Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Na Ma Tumau Pea i lo Ma Tofiga

Na Ma Tumau Pea i lo Ma Tofiga

Talaaga o le Soifuaga

Na Ma Tumau Pea i lo Ma Tofiga

UA FAAMATALAINA E HERMANN BRUDER

E faigofie lava laʻu filifiliga: o le auauna i tausaga e lima i le ʻAutau Faapitoa a Falani po o le faasalaina i se falepuipui i Moroco. Seʻi oʻu faamatalaina le māfuaaga na ou oo mai ai i lenei tulaga faigatā.

SA OU fanau i Oppenau i Siamani, i le 1911, a o toe tolu lava tausaga oo i le Taua Muamua a le Lalolagi. E toʻa 17 le fanau o tama ma teine a oʻu mātua o Joseph ma Frida Bruder. O aʻu o le lona 13 o le la fanau.

O mea muamua lava ou te manatua o le matamata lea i le faaili pu a fitafita o loo savavali i le alatele i lo matou nuu. O le tosina atu i le leo o le faaili o loo tāina, na ou mulimuli atu ai i le ʻaufaaili agaʻi i le nofoaga e faatali ai le nofoaafi, lea e fetaui tonu lava ma le taimi e faamavae atu ai i loʻu tamā ma isi fitafita o loo ofuina a latou togiga ia o le a ō ese atu i le nofoaafi. A o alu ese atu le nofoaafi, na fetagisi nisi o fafine na iai. Mulimuli ane, ae faia loa se lauga umi a la matou patele i le falesā ma faitau mai igoa o tamāloloa e toʻafā ia na maliliu na tau mo lo latou atunuu. Na ia faamatala e faapea: “O loo i le lagi nei i latou.” Na matapogia se fafine na tū i oʻu autafa.

Na maua loʻu tamā i le fiva taifoi a o tau i le muaʻau a Rusia. E taunuu mai i le aiga ua matuā tigāina lava ma taofia loa i le falemaʻi. Na fautuaina aʻu e le patele e faapea: “Alu i le falesā i tala ane o le fanuatanu ma fai faa-50 le tatalo a le Alii ma faa-50 le tatalo i le taupou o Maria, ona toe malosi ai lea o lou tamā.” Na ou faia lana fautuaga, ae na maliu lava si oʻu tamā i le aso na sosoo ai. E ui lava o aʻu o se tamaitiiti i lenā taimi, ae sa avea le taua ma mea e aumaia ai faigatā iā te aʻu.

Le Auala na Ou Maua ai le Upu Moni

Sa faigatā lava ona maua ni galuega i Siamani i le va o le 1919 i le 1939. Peitaʻi, ina ua uma laʻu aʻoga i le 1928, sa mafai ona ou maua se galuega faifaatoʻaga i Basel, i Suisilani.

Sa ou malosi i le lotu Katoliko e pei lava o loʻu tamā. Sa ou faanaunau e avea ma monike e taʻua o le Capuchin i Initia. Ae ina ua faalogo loʻu uso o Richard, lea ua avea ma Molimau a Ieova i aʻu fuafuaga, ona ia malaga faapitoa mai lava lea i Suisilani e taumafai ia suia loʻu mafaufau. Na ia lapataʻia aʻu i le mataʻutia o le faatuatuaina o tagata aemaise lava faifeʻau, ma faalaeiauina aʻu e faitau le Tusi Paia ma talitonu i ai na i lo se isi lava mea. E ui lava i lagona lē mautonu na iai, ae sa ou maua se Tusi Paia o le Feagaiga Fou ma amata loa ona faitauina. Na faasolosolo ona ou malamalama faapea o le tele o oʻu talitonuga sa lē ōgatasi ma aʻoaʻoga a le Tusi Paia.

O se tasi o Aso Sa i le 1933, a o oʻu iai i le fale o Richard i Siamani, na ia faafeiloaʻi atu ai aʻu i se ulugalii Molimau a Ieova. Ina ua la iloa o loo oʻu faitauina le Tusi Paia, na la aumaia ai iā te aʻu le tamaʻitusi The Crisis. * Na toetoe lava oo i le tulua o pō ma ao ae faatoʻā tuu ese loa laʻu tusi sa faitau. Na matuā faatalitonuina aʻu o le upu moni lenei!

