Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Ia Lelei a Outou Amio i Luma o Nuu Ese”

“Ia Lelei a Outou Amio i Luma o Nuu Ese”

“Ia Lelei a Outou Amio i Luma o Nuu Ese”

“Ia outou ava i tagata uma; ia alolofa atu i le ʻau uso.”—1 PETERU 2:17.

1, 2. (a) O ā ni faamatalaga na faia e se tusitala o se nusipepa e uiga i Molimau a Ieova? (e) Aiseā e taumafai malosi ai Molimau a Ieova e tausia le tulaga maualuga tau amio?

I NI tausaga ua mavae, na tusia ai e se tusitala o se nusipepa i Amarillo, Texas, i le Iunaite Setete se tala e uiga i lotu eseese i lenā vaipanoa ina ua māeʻa ona ia asiasi i ai. Sa iai se lotu e tasi na tuese mai lava i lona manatu. Fai mai le tusitala: “E tusa ma le tolu tausaga, sa ou faatasi atu ai i tauaofiaga faaletausaga a Molimau a Ieova na faia i le Maota tele o le malo i Amarillo. A o oʻu iai faatasi ma i latou, ou te leʻi vaaia ai lava se tasi o taumafa se tapaa, tatala se apa pia, pe faaaogā se gagana masoā. O i latou o ni tagata e sili ona tumamā, faaaloalo, laʻei onomea ma amio tausaafia i faapotopotoga uma o tagata ua ou feiloaʻi atu iai.” E masani lava ona tusia ni faamatalaga faapena e uiga i Molimau a Ieova. Aiseā e viiviia soo ai Molimau e i latou e lē tutusa ō latou talitonuga?

2 E masani lava ona viia tagata o le Atua ona o ā latou amio lelei. A o faasolo ina matuā leaga tulaga i le lautele, e manatu Molimau a Ieova i tulaga maualuluga tau amio o se matafaioi, o se vaega o la latou tapuaʻiga. Latou te iloaina, o mea latou te fai e mafai ona aafia ai le vaaiga a tagata iā Ieova ma ō latou uso Kerisiano, ma o ā latou amio lelei e faaauilumaina ai le upu moni o loo latou talaʻia. (Ioane 15:8; Tito 2:7, 8) Seʻi o tatou vaai la pe mafai faapefea ona faatumauina a tatou amio lelei ina ia faaauau ai pea ona tausia le talaaga lelei o Ieova ma ana Molimau, ma le auala e aogā ai mo i tatou le faia faapea.

Le Aiga Kerisiano

3. O ā mea e manaʻomia ona puipuia mai ai aiga Kerisiano?

3 Seʻi manatunatu iā tatou amio i le aiga. Na tusia e tamāloloa e suafa iā Gerhard Besier ma Erwin. K. Scheuch i le tusi The New Inquisitors: Freedom of Religion and Religious Envy e faapea: “I [Molimau a Ieova] o aiga, o se mea e sili ona puipui malu iai.” E saʻo lelei lenā faamatalaga, ma o aso nei e anoanoaʻi mea e ono lamatia ai aiga ma e manaʻomia ai ni puipuiga. O loo iai fanau e “lē faalogo i matua” ma tagata matutua “o ē lē loto aiga” pe ua “lē taofi manaʻo o le tino.” (2 Timoteo 3:2, 3) Ua avea aiga ma nofoaga e sauāina ai paaga faaipoipo, ma faileagaina ai foʻi mātua pe lē tausia lelei ai foʻi fanau, ma o fanau ua fouvale, ua aafia i le faaaogāina sesē o fualaau faasāina ma amioga lē mamā, po o le sosola ese foʻi ma aiga. Ua māfua nei mea uma ona o aafiaga e faaleagaina ai o ‘le agaga o le lalolagi.’ (Efeso 2:1, 2) E manaʻomia ona puipui malu ō tatou aiga mai i lenā agaga leaga. E faapefea? E ala i le utagiaina o fautuaga ma taʻiala a Ieova mo tagata uma o le aiga.

