Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ē Lagolagoina le Tapua‘iga Moni Aso La ma Aso Nei

O Ē Lagolagoina le Tapua‘iga Moni Aso La ma Aso Nei

O Ē Lagolagoina le Tapuaʻiga Moni Aso La ma Aso Nei

PE E te manatua le suafa o le tamāloa lea na tutulu ona o le aai o Ierusalema anamua? Atonu e te faapea mai o ‘Iesu,’ ma e saʻo na tutulu Iesu. (Luka 19:28, 41) Peitaʻi, a o leʻi taitai ona maliu mai Iesu i le lalolagi, sa faapena foʻi ona tutulu se isi auauna faamaoni a le Atua ona o Ierusalema. O lona suafa o Neemia.—Neemia 1:3, 4.

O le ā na māfua ai ona matuā faanoanoa Neemia lea na ia tutulu ai ona o Ierusalema? O le ā na ia faia ina ia faaleleia ai le aai ma tagata o loo nonofo ai? O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i lana faaaʻoaʻoga? Ina ia maua se tali, seʻi o tatou iloiloina nisi o mea na tutupu i ona aso.

O se Tagata e Malosi Faalogona ma Gaoioiga

Na tofia Neemia e fai ma kovana o Ierusalema, ae i se taimi na muamua atu, sa avea o ia o se tagata maualuga i le maota o le tupu o Peresia i le aai o Susana. Peitaʻi, o lona olaga sologa lelei i inā sa leʻi avea ma mea na manatu māmā ai mo le lelei o ona uso Iutaia o loo i Ierusalema. O le mea moni, o le mea muamua lava na ia faia ina ua asiasi ane i Susana se vaega o tagata Iutaia mai Ierusalema o le ‘fesili atu lea iā te i latou pe faapefea sa Iutā na sao o ē na totoe o le tafeaga, atoa ma Ierusalema.’ (Neemia 1:2) Ina ua tali atu tagata e faapea sa “tele le puapuaga” i Ierusalema ma ua “soloia” pa o le aai, ‘ona nofo ai lea o Neemia i lalo, ma tagi, ma faanoanoa i nisi o aso.’ Ina ua uma lenā ona ia faailoa lea o ona faalogona o le faanoanoa iā Ieova i se tatalo mai le loto. (Neemia 1:3-11) Aiseā na matuā faanoanoa ai Neemia? Ona ua lafoaʻia Ierusalema o le nofoaga autū o le tapuaʻiga iā Ieova i le lalolagi. (1 Tupu 11:36) E lē gata i lea, o le tulaga leaga o le aai na faaatagia mai ai le tulaga leaga faaleagaga o ē o loo nonofo ai.—Neemia 1:6, 7.

O le manatu mamafa o Neemia mo Ierusalema ma lona alofa mutimutivale mo tagata Iutaia na nonofo ai i inā, na uunaʻia ai o ia e tauofo atu e fesoasoani. O le taimi lava na faataga ai o ia e le tupu o Peresia e ave ni ona aso e mālōlō ai mai ona tiute, ona amata loa lea e Neemia ona fuafua se faigāmalaga umi i Ierusalema. (Neemia 2:5, 6) Na ia manaʻo e tuuina atu lona malosi, lona taimi, ma ona tomai e lagolagosua ai i le toe faia o le galuega o loo manaʻomia ona fai. I nai aso lava talu ona taunuu atu, ae māeʻa loa ona faataatia ana fuafuaga mo le toe ati aʻe o le pa atoa o Ierusalema.—Neemia 2:11-18.

Na vaevae e Neemia lenei galuega telē i aiga lea na latou taufai galulue faatasi ai. * E silia i le 40 vaega sa tofu ma le “ogāpa” e toe ati aʻe. O le ā le iʻuga? Ona o le toʻatele o tagata galulue na tuu atu lo latou taimi ma le malosi, e aofia ai mātua ma a latou fanau, sa avea ai lenei galuega matuā telē o se mea e mafai ona faataunuuina. (Neemia 3:11, 12, 19, 20) I totonu o le lua masina o galuega fitā, ae uma loa ona toe ati aʻe le pa! Na tusi Neemia e faapea, e oo lava iā i latou na tetee i le galuega na latou iloa faapea ‘o lo matou Atua na fai ai lenā galuega.’—Neemia 6:15, 16.