Na aumaia iā te aʻu e Molimau a Ieova i Basel ni tusi se lua o le Studies in the Scriptures * faatasi ai ma mekasini ma isi lomiga. O le faateʻia i mea na ou faitauina, sa ou faafesootaʻia ai la matou patele ma fai i ai e aveese loʻu igoa mai le lotu. Na matuā ita le patele ma lapataʻia aʻu faapea ua ou i se tulaga lamatia o le mou atu o loʻu faatuatua. Ae o le mea moni, e leʻi taitai lava mou atu loʻu faatuatua. O le taimi muamua lava lea i loʻu olaga ua amata ai ona ou atiina aʻe le faatuatua moni.

Sa fuafua e uso i Basel se galuega talaʻi i Falani i le faaiʻuga o lenā vaiaso. Na faamalamalama mai ma le agalelei e se tasi o uso iā te aʻu faapea e lē o valaaulia aʻu i le talaʻiga ona o lea faatoʻā ou aufaatasi ma le faapotopotoga. Sa ou maumauaʻi pea, ma faaali atu loʻu naunau e amata loa i le talaʻiga. Ina ua uma ona talanoa atu i le isi toeaina, ona ia tofia lea o aʻu i se oganuu i Suisilani. I le taeao o le Aso Sa, na ou alu atu ai loa i laʻu uilavilivae i se tamaʻi nuu e latalata i Basel, ma sa ou aveina i laʻu ato talaʻi ni tusi se 4, mekasini e 28, ma polosiua e 20. O le toʻatele lava o tagata o le nuu sa i le lotu i le taeao na ou taunuu atu ai. E ui lava i lenā tulaga ae e tā ane le 11, ua uma lomiga sa i laʻu ato.

Ina ua ou taʻu atu i uso ua ou manaʻo e papatiso, sa faia loa sa matou talanoaga lelei lava ma fesiligia aʻu i fesili loloto e faatatau i le upu moni. Sa ou ofo i lo latou maelega ma le faamaoni iā Ieova ma lana faalapotopotoga. Ona o le taimi lea o le tau mālūlū, na papatisoina ai aʻu e se toeaina i se tapu taʻele telē i lona fale. E leai ni upu e faamatalaina ai loʻu fiafia ma le malosi o faalogona na iai. O le tausaga lenā e 1934.

Galue i le Faatoʻaga i Peteli

I le 1936, na ou faalogo ai ua faatau se fasi fanua o Molimau a Ieova i Suisilani. Na ou ofo atu e galue o se faitogālaau. Sa ou fiafia ina ua valaaulia aʻu e galue i le faatoʻaga i Peteli (Kingdom Farm) i Steffisburg, pe tusa ma le 19 maila [30 kilomita] mai Bern. Pe a talafeagai, ona ou fesoasoani lea i galuega a isi i le faatoʻaga. Na aʻoaʻoina aʻu i Peteli i le tāua o le iai o se agaga felagolagomaʻi.

O le taimi na sili ona matilatila iā te aʻu i Peteli, o le asiasiga lea a le uso o Rutherford i le faatoʻaga i le 1936. Ina ua ia vaaia le lapopoʻa ma le lelei o a matou tamato, na ʻataʻata ma faailoa mai lona fiafia. Maʻeu le lelei o lea uso!

O le sili laʻitiiti lava i le tolu tausaga talu ona ou galue i le faatoʻaga, na faitauina ai se tusi mai le ofisa ulu o Molimau a Ieova i le Iunaite Setete a o faia la matou mālū taeao. Na faamamafaina i le tusi le faanatinati o le galuega talaʻi ma faasafua mai le valaaulia i so o se tasi e manaʻo e auauna o se paeonia i isi atunuu. Sa ou tauofo atu loa e aunoa ma se faatalatū. Na maua mai loʻu tofiga iā Me 1939—o Pasili!

O le taimi lenā, sa ou auai i sauniga i le faapotopotoga a Thun, e latalata i le faatoʻaga a Peteli. I Aso Sa, e ō atu ai se vaega o i matou e talaʻi i Atumauga ma e lua itula e ō ai i uila vilivae mai Thun. O se tasi o tagata na iai i le vaega lea o Margaritha Steiner. Sa faafuaseʻi lava ona ou manatu faapea: Pe na leʻi auina atu ea e Iesu ona soo e taʻitoʻalua? Ina ua ou taʻu atu iā Margaritha faapea ua tofia aʻu i Pasili, na ia faaalia mai foʻi lona faanaunauga e fia auauna i se vaipanoa o loo tele ai le manaʻoga. Na ma faaipoipo loa iā Iulai 31, 1939.