4. O ā tiute tauave mo tagata taʻitoʻatasi o aiga Kerisiano mo le tasi i le isi?

4 E iloa lelei e ulugalii Kerisiano, o loo iai ni ā latou tiute tauave taufaalogona, faaleagaga ma faaletino o le tasi i le isi. (1 Korinito 7:3-5; Efeso 5:21-23; 1 Peteru 3:7) O loo i mātua ni avega tauave mamafa agaʻi i ā latou fanau. (Faataoto 22:6; 2 Korinito 12:14; Efeso 6:4) Ma a o faasolo foʻi ina matutua fanau Kerisiano, latou te iloaina, e iai foʻi a latou tiute tauave. (Faataoto 1:8, 9; 23:22; Efeso 6:1; 1 Timoteo 5:3, 4, 8) O le faataunuuina o matafaioi i aiga e manaʻomia ai ni taumafaiga maumauaʻi, ni taʻutinoga, atoa ai ma le agaga alofa lē manatu faapito. O lona uiga afai e tauaveina e le tagata o le aiga lana ia lava avega tauave, ona taufai manuia uma ai lea e lē gata i tagata taʻitoʻatasi, ae faapena foʻi ma le faapotopotoga. Ae sili atu i lenā, latou te faapaiaina ai Lē na muaʻi foafoaina aiga, o Ieova le Atua.—Kenese 1:27, 28; Efeso 3:15.

Le ʻAuuso Kerisiano

5. O ā faamanuiaga tatou te mauaina mai i le auaufaatasi ai ma uso Kerisiano?

5 I le avea o ni Kerisiano, e iai foʻi o tatou tiute tauave agaʻi i ō tatou uso i le faapotopotoga ma, e faapena foʻi iā i latou o loo fai aʻe ai le “ʻauuso i le lalolagi.” (1 Peteru 5:9) O la tatou faiā ma le faapotopotoga e tāua tele mo lo tatou mālōlōina faaleagaga. Tatou te olioli pe a tatou faatasitasi ma ō tatou uso Kerisiano talu ai e lē gata i ā latou faalaeiauga, ae faapea foʻi ma le tele o taumafa tatau e faamalosia ai lo tatou itu faaleagaga mai le “auauna faamaoni ma le mafaufau.” (Mataio 24:45-47) Afai e iai ni ō tatou faafitauli, e mafai ona saʻili atu i ō tatou uso mo ni fautuaga aogā e faavae i mataupu silisili o le Tusi Paia. (Faataoto 17:17; Failauga 4:9; Iakopo 5:13-18) E lē tuulafoaʻia i tatou e ō tatou uso i taimi tatou te manaʻomia ai i latou. Maʻeu se faamanuiaga i le avea ma vaega o le faalapotopotoga a le Atua!

6. Na faapefea ona faaalia e Paulo e iai a tatou avega tauave agaʻi i isi Kerisiano?

6 Ae ui i lea, tatou te lē auai i le faapotopotoga tau ina ia maua mai ai ni mea; e ao foʻi ona tatou foaʻi atu. E moni na fetalai Iesu: “E sili le manuia o lē na te foaʻi atu, i le manuia o lē na te talia mai.” (Galuega 20:35) Na faamatilatila mai e le Aposetolo o Paulo le tāua o le agaga foaʻi ina ua ia tusi: “Inā tatou taofi mau ia i le faamoemoe ua tatou taʻutino atu ma le lē fefoʻifoʻiaʻi; auā e faamaoni o ia ua folafola mai; ia tatou manatunatu foʻi lē tasi i lē tasi, ina ia taufaatupu ai le alofa ma galuega lelei; aua le lafoaʻiina le faapotopotoina o i tatou, pei o le masani a isi, a ia fefaamāfanafanaaʻi ia atili ai foʻi ona faapea ina ua outou iloa o le aso o loo taulata mai.”—Eperu 10:23-25.

7, 8. E faapefea ona tatou faaalia le agaga foaʻi e lē gata i la tatou faapotopotoga ae faapea foʻi ma Kerisiano i isi atunuu?

7 I le faapotopotoga, tatou te ‘taʻutino atu lo tatou faamoemoe’ e ala i a tatou tali i sauniga po o le faia o so o se sao i le polokalame. O na taumafaiga e mautinoa le faalaeiauina ai o o tatou uso. Tatou te faalaeiau foʻi i latou e ala i talanoaga a o leʻi amataina po o le māeʻa foʻi o sauniga. O le taimi lenā e mafai ona faamāfanafana ai i ē loto iti, fesoasoani i ē vaivai ma mamaʻi. (1 Tesalonia 5:14) O ituaiga o foaʻi faapena e faaalia ai e Kerisiano moni le agalelei, ma o le māfuaaga lenā e faagaeetia ai le toʻatele o i latou faatoʻā aufaatasi mai iā tatou sauniga, ona o le alofa latou te mātauina iā i tatou.—Salamo 37:21; Ioane 15:12; 1 Korinito 14:25.