Se Faaaʻoaʻoga e Ao Ona Manatua

Sa lē gata ina tuuina atu e Neemia lona taimi ae faapea foʻi ma ona tomai e faamaopoopoina ai mea. Na ia faaaogā foʻi mea sa ia maua e lagolagoina ai le tapuaʻiga moni. Na ia faaaogā ana lava tupe e toe faatau mai ai ona uso Iutaia mai le nofo pologa. Sa ia faaune atu ana tupe e aunoa ma se tupe tului. Sa ia leʻi faia ia “mafatia” tagata Iutaia e ala i le tagisia o se alauni e ao ona ia mauaina ona o ia o se kovana. Na i lo lenā, sa avanoa lava lona fale e fafagaina ai le ‘toʻaselau ma le toʻalimagafulu o tagata, ma i latou na ō mai iā te i matou ai nuu ese na vagavagai i matou.’ I aso taʻitasi na ia saunia ai ‘le povi e tasi ma mamoe lelei e ono ma manu felelei’ mo ana mālō. E taʻi sefulu aso ma ia avatua mo i latou “uaina eseese uma e tele,” o nei mea uma na saunia lava e Neemia.—Neemia 5:8, 10, 14-18.

Maʻeu se faaaʻoaʻoga o le matamau na faataatia e Neemia mo auauna uma a le Atua i aso la ma aso nei! O lenei auauna lototele a le Atua na ia faaaogāina ma le saʻoloto atoa ma le lotomalie ana meafaitino e lagolagosua ai i tagata faigaluega ina ia faaauilumaina le tapuaʻiga moni. Ua talafeagai la ona ia faapea atu iā Ieova: “Loʻu Atua e, ia e manatua . . . mea uma ua ou faia i lenei nuu.” (Neemia 5:19) E mautinoa lava o le a faia faapena e Ieova.—Eperu 6:10.

Ua Mulimulitaʻia le Faaaʻoaʻoga a Neemia i Aso Nei

E faagaeetia loto i le vaai atu o loo faia foʻi faapena e tagata o Ieova i aso nei le faaalia o lagona māfana, e gaoioi ma le lotomalie, ma uiga faataulaga ona o le tapuaʻiga moni. Pe a tatou faalogo atu ua mafatia uso talitonu i ni tulaga faigatā, e tatou te matuā popole mo lo latou lelei. (Roma 12:15) E tatou te liliu atu iā Ieova i le tatalo e pei o Neemia, ina ia fesoasoani i o tatou uso o loo mafatia, ma talosaga atu iā te ia: ‘Ou te ʻaiʻoi atu iā te oe, ia e faafofoga mai i le tatalo a aʻu lau auauna, ma tatalo a au auauna, o ē matataʻu i lou suafa.’—Neemia 1:11; Kolose 4:2.

Ae peitaʻi, o lo tatou popolega mo le lelei faaleagaga ma le faaletino o o tatou uso Kerisiano ma le faaauilumaina o le tapuaʻiga moni e lē aafia ai na o o tatou faalogona. E uunaʻia ai foʻi i tatou e faia ni gaoioiga. Mo i latou e mafai ona faia faapea, o le alofa ua māfua ai ona latou tuua tulaga mautū o o latou aiga ma, i le pei o Neemia, ua ō atu i nisi o nofoaga e fesoasoani i ē o loo iai le manaʻoga. I le lē faavaivaia i tulaga lē lelei o mea e nonofo ai lea atonu o loo fesagaʻi ma nisi o tagata galulue tauofo i nisi o vaega o le lalolagi, ae ua latou lagolagosua i le faaauilumaina o le tapuaʻiga moni i inā, ma auauna soosoo tauʻau ai ma o latou uso Kerisiano. E matuā talisapaia le agaga faataulaga o loo latou faaalia.