Se Mea e Leʻi Faatalitalia

Na ma folau mai Le Havre i Falani, i le faaiʻuga o Aokuso 1939, ma faamoemoe atu mo Santos i Pasili. Na leai ni moega mo tagata taʻitoʻalua na totoe i le vaa, o lea sa eseese ai potu na ma iai. A o folau atu, na maua ai ni faamatalaga e faapea, ua siitaua atu Peretania ma Falani iā Siamani. Na uunaʻia e lenei tala se vaega e toʻa 30 o tagata Siamani o le pasese e usuina le vii o le fuʻa o Siamani. Na matuā lē fiafia le kapeteni i lenei mea ma suia ai le alāvaa ma agaʻi atu ai i Safi, i Morocco. E na o le lima minute na tuu mai i tagata o loo iai tusi folau Siamani e ō ese ai mai le vaa, lea sa aofia ai ma i maʻua.

Na taofia i matou i le ofisa o leoleo mo le aso atoa, ona faaofiofi lea o i matou i se pasi tuai ma auina atu i le falepuipui i Marrakech, pe tusa ma le 85 maila le mamao. Na faigatā aso na sosoo mai ai. Na matuā faatumulia ma pogisa sela sa matou iai. O le faleese lea sa faaaogā e tagata uma, o se pu i le fola, na poloka i le tele o taimi. Na tofu i matou ma le atigi taga eleelea e momoe ai, ma a oo i le pō, e ō mai isumu ma gali o matou atevae. E faalua i le aso ona maua a matou fasi meaʻai e aumai i atigiʻapa elea.

Na taʻu mai e se tagata ofisa i le ami e faapea, o le a tatalaina aʻu pe a ou ioe e auauna i le ʻAutau Faapitoa a Falani mo le lima tausaga. O loʻu musu na ou oo ai i se tulaga e sili ona matuiā. O le tele lava o taimi na ou iai i inā sa ou tatalo ai.

Ina ua mavae aso e valu, na faatagaina loa aʻu e alii e pulea le falepuipui ou te toe vaai iā Margaritha. Sa matuā paee lava o ia, ma tagi i taimi uma. Sa ou faia mea uma e faamalosiau ai iā te ia. Na suʻesuʻeina i maʻua ma auina atu i le nofoaafi i Casablanca, lea na tatalaina ai loa Margaritha. Na auina atu aʻu i se fale puipui i Port Lyautey (ua taʻua o Kenitra i le taimi nei), pe tusa o le 110 maila [180 kilomita] le mamao. Na fautuaina e le konesula o Suisilani ia Margaritha e toe foʻi i Suisilani, ae sa leʻi manaʻo e alu ae tuua aʻu. Mo le lua masina na ou iai i Port Lyautey, sa asiasi mai e lē aunoa Margaritha mai Casablanca ma aumai aʻu meaʻai.

O le tausaga na muamua atu, na tatala ai e Molimau a Ieova se tusi na faaigoaina Kreuzzug gegen das Christentum (Se Taua Faasaga i le Faa-Kerisiano) ina ia tosina atu ai manatu o tagata i le leai o se vaegafai a Molimau i le pulega faa-Nasi. A o oʻu iai i le falepuipui, na tusi atu ai le ofisa o le lālā o Molimau a Ieova i Bern i tagata maualuluga o Falani, ma avatu i ai se kopi o lenei tusi e faamaonia ai e lē o i maʻua o ni Nasi. Sa faia foʻi e Margaritha se galuega lelei o le asiasi atu i tagata mautofiga o le malo ma taumafai e faatalitonuina i latou i le leai o sa ma vaega i le ʻau Nasi. Mulimuli ane, i le iʻuga o le 1939, na ma maua ai le faatagaga e tuua ai Morocco.

