e talitonuga faapaupau lenā malamalamaga e faatatau iā Satani. Ua taʻua e le Encyclopaedia Judaica e faapea: “Na telē se suiga na tulaʻi mai . . . i senituri mulimuli T.L.M. I lea vaitaimi na taliaina ai e le lotu [Iutaia] . . . le tele o vala o le talitonuga i ni itu feteenaʻi se lua, lea na tetee atu ai mana leaga ma le taufaaʻoleʻole i le Atua atoa ma mana lelei i le lagi ma le lalolagi. E foliga mai ua māfua lenei tulaga ona ua aafia i talitonuga a le lotu Peresia.” Na taʻua e le Concise Jewish Encyclopedia e faapea: “Na mafai ona maua se puipuiga faasaga i temoni e ala i le usitaia o tulafono ma le faaaogāina o asoa faataulāitu.”

Aʻoaʻoga Faalotu a Tagata ua Lafoaʻia le Faa-Kerisiano Moni

E pei lava ona taliaina e le faa-Iutaia manatu e lē faale-Tusi Paia e faatatau iā Satani ma temoni, ua faapea foʻi ona fafau aʻe e tagata ua lafoaʻia le faa-Kerisiano moni manatu e lē faale-Tusi Paia. Ua taʻua e le Anchor Bible Dictionary e faapea: “O se tasi o manatu faalotu e aupito sili ona mataʻutia mai anamua, o le togiolaina lea e le Atua o ona tagata e ala i le totogia iā Satani o le tau mo lo latou faasaʻolotoina mai.” Sa lāgā lenei manatu e Irenaeus (senituri lona lua T.A.). Sa faalauteleina atili e Origen (senituri lona tolu T.A.), i lona faapea mai na mauaina e “le tiapolo le aiā i tagata e faavae i le tulafono” ma ia manatu i “le maliu o Keriso . . . o se togiola na totogia i le tiapolo.”—History of Dogma, tusia e Adolf Harnack.

E tusa ai ma le Catholic Encyclopedia, “mo le faitau afe o tausaga [o le manatu i le togiola na totogia i le Tiapolo] sa iai sana vaega autū i le talafaasolopito o le lotu,” ma sa tumau pea ona avea o se vaega o ana talitonuga. O isi Tamā o le Lotu, e aofia ai Aokusotino (senituri e fā ma le lima T.A.), na latou taliaina le manatu faapea na totogia iā Satani le tau o le togiola. Mulimuli ane, e oo atu i le lona 12 senituri T.A., ua faia e Anselm ma Abelard o ni tagata Katoliko e suʻesuʻe i mataupu faalotu se faaiʻuga e faapea, o le togiola a Keriso sa ofoina atu i le Atua ae lē o Satani.

Manatu Faanuupō

E ui lava e toetoe o le fono atoa a le Lotu Katoliko na lē fia talanoaina le mataupu iā Satani, ae i le 1215 T.A., na aumaia ai e le Fono Lona Fā a le Lateran (Fourth Lateran Council) le faaupuga o loo i le New Catholic Encyclopedia o se “faalauiloaga aloaʻia o le faatuatua.” O le aʻoaʻoga faavae 1 na taʻua ai e faapea: “Na foafoaina e le Atua le tiapolo ma isi temoni e lelei o latou uiga, ae o i latou lava na amioleaga ai i latou.” E lē gata i lea, o loo latou taumafai foʻi e faaosoosoina tagata. O lea manatu mulimuli e pei ona taʻua, sa i mafaufau o le toʻatele o tagata i na aso. O so o se mea lava e tupu e lē masani ai, e pei o maʻi e lē iloa māfuaaga, le oti faafuaseʻi, po o le leaga o fua o faatoʻaga, o Satani na māfua ai. I le 1233 T.A., na avatu ai e Pope Kelekolio IX le tele o faatonuga e faasaga iā i latou ua liliuese mai le lotu, lea sa aofia ai ma le ʻau Lusifelo, o ē faapea sa tapuaʻi i le Tiapolo.

O le talitonuga faapea e mafai e le Tiapolo po o ana temoni ona pulea tagata, na amata ai ona matuā fefefe le toʻatele i mana faataulāitu ma faiga e fai e faataulāitu fafine. O lea, mai le senituri e 13 seʻia oo i le senituri e 17, o le fefefe i faataulāitu fafine na salalau atu i le isi itu o Europa e oo atu i Amerika i Mātū ma tagata Europa. E oo lava i ē na toe fuataʻiina le Porotesano o Matini Luteru ma Ioane Kalavini na la lagolagoina le saʻilia faamalosi o fafine faataulāitu. Na faia e Faamasinoga Sauā a le lotu Katoliko ma fale faamasino a le malo i Europa ni faamasinoga o fafine faataulāitu, e faavae i faamatalaga salatua po o le taʻusalaina leaga o i latou. Na masani ona faaaogāina faiga faataugā e faamalosia ai tagata lē sala e taʻu atu o i latou o ni faataulāitu.