Faia o so Tatou Sao i lo Tatou Lava Vaipanoa

E mautinoa lava, o le toʻatele o i tatou e lē o mafai ona ō atu i se isi nofoaga. E tatou te lagolagoina le tapuaʻiga i lo tatou lava vaipanoa. O loo taʻua mai foʻi lenā tulaga i le tusi a Neemia. Mātau faamatalaga na faia e Neemia e faatatau i nisi o aiga faamaoni o ē na auai i le faia o le galuega. Na ia tusi e faapea: “Ua ati e aupito ane iā te i latou o Ietaia le atalii o Harumapu, i luma foʻi o lona fale . . . ua ati e Peniamina ma Hasupo i luma o lo la fale. E aupito ane iā te ia ua ati e Asaria le atalii o Maaseia o le atalii ia o Anania i ona tafāfale.” (Neemia 3:10, 23, 28-30) Na matuā telē se lagolagosua a na tane ma o latou aiga i le faaauilumaina o le tapuaʻiga moni i le faia o so latou sao i le galuega e lata ane i o latou aiga.

I aso nei, e toʻatele i tatou ua lagolagoina le tapuaʻiga moni i auala eseese i o tatou lava vaipanoa. E tatou te auai i le fausia o Maota o le Malo, faia o fesoasoani mo mala faalenatura, ma o le mea e sili ona tāua, o le auai lea i le galuega talaʻi o le Malo. E lē gata i lea, pe e tatou te auai i galuega o faugāfale po o le fesoasoani mo mala faalenatura pe leai, ae e iā i tatou uma lava le faanaunauga e lagolagosua i le tapuaʻiga moni e ala i mea o loo tatou maua, e pei lava ona faia ma le matamau e Neemia i ona aso.—Tagaʻi i le pusa “O Vala e Aofia i le Foaʻi Tauofo.”

O le mauaina o ni tupe talafeagai e faatupeina ai galuega tau lomitusi, o galuega laveaʻi, ma le tele o isi galuega o loo faia i le lalolagi aoao, e ono foliga mai i nisi taimi e faigatā tele. Ae manatua o le tulaga foʻi lenā na foliga mai ai le galuega o le toe atiina aʻe o pa o Ierusalema. (Neemia 4:10) Peitaʻi, ona sa vaevaeina le galuega i le tele o aiga sa lotomalilie e galulue, o lea na mafai ai ona faataunuuina. Ua faapena foʻi i aso nei, o le mauaina o tupe manaʻomia e faagaoioia ai la tatou galuega i le lalolagi aoao o le a mafai ona faataunuuina, pe afai e faaauau ona fai e i tatou uma lava taʻitoʻatasi se vaega o le galuega.

O le pusa “Auala ua Filifili ai Nisi e Foaʻi Atu” ua faaalia ai nisi o auala e mafai ona lagolagosua ai i tulaga tautupe i le galuega o le Malo. I le tausaga ua mavae, e toʻatele tagata o le Atua sa lagolago mai, ma e mananaʻo le Vaega Pule o Molimau a Ieova e faaaogā lenei avanoa e momoli atu ai le faafetai tele i ē uma na faia so latou sao i lenei foaʻi tauofo. Ae e sili i na mea uma, e tatou te faafetaia Ieova mo lana faamanuiaga i taumafaiga ma le loto atoa a ona tagata, i le faaauilumaina o le tapuaʻiga moni i le lalolagi aoao. O lea, pe a tatou manatunatu i le auala na taʻitaʻia ai i tatou e Ieova i le tele o tausaga, ona uunaʻia lea o i tatou e faaleo atu upu a Neemia sa faafetai atu ai e faapea: ‘O le aao o loʻu Atua sa lelei lava i luga iā te aʻu.’—Neemia 2:18.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 7 I le Neemia 3:5 o loo tusia ai faapea o nisi o tagata taualoa o Iutaia, o “alii,” na latou lē fia auai i le galuega, ae sa na o i latou lava na ese ai. O tagata mai talaaga eseese, o faitaulaga, tufuga fai mea auro, o le ʻaufaimea manogi, o alii pule, ma tagata faatauʻoa, sa lagolagosua uma i le faia o le galuega.—Fuaiupu 1, 8, 9, 32.

[Pusa/Ata i le itulau 28, 29]

Auala ua Filifili ai Nisi e Foaʻi Atu

MEAALOFA MO LE GALUEGA I LE LALOLAGI AOAO

E toʻatele tagata latou te tuuesea se vaega tupe, po o se vaega faaagaga, e lafo i pusa o loo faailogaina o “Meaalofa mo le Galuega i le Lalolagi Aoao—Mataio 24:14.”