Ina ua toe amata ona malaga atu i Pasili ae ma iloaina faapea o loo osofaʻia e vaamaulu a Siamani ia alāvaa i le vasa Atalani ma o loo taulaʻi mai iā i matou. E ui lava o lo matou vaa o le Jamaique o se vaa laʻu oloa, ae sa iai ni fana i le taumua ma le taumuli. I le ao, e fefaapiʻopiʻoaʻi le alu o le vaa ma faapāpā fana. I le pō e tapē ai molī o le vaa ina ia ʻalofia ai le iloaina mai e Siamani. Maʻeu lo ma lotofaafetai ina ua taunuu atu i le uafu i Santos i Pasili, iā Fepuari 6, 1940, i le silia ma le lima masina talu ona tuua Europa!

Toe Faafalepuipuiina

O lo ma tofiga muamua i le talaʻiga o Montenegro, o se aai i le itu i saute o le setete o Pasili i Rio Grande do Sul. E foliga mai na logoina taʻitaʻi lotu i lo ma taunuu atu. E na o le lua lava itula talu ona ma talaʻi ae puʻea loa i maʻua e leoleo. Na latou aveina a ma lauga faale-Tusi Paia e tāina i le fonokalafi, o a ma lomiga uma, e oo lava i tamaʻi ato talaʻi paʻu kamela na faatau i Morocco. Na faatalia mai i maʻua i le ofisa o leoleo e se patele ma se faifeʻau e tautala i le gagana Siamani. Na la faalogologo a o tāina e le leoleo sinia se lauga a le uso o Rutherford lea na latou aveina. E mautinoa sa tuusaʻo lava lauga a le uso o Rutherford! Ina ua oo mai i le vaega lea na taʻua ai le Vatikana, na matuā ita lava le patele ma teva i fafo.

Ona o le manaʻoga o le epikopō i Santa Maria, na aauina atu ai i maʻua i le laumua o le setete o Pôrto Alegre. E leʻi umi ae faasaʻoloto loa Margaritha ma talosagaina le fesoasoani a le konesula o Suisilani. Na fautuaina o ia e le konesula e toe foʻi i Suisilani. Na toe teena foʻi e Margaritha le tuua o aʻu. Sa avea pea Margaritha ma aumea faamaoni iā te aʻu. I le tolusefulu aso mulimuli ane ai, na suʻesuʻeina aʻu ma tatalaina ai loa. Na tuu mai e le leoleo le filifiliga iā i maʻua: ia ō ese ma le setete i totonu o aso e sefulu po o le “feagai ma āuga o la ma filifiliga.” O le utagiaina o le fautuaga a le ofisa ulu, na ma ō atu ai loa i le aai o Rio de Janeiro.

“Faamolemole Faitau Lenei Pepa”

E ui na faalētonu le amataga o la ma galuega talaʻi i Pasili, ae maʻeu lo ma fiafia na iai! E ui lava i mea na tutupu, ae o loo ma ola pea, o lea ua toe faatumulia a ma ato talaʻi i lomiga ma ua taatia mai nei Rio de Janeiro atoa e talaʻi atu i ai. Ae o le a faapefea ona ma talaʻi ae e itiiti lava so ma iloa o le gagana Potukali? Sa faia e ala i se pepa molimau. “Por favor, leia este cartão” (“Faamolemole faitau lenei pepa”) o faaupuga muamua lava ia i le gagana Potukali na ma aʻoaʻoina e faaaogā i le galuega talaʻi. Ma maʻeu le taulau manuia o le faaaogāina o lenei pepa! Na ma tufatufaina atu le silia ma le 1,000 tusi i le masina e tasi. O le toʻatele o tagata na taliaina a ma lomiga faale-Tusi Paia, na oo ina taliaina le upu moni. O le mea moni, na sili atu le molimau na avatu e a ma lomiga na i lo le mea na mafai ona ma faia. O lenei tulaga na tāmau ai i loʻu mafaufau le tāua tele o le tuuina atu o a tatou lomiga i tagata lotofiafia.

O le taimi lenā o avea Rio de Janeiro ma laumua o Pasili, ma sa talileleia la ma feʻau aemaise lava i fale o le malo. Sa ou maua se avanoa e lē lau maua e molimau atu ai i le minisita o tupe ma le minisita o le vaegāʻau. O nei mea na tutupu, na ou vaai ai i faamaoniga o gaoioiga a le agaga o Ieova.