8 Ae ui lava i lenā, e lē faatapulaaina lo tatou alofa ua na o la tatou lava faapotopotoga. E aofia uma ai lo tatou ʻauuso i le lalolagi atoa. O le māfuaaga lenā, mo se faaaʻoaʻoga, o loo iai se pusa o meaalofa mo le fausiaina o Maota o le Malo i Maota o le Malo taʻitasi. Atonu o loo lelei le tulaga o iai lo tatou Maota o le Malo, ae ua tatou iloa e faitau afe o tatou uso Kerisiano i isi atunuu e lē talafeagai nofoaga o fai ai a latou sauniga. Pe a tatou foaʻi tupe mo le fausiaina o Maota fou, ua faaalia ai lo tatou alolofa mo i latou taʻitoʻatasi e ui lava tatou te lē masani.

9. O le ā le māfuaaga autū e fealofani ai Molimau a Ieova?

9 Aiseā e fealofani ai Molimau a Ieova? Talu ai, na faatonuina e Iesu i latou ia faia faapea. (Ioane 15:17) Ma o le alofa o loo latou faaalia o le tasi i le isi, o faamaoniga na o loo galue le Agaga o le Atua iā i latou taʻitoʻatasi ma i le avea ai o se vaega. O le alofa o se vaega o “fua o le agaga.” (Kalatia 5:22, 23) A o suʻesuʻe e Molimau a Ieova le Tusi Paia, auai i sauniga faa-Kerisiano, ma tatalo e lē aunoa i le Atua, ona avea ai lea o le alofa o se tulaga e masani ai i latou e ui lava o loo soifua ai i se lalolagi ua “maalili . . . le alofa o le toʻatele o tagata.”—Mataio 24:12.

Feutagaʻiga ma Lenei Lalolagi

10. O le ā la tatou tiute tauave agaʻi i lenei lalolagi?

10 O le taʻua e Paulo o le “faamoemoe ua tatou taʻutino atu” e faamanatu mai ai iā i tatou le isi avega tauave. E aofia i lenei taʻutino atu le galuega o le talaʻia o le tala lelei iā i latou e leʻi avea ma o tatou uso Kerisiano. (Mataio 24:14; 28:19, 20; Roma 10:9, 10, 13-15) O lenā talaʻiga o se faailoaga atili o le foaʻi atu. I le faia o se sao i lenā galuega, e manaʻomia ai le taimi, le malosi, sauniuniga, toleniga, ma le faaaogāina o alāmanuia a se tasi. Ae peitaʻi na tusi foʻi Paulo e faapea: “Ua [“ou nofo aitalafu iā” NW ] Eleni atoa ma nuu ese, o ē popoto atoa ma ē valelea; o le mea lea ou te naunau ai, ia ou folafola le tala lelei iā te outou foʻi o i Roma.” (Roma 1:14, 15) I le pei o Paulo, ia faamautinoa tatou te lē o nofo “aitalafu” i le faia o lenei galuega.

11. O ā mataupu silisili e lua faale Tusi Paia e fai ma taʻiala mo i tatou i a tatou feutagaʻiga ma le lalolagi, ae o le ā e tatau pea ona tatou manatuaina?

11 Pe e iai nisi a tatou tiute tauave agaʻi iā i latou e lē talitonu? E mautinoa e iai. Ua tatou iloa “o le lalolagi uma o loo nofo toʻilalo i loo leaga.” (1 Ioane 5:19) Ua tatou iloa na fetalai Iesu e uiga i ona soo: “E lē ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu foʻi, ou te lē so le lalolagi aʻu.” Ae ui i lea, o loo tatou ola i le lalolagi, o loo maua mai ai tupe e tausia ai i tatou atoa ma isi auaunaga aogā. (Ioane 17: 11,15,16) E iai la a tatou tiute tauave i lenei lalolagi. O ā nei tiute tauave? Na tali e le aposetolo o Peteru le fesili lenā. A o toeitiiti lava faaumatia Ierusalema, na ia tusia ai se tusi i Kerisiano i Asia Itiiti, ma o se vaega o lenā tusi e mafai ona fesoasoani iā i tatou ina ia paleni a tatou feutagaʻiga ma le lalolagi.