E avatu e faapotopotoga i masina taʻitasi ni tupe, i le ofisa ulu po o le ofisa o le lālā o lea lava vaipanoa. O foaʻi tauofo o tupe e mafai ona auina saʻo atu lava i le Treasurer’s Office, Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, 25 Columbia Heights, Brooklyn, New York 11201- 2483, pe auina atu i le ofisa o le lālā o loo vaavaaia lou atunuu. E mafai foʻi ona foaʻi atu maatāua po o isi mea tāua. O na foaʻi e tatau ona auina atu faatasi ma se tusi puupuu e faamanino atu ai o lenā foaʻi o se foaʻi e aunoa ma se tuutuuga.

FUAFUAGA O FOAʻI E IAI MA NI TUUTUUGA

E mafai ona faameaalofa atu se tupe e teuina i lalo o se faatulagaga faapitoa, lea afai e iai se manaʻoga o lē e ana le tupe, o le a mafai ona toe faafoʻi atu iā te ia lenā foaʻi. Mo nisi faamatalaga atili, faamolemole faafesootaʻi le Treasurer’s Office (Ofisa o le Teutupe) i le tuatusi o loo taʻua i luga.

FUAFUAGA O FOAʻI FAAMEAALOFA

E lē gata i foaʻi tautupe e aunoa ma ni tuutuuga ma fuafuaga o foaʻi tautupe e iai ma ni tuutuuga, ae iai foʻi isi auala e foaʻi atu ai e fesoasoani mo le auaunaga o le Malo i le lalolagi aoao. Ua aofia ai mea nei:

Inisiua: E mafai ona avea le Watch Tower Society ma faalapotopotoga e faaui i ai le taui po o le polisia o le inisiua o le ola o le tagata po o taui e maua mai ona ua litaea po o le fuafuaga tau penisione.

Teugātupe: O teugātupe, tusi o teugātupe e tiposi, po o ni vaega tupe a le tagata pe a faamālōlō litaea, e mafai ona tuu faamavaega mo le Watch Tower Society, pe totogi atu i ai pe a maliu le tagata e ana ia mea, e tusa ai o le faatulagaga manaʻomia a le faletupe o le atunuu.

Tupe Faafaigaluega (Stock) ma Pepa Faamaonia mo Tupe (Bond): O tupe faafaigaluega ma pepa faamaonia mo tupe e mafai ona foaʻi atu i le Watch Tower Society, o se meaalofa e aunoa ma ni tuutuuga.

Fanua ma Fale: O fanua ma fale e mafai ona faatauina atu, e mafai ona foaʻi atu i le Watch Tower Society e ala i le faia o se meaalofa e aunoa ma ni tuutuuga po o le taofia lea ina ia faaauau ona nofo ai pea lē e ana, seʻia maliu. Ia faafesootaʻi le ofisa o le lālā o loo i lou atunuu a o leʻi faapepaina faaletulafono so o se fanua totino o le a foaʻi atu.

Meaalofa Tautupe e Iai ni Tuutuuga e Faia Faaletausaga (Gift Annuity): O lenei meaalofa o se faatulagaga lea e avatu ai e se tasi i le Watch Tower Society, ni tupe po o tupe faafaigaluega ma pepa faamaonia mo tupe. Ae i se faafesuiaʻiga, o le a maua e lenā tagata o loo foaʻia le meaalofa, po o se tasi ua ia tofia, se aofaʻiga patino o se tupe e avatu i ai i tausaga taʻitasi i le taimi atoa o loo soifua ai. Ma o le a faaitiitia le lafoga e totogi e le tagata na faia le foaʻi, i le tausaga tonu na faamautū ai le faiga o lana meaalofa.

Uili ma Teugātupe Tuu Faamavaega: E mafai ona faaui atu meatotino po o se vaega tupe i le Watch Tower Society e ala i se uili ua faia e tusa ai ma le tulafono, pe avea foʻi le Watch Tower Society ma lē e mauaina le taui o se feagaiga o se teugātupe ua tuu faamavaega. O se teugātupe ua