O i latou na taʻusalaina na mafai ona faasalaina i le oti a lē o le susunuina, po o le sisiina e pei ona faia ai i Egelani ma Sikotilani. O le aofaʻi o tagata na aafia fua, na taʻua e le World Book Encyclopedia e faapea: “Mai le 1484 seʻia oo i le 1782, na faamatalaina e nisi o tusitala o talafaasolopito e faapea, na fasiotia e lotu Kerisiano le tusa ma le 300,000 o fafine faataulāitu.” Afai o Satani sa māfua ai nei faiga sauā, o ai la na ia faaaogāina—o tagata na aafia ai po o tagata lotu maelega vālea na faia faasalaga?

Mea o Loo Talitonu ma Lē Talitonu i Ai

Na molimauina e le senituri lona 18 le tuputupu aʻe o manatu e faavae i māfuaaga, lea sa taʻua o le Faamalamalamaina (Enlightenment). Ua taʻua e le Encyclopædia Britannica e faapea: “Sa taumafai filosofia ma aʻoaʻoga a le Faamalamalamaina e aveesea mai mafaufau o Kerisiano le iai o se tiapolo, i le faapea mai ua na o se vaega o se talafaafagogo o aso anamua.” Ae na tali atu le Lotu Katoliko Roma i lenei tulaga ma toe faamausalīina lona talitonuga iā Satani le Tiapolo i le Fono Muamua a le Vatikana (1869-1870), ae na leʻi malosi ona latou taʻua lenei talitonuga i le Fono Lona Lua (1962-1965).

Ua ioeina aloaʻia e le New Catholic Encyclopedia e faapea, “ua tuutoina atu le Lotu i se talitonuga i agelu faapea ma temoni.” Peitaʻi, na taʻutino e le Théo, o se lomifefiloi faa-Katoliko a Falani e faapea, “e toʻatele Kerisiano i aso nei e mumusu e faafesootaʻi le leaga o loo i le lalolagi i le tiapolo.” I tausaga talu ai nei na taumafai ai ma le faaeteete faifeʻau Katoliko, e faapaleni aʻoaʻoga aloaʻia a le lotu ma mafaufauga faaletagata faaonapōnei. Ua faapea mai le Encyclopædia Britannica: “E foliga mai e manatu aʻoaʻoga faalotu Kerisiano lautele i faamatalaga a le Tusi Paia e uiga iā Satani ua na o se gagana o loo faaata mai ai le leaga ma e lē tatau ona manatu i ai o se mea moni—na i lo lenā, o se talafaafagogo o loo faaalia mai ai le iai moni o tulaga leaga i le lalolagi aoao.” Ua faapea mai lenā lava tusi e faatatau i tagata Porotesano: “Ua taumafai le faa-Porotesano i aso nei e teena le talitonu i le tiapolo faapea o se foafoaga ola o loo iai.” Ae pe e tatau ea i Kerisiano moni ona manatu i mea o loo fai mai ai le Tusi Paia e faatatau iā Satani faapea ua na o se gagana e faaata mai ai le leaga?

Mea o Loo Aʻoaʻoina e le Tusi Paia

Ua lē o aumaia e filosofia ma aʻoaʻoga faalotu a tagata se faamalamalamaga saʻo o le amataga o le leaga, na i lo mea o loo aumaia i le Tusi Paia. O mea o loo taʻua i le Tusi Paia e faatatau iā Satani e tāua tele i le mauaina o le malamalamaga i le amataga o le leaga ma puapuaga o tagata, ma le māfuaaga ua faatuputeleina ai le leaga i faiga sauā i tausaga taʻitasi.

E ono fesili nisi e faapea: ‘Afai o le Atua o Lē na Foafoaina Mea, e lelei ma agaalofa, e faapefea la ona ia faia se agaga leaga e pei o Satani?’ Ua aumaia e le Tusi Paia le manatu faavae e faapea e lelei atoatoa galuega uma a Ieova le Atua ma ua tuuina atu i ana foafoaga atamamai le saʻolotoga e filifili ai. (Teuteronome 30:19; 32:4; Iosua 24:15; 1 Tupu 18:21) O lea la, o le foafoaga agaga na avea ma Satani sa foafoaina e lelei atoatoa, ae ona o lana lava filifiliga na liliu ese ai mai ala o le upu moni ma le amiotonu.—Ioane 8:44; Iakopo 1:14, 15.