12. O le ā le auala e avea ai Kerisiano o “tagata ese ma ē aumau,” ma ona o lenā tulaga, o le ā e ao ona latou faamamao mai ai?

12 Muamua lava, na faapea mai Peteru: “Le au pele e, ou te ʻaiʻoi atu iā te outou o tagata ese ma ē aumau, ia mamao outou ma tuʻinanau o le tino, o mea ia e tau ma le agaga.” (1 Peteru 2:11) I se uiga faaleagaga, o Kerisiano moni o “tagata ese ma ē aumau” ona o le taulaʻiga o ō latou soifuaga, o le faamoemoe lea o le ola e faavavau—o ē faauuagagaina i le lagi, ma “isi mamoe” i le lalolagi parataiso i le lumanaʻi. (Ioane 10:16; Filipi 3:20, 21; Eperu 11:13; Faaaliga 7:9, 14-17) Ae o ā tuʻinanauga o le tino? E aofia ai le tuʻinanau ia mauʻoa, le tuʻinanau i le fia tāua, le tuʻinanauga i amioga lē mamā faaleituaiga, ma tuʻinanauga e pei ona faamatalaina o le “matauʻa” ma le “matapeʻapeʻa.”—Kolose 3:5; 1 Timoteo 6:4, 9; 1 Ioane 2:15, 16.

13. E faapefea e tuʻinanau o le tino ona “tau ma o [tatou] agaga”?

13 O le mea moni o nei tuʻinanauga “o mea ia e tau ma o [tatou] agaga.” Latou te faaleagaina la tatou faiā ma le Atua ma lē taulau ai lo tatou faamoemoe (lo tatou ola) faa-Kerisiano. Mo se faaaʻoaʻoga, afai tatou te ati aʻe se faanaunauga i mea lē mamā, e faapefea ona tatou ofo atu i tatou o le ‘taulaga ola ma le paia, ma le mālie i le Atua’? Afai tatou te lolo atu i le mailei o le manaʻo tele i mea faitino, e faapefea la ona tatou “muaʻi saʻili le Malo”? (Roma 12:1, 2; Mataio 6:33; 1 Timoteo 6:17-19) O le ala sili, o le mulimuli lea i le faataʻitaʻiga a Mose, teena faatosinaga a le lalolagi ma faamuamua le auaunaga iā Ieova i o tatou olaga. (Mataio 6:19, 20; Eperu 11:24-26) O le manatu sili lenā ona tāua mo le mauaina o le faiā paleni ma le lalolagi.

ʻIa Amio Lelei’

14. I le avea ai ma Kerisiano aiseā tatou te tauivi ai ia lelei a tatou amio?

14 O le isi taʻiala tāua, o loo maua i faamatalaga a Peteru o sosoo mai ai: “Ia lelei a outou amio i luma o nuu ese, o le mea latou te fai upu leaga ai iā te outou, peiseaʻī o tagata amio leaga outou, latou te vaavaai ai i a outou amio lelei, ona latou vivii atu ai lea i le Atua i le aso e asiasi mai ai.” (1 Peteru 2:12) I le avea ai ma Kerisiano, tatou te tauivi ia ese mai i tatou. I aʻoga, tatou te sogasogā ma le maelega. I nofoaga tatou te faigaluega ai, o tatou o ni tagata toʻaʻaga ma faamaoni—tusa lava pe lē lelei le pule. I aiga e eseese lotu, o le tane po o le avā talitonu e faia ni taumafaiga faapitoa e mulimuli i mataupu silisili faa-Kerisiano. Ma e masani lava ona lē faigofie, ae ua tatou iloa o a tatou amio e sili ona lelei e faafiafiaina ai Ieova ma e masani lava ona iai ni aafiaga lelei mo ē e lē o ni Molimau.—1 Peteru 2:18-20; 3:1.