I se tasi taimi a o talaʻi atu i se nofoaga e faia ai faatauga i le taulaga o Rio, na ou ulu atu ai i totonu o le Maota o Faamasinoga. Na teʻi lava ua ou oo atu i totonu o se potu o loo tumu i ni tamāloloa e ofu uli, ma o le taimi tonu lava lea e foliga mai o loo faia se sauniga o se maliu. Sa ou faalatalata atu i se tamāloa na foliga iloga mai ma tuu atu iā te ia laʻu pepa molimau. E lē o se sauniga o se maliu. O le mea moni, sa ou faalavelave a o faia se faamasinoga, ma o le faamasino lea sa ou talanoa atu i ai. Na ia ʻataʻata, ma talo atu i leoleo e aua le popole. Na ia taliaina ma le fiafia le tusi Children * ma aumaia lana foaʻi. I le toe foʻi atu i fafo, na faasino mai ai e le leoleo iā te aʻu se faaaliga matamata tetele i le faitotoʻa: Proibida a entrada de pessoas estranhas (Ua sā).

O le isi oganuu e sili ona fua tele mai o le uafu. I se tasi o mea na tupu, sa ou feiloaʻi atu ai i se seila na ia taliaina lomiga a o leʻi toe foʻi atu e faigaluega i le vaa. Mulimuli ane na ma feiloaʻi i se fonotaga. Na taliaina e lona aiga atoa le upu moni, ma sa ia faia se agaʻigaʻi i luma. Sa avea lea ma mea na ma fiafia tele ai.

Peitaʻi, e lē o mea uma na faigofie. Ua oo ina uma le aogā o lo ma pemita, ma ua ma fesagaʻia nei le tulaga o le toe faafoʻi o i maʻua i le atunuu na ma ō mai ai. Ina ua ma tusi atu i le ofisa ulu e faatatau i lo ma tulaga, na ma mauaina se tusi māfana mai le uso o Rutherford, ma faalaeiauina i maʻua ia faamalolosi ma fautuaina i maʻua i le mea e tatau ona fai. O lo ma faanaunauga ia nonofo i Pasili, ma i le fesoasoani a se lōia, na mafai ai ona maua lo ma pemita nofo mau i le 1945.

Se Tofiga Umi

Peitaʻi, a o leʻi oo atu i lenā tulaga, na fanau la ma tama tama o Ionatana i le 1941, sosoo ai ma Ruta i le 1943, ma Eseta i le 1945. Ina ia tausia manaʻoga o la ma fanau, sa tatau ona ou faigaluega i se galuega totogi. Sa faaauau pea ona galue Margaritha o se tagata talaʻi faataimi atoa seʻia oo ina fanau mai la ma tama lona tolu.

Mai le amataga, sa matou galulue faatasi o se aiga i le galuega talaʻi i nofoaga e fai ai faatauga i le taulaga, i nofoaga o nofoaafi, i auala tetele, ma oganuu o pisinisi. I afiafi o Aso Toonaʻi, e matou te tufatufaina atu ai Le Olomatamata ma le Ala Mai! ma o ni taimi fiafia na e toe manatunatu i ai.

I le fale, e tofu le tamaitiiti ma le galuega e fai i le aso. O Ionatana e fufuluina le ogaumu ma le umukuka. E faamamā e teine le pusaʻaisa, salu tafāfale, ma faamamā o matou seevae. Na fesoasoani lenei tulaga iā i latou e aʻoaʻoina ai auala e faamaopoopo ai mea ma sogasogā i le fai o galuega. I aso nei, o loo avea la ma fanau ma ē e galulue lelei i o latou aiga ma meatotino, lea e ma te fiafia tele ai ma Margaritha.

E ma te faatalitalia foʻi tamaiti ia faaalia amioga lelei i sauniga. A o leʻi amataina le sauniga, e faainu a latou ipu vai ma faaaogā le faleese. A o faia le sauniga, e nofo Ionatana i loʻu itu tauagavale, o Ruta i loʻu itu taumatau, sosoo ai ma Margarith, ma Eseta i le itu taumatau o Margaritha. Na fesoasoani lenei faatulagaga iā i latou e uaʻi atu ai ma ave i fale meaʻai faaleagaga mai lava i le taimi o laiti.

Na faamanuia Ieova iā ma taumafaiga. O loo faaauau pea ona auauna ma le faamaoni la ma fanau uma iā Ieova ma auai ma le olioli i le galuega talaʻi. O loo auauna nei Ionatana o se toeaina i le Faapotopotoga i Novo Méier, i Rio de Janeiro.