E tele auala ua talitutusa ai ala fouvale a Satani ma ala o le “tupu o Turo,” lea na faamatalaina faafatusolo e ‘atoatoa lona matagofie’ ma ‘na atoatoa ona lelei ana sauniga talu le aso na faia ai o ia, ua oo i le aso na iloa ai lana amio leaga.’ (Esekielu 28:11-19) Sa leʻi luʻia e Satani le silisili ese o Ieova po o lona tulaga o Lē na Foafoaina Mea. E faapefea ona ia faia lenā mea ae o ia na foafoaina e le Atua? Peitaʻi, na luʻia e Satani le auala na faaaogā ai e Ieova lana pule silisili ese. Na totōina e Satani se manatu faapea o loo taofia e le Atua mai le uluaʻi ulugalii se mea e la te aiā i ai ma faalagolago i ai lo la lelei. (Kenese 3:1-5) Na taulau manuia o ia i le faapogaia o Atamu ma Eva e fouvale i le pule silisili ese amiotonu a Ieova ma oo ai le agasala ma le oti iā i laʻua ma ē na tupuga mai ai. (Kenese 3:6-19; Roma 5:12) O lea ua faaalia e le Tusi Paia o Satani le pogai autū o puapuaga o tagata.

A o leʻi oo i le Lolo, na aufaatasi ai isi agelu iā Satani i lana fouvalega. Na latou liutino tagata ina ia faamalieina o latou tuʻinanauga i faiga faaleituaiga ma afafine o tagata. (Kenese 6:1-4) I le taimi o le Lolo, na toe foʻi atu nei agelu fouvale i le nofoaga o agaga ae lē i le mea sa latou muaʻi ‘nonofo ai’ ma le Atua i le lagi. (Iuta 6) Na tuuina i latou i se tulaga maulalo o le matuā pogisa faaleagaga. (1 Peteru 3:19, 20; 2 Peteru 2:4) Na avea i latou ma temoni, ma ua lē toe auauna i lalo o le pule silisili ese a Ieova, ae ua gauaʻi atu iā Satani. E ui ina foliga mai ua lē mafai ona toe liutino, ae o loo mafaia pea ona faaaogā lo latou malosi e faaaafia ai mafaufauga ma olaga o tagata, ma e mautinoa o i latou ia ua māfua ai le tele o faiga sauā o loo tatou molimauina i aso nei.—Mataio 12:43-45; Luka 8:27-33.

Ua Lata le Iʻuga o le Pulega a Satani

Ua manino mai le gaoioi o agaga leaga i le lalolagi i aso nei. Na tusi le aposetolo o Ioane e faapea: “O le lalolagi uma o loo nofo toʻilalo i loo leaga.”—1 Ioane 5:19.

Ae peitaʻi, ua faaalia i le faataunuuga o valoaga a le Tusi Paia le faateleina e le Tiapolo o tulaga faigatā i le lalolagi, ona ua ia iloa “ua saasaa ona pō” o totoe e faaoo mai ai mea leaga a o leʻi oo i le taimi e saisaitia ai. (Faaaliga 12:7-12; 20:1-3) O le iʻuga o le pulega a Satani o le a aumaia ai se lalolagi fou amiotonu, lea o le a “leai” ai ni loimata maligi, le oti, ma puapuaga. Ona faia ai loa lea o le finagalo o le Atua “i le lalolagi e pei ona faia i le lagi.”—Faaaliga 21:1-4; Mataio 6:10.

[Ata i le itulau 4]

Na talitonu tagata Papelonia iā Nekala (tupito i le itu tauagavale), o se atua sauā; Palato (itu tauagavale) na talitonu i le iai o ni “Agaga” feteenaʻi se lua

[Faamatalaga i Ata]

Cylinder: Musée du Louvre, Paris; Palato: National Archaeological Museum, Athens, Greece

[Ata i le itulau 5]

Na aʻoaʻoina e Irenaeus, Origen, ma Aokusotino faapea sa totogia le togiola i le Tiapolo

[Faamatalaga i Ata]

Origen: Culver Pictures; Aokusotino: Mai le tusi Great Men and Famous Women

[Ata i le itulau 6]

O le fefefe i faataulāitu fafine na taʻitaʻia ai i le fasiotia o le faitau selau afe o faataulāitu

[Faamatalaga i Ata]

Mai le tusi Bildersaal deutscher Geschichte