15. E faapefea ona tatou iloaina o loo mātaulia mai tulaga maualuga tau amio a Molimau a Ieova e le toʻatele o tagata?

15 O le taulau manuia o le toʻatele o Molimau a Ieova i le tausia o tulaga sili ona lelei, o loo faaalia i le tele o faamatalaga e uiga iā i latou e pei ona lomia i le tele o tausaga ua mavae. Mo se faaaʻoaʻoga, na lipotia i se nusipepa Italia o le Il Tempo e faapea: “O tagata o loo avea Molimau a Ieova ma a latou aumea i galuega ua latou faamatalaina faapea, o i latou o ni tagata galulue faamaoni, ma ona o le maumauaʻi i o latou talitonuga faalotu e pei e foliga mai ai o ni tagata mapo lotu naʻuā; ae ui lava i lea e tatau pea ona avatu i ai le faaaloalo ona o lo latou faamaoni.” Na faapea mai le nusipepa o le Herald i Buenos Aires, Argentina: “Ua faamaonia i le tele o tausaga ia Molimau a Ieova o ni tagata galulue mamafa, lē gaoiā, lē soona faamaʻimau mea, ma e matataʻu i le Atua.” Na faapea mai se tama aʻoga Rusia o Sergei Ivanenko: “Ua lauiloa Molimau a Ieova i le lalolagi aoao o nisi e lē mataʻuleagaina i le tausia o tulafono aemaise le faamaoni i le totogia o lafoga.” O se tamaʻitaʻi i Zimbabwe e pulea nofoaga e masani ona faaaogā e Molimau a Ieova mo a latou tauaofiaga na faapea mai: “Na ou vaai i nisi o Molimau o latou aoina otaota ma faamamā fale lē tāʻua. E sili atu le mamā o le malae pe a māeʻa na i lo le taimi a o leʻi faia le tauaofiaga. O a outou talavou e amio lelei. Maʻimau pe ana Molimau a Ieova uma le lalolagi.”

Gauaʻi Faa-Kerisiano

16. O le ā la tatou faiā ma taʻitaʻi o malo, ma aiseā?

16 Sa taʻua foʻi e Peteru a tatou faiā ma taʻitaʻi o malo. Fai mai a ia: “O lenei, ia outou usiusitai atu i tofiga uma a tagata auā o le Alii; po o le tupu ina ua sili; po o alii, o i latou ua aauina mai e ia ina ia faasalaina ai ē amio leaga, a ia viia e amio lelei. Auā o le finagalo lea o le Atua, o la outou amio lelei ia faalologo ai le valea o tagata pōuliuli.” (1 Peteru 2:13-15) Tatou te talisapaia aogā o loo maua mai i malo e lelei a latou pulega, ma i le taʻitaʻia e upu a Peteru, tatou te usitaia tulafono a na malo ma totogi a tatou lafoga. A o tatou amanaʻiaina le aiā a malo lea e faataga e le Atua e faasala ai ē lē usitaia tulafono, o le māfuaaga autū e tatou te usiusitai ai i taʻitaʻi o malo “ona o le Alii.” O le finagalo o le Atua. E lē gata i lenā, tatou te lē mananaʻo e faalumaina le suafa o Ieova e ala i le faasalaina o i tatou ona o le faia o ni amioga sesē.—Roma 13:1, 4-7; Tito 3:1; 1 Peteru 3:17.

17. Pe a tetee mai “tagata pōuliuli” iā i tatou, o le ā e mafai ona tatou talitonu pea iai?

17 E faanoanoa ona o nisi “tagata pōuliuli” o loo umia tulaga pule ua latou faasauā ma tetee iā i tatou i isi vala—e pei o le faasalalauina o ni faamatalaga sesē ina ia faaleagaina ai lo tatou tulaga taʻuleleia. Ae ui lava i lea, i le taimi atofaina a Ieova, e masani lava ona faaalialia i lumamea a latou pepelo, ma faalologo ai lo latou valea.’ O talaaga o a tatou amioga faa-Kerisiano ua faamaonia ai lo latou sesē. O le māfuaaga lenā e masani ai ona taʻuleleia i tatou o nisi e faia mea lelei e taʻitaʻi faamaoni o malo.—Roma 13:3; Tito 2:7, 8.