E oo ane i le 1970, ua faaipoipo uma la ma fanau ma ua ō ese atu ma le aiga, o lea na ma filifili ai ma Margaritha e siitia atu i le mea o loo tele ai le manaʻoga. O le mea muamua lava na ma taunuu i ai o Poços de Caldas, i le Setete o Minas Gerais, o le taimi lenā sa na o le 19 le ʻautalaʻi. Sa ou faanoanoa ina ua ou faatoʻā vaai i le nofoaga e faia ai a latou sauniga, o se potu e pito i lalo o le fale e leai ni faamalama ma o loo matuā manaʻomia lava ona toe lipea. O le taimi loa lenā na amata ai ona matou suʻeina se nofoaga e sili atu ona talafeagai mo le Maota o le Malo ma e leʻi umi ae maua loa se fale manaia i se tulaga lelei tele. Maʻeu se suiga telē na iai! I le fā ma le ʻafa tausaga mulimuli ane ai, na faateleina le aofaʻi o le ʻautalaʻi i le 155. I le 1989 na ma siitia atu ai i Araruama, i Rio de Janeiro, lea na ma auauna ai i tausaga e iva. I na tausaga, na ma iai i le faavaeina o faapotopotoga e lua.

Tauia Ona o le Tumau Pea i lo Ma Tofiga

I le 1998, ona o faafitauli tau i le soifua mālōlōina ma le manaʻoga ia latalata i la ma fanau, na ma toe foʻi atu ai i São Gonçalo, i Rio de Janeiro. O loo oʻu auauna pea i inā o se toeaina i le faapotopotoga. E ma te faia le mea sili e ma te mafaia e auai e lē aunoa i le galuega talaʻi. E fiafia tele Margaritha e talaʻi i tagata i le faleoloa e latalata ane, ma ua faatulaga ma le agalelei e le faapotopotoga se oganuu mo i maʻua e latalata i lo ma fale, lea e faigofie ai ona ma talaʻi pe a talafeagai ma lo ma malosi.

Ua silia nei i le 60 tausaga talu ona avea i maʻua ma auauna tuuina atu a Ieova. Ua oo totino iā i maʻua le tulaga lenei e ‘lē mafaia e alii, po o e malolosi, po o mea i nei ona pō, po o mea atalī, po o le maualuga, po o le loloto, po o se tasi mea na faia, e lē mafaia e ia mea ona faateʻaeseina mai i tatou i le alofa o le Atua, o loo iā Keriso Iesu lo tatou Alii.’ (Roma 8:38, 39) Ma maʻeu se fiafiaga i le mafai ona vaaitino i le aoaoina o “isi mamoe,” o loo iai le faamoemoe ofoofogia o le ola e faavavau i se lalolagi lelei atoatoa, e siʻomia e foafoaga matagofie a le Atua! (Ioane 10:16) Ina ua ma taunuu mai i Rio de Janeiro i le 1940, sa na o le tasi le faapotopotoga na iai, ma e 28 le ʻautalaʻi. I aso nei ua iai faapotopotoga e 250 ma ua silia i le 20,000 le ʻautalaʻi o loo iai.

Sa iai avanoa na mafai ai ona ma toe foʻi i o ma aiga i Europa. Ae o lo ma tofiga mai iā Ieova o i inei i Pasili. Maʻeu lo ma fiafia i lo ma tumau i lo ma tofiga!

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 11 Lomia e Molimau a Ieova, ae ua lē o toe lomia.

^ pala. 12 Lomia e Molimau a Ieova, ae ua lē o toe lomia.

^ pala. 33 Lomia e Molimau a Ieova, ae ua lē o toe lomia.

[Ata i le itulau 21]

I le faatoʻaga a Peteli, i Steffisburg, Suisilani, i tausaga faaiʻuiʻu o vaitausaga mai le 1930 (O aʻu o loo tupito i le itu tauagavale)

[Ata i le itulau 23]

Toeitiiti lava oo i le taimi na ma faaipoipo ai i le 1939

[Ata i le itulau 23]

Casablanca mai le 1940 i le 1949

[Ata i le itulau 23]

Talaʻi o se aiga

[Ata i le itulau 24]

Auai e lē aunoa i le faiva i aso nei