Auauna a le Atua

18. I le avea ma Kerisiano o ā ni auala e mafai ona tatou ʻalofia ai le faaaogāsesēina o lo tatou saʻolotoga?

18 Ua lapataʻi mai nei Peteru: “Pei o ē saʻoloto, a e aua neʻi fai le saʻolotoga ma ufiufi o le loto leaga, a ia faapei o auauna a le Atua.” (1 Peteru 2:16; Kalatia 5:13) I aso nei, o lo tatou malamalama i upu moni o le Tusi Paia ua faasaʻoloto mai ai i tatou i aʻoaʻoga a lotu sesē. (Ioane 8:32) E sili atu i lenā, o loo iai lo tatou saʻolotoga e filifili ai, ma e mafai ona tatou fai ni filifiliga. Peitaʻi tatou te lē faaaogāsesēina lo tatou saʻolotoga. Pe a filifilia a tatou aumea, laʻei, teuga ma faafiafiaga—e oo lava i meataumafa ma mea inu—e tatou te manatua e faapea o Kerisiano moni o auauna a le Atua, e lē faia le loto o le tagata lava ia. Tatou te filifili e auauna iā Ieova na i lo le pologa i o tatou lava tuʻinanau o le tino po o tifiga ma aʻega a le lalolagi.Kalatia 5:24; 2 Timoteo 2:22; Tito 2:11, 12.

19-21. (a) O le ā la tatou vaai iā i latou o loo i tulaga pule o le lalolagi? (e) E faaalia faapefea e nisi le “alolofa atu i le ʻauuso”? (i) O le ā la tatou tiute tauave e silisili ona tāua?

19 Sa faaauau ona faapea mai Peteru: “Ia outou ava i tagata uma; ia alolofa atu i le ‘au uso; ia matataʻu i le Atua; ia ava i le tupu. (1 Peteru 2:17) Talu ai e faataga e le Atua tagata e umia pulega eseese, e ao la ona tatou faaali atu i na tagata le ava e tatau ai. Tatou te tatalo foʻi mo i latou, ina ia latou faatagaina le faaauau pea o la tatou faiva i le filemu ma le amio Atua. (1 Timoteo 2:1-4) Peitaʻi, i le taimi lava e tasi, e tatou te “alolofa atu i le ʻauuso.” Tatou te galulue e lē aunoa mo le lelei ae lē o le lamatia ai o o tatou uso Kerisiano.

20 Mo se faaaʻoaʻoga, ina ua fevaevaeaʻi se tasi o atunuu i Aferika ona o faiga sauā i va o ituaiga, sa matilatila le tulagaese o amio Kerisiano a Molimau a Ieova. Na lipotia e se nusipepa Suisilani o le Reformierte Presse e faapea: “I le tausaga e 1995, o le Faalapotopotoga o Aiā Tatau i Aferika na mafai ona latou faamaonia le auai o lotu uma i lenei fetauaʻiga vaganā ai Molimau a Ieova. Ina ua salalau atu i le lalolagi tala o nei mea mataʻutia na tutupu, na vave lava ona auina mai mea taumafa, ma fesoasoani faafomaʻi e Molimau a Ieova i Europa mo o latou uso ma isi na aafia i lenā atunuu. (Kalatia 6:10) Sa latou utagia upu o le Faataoto 3:27: “Aua neʻi e faafiti se mea lelei i ē ua tatau i ai, pe a ua e mafai ona faia.”

21 Ae o loo iai se isi tiute tauave e sili atu lona tāua na i lo le faaaloalo tatou te avatua i so o se taʻitaʻi o malo, ma e oo foʻi lava i le alofa mo o tatou uso. O le a lenā tiute? Na faapea mai Peteru: “Ia mataʻu i le Atua.” E sili atu lo tatou nofo aitalafu iā Ieova na i lo so o se tagata soifua. E moni faapefea lenā mea? Ma e faapefea ona tatou fuafua tatau o tatou tiute tauave i le Atua ma pule o malo? O nei fesili o le a taliina i le mataupu e sosoo ai.

Pe E te Manatua?

• O ā tiute tauave a Kerisiano i le aiga?

• E mafai faapefea ona tatou faaalia le agaga foaʻi i totonu o le faapotopotoga?

• O ā o tatou tiute tauave agaʻi i le lalolagi?

• O ā nisi o faamanuiaga tatou te maua ona o lo tatou tausia o tulaga maualuluga tau amio?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 9]

E faapefea ona avea le aiga ma puna o le olioli tele?

[Ata i le itulau 10]

Aiseā e fealofani ai Molimau a Ieova?

[Ata i le itulau 10]

Pe mafai ona faailoa lo tatou alolofa i o tatou uso tusa lava pe tatou te lē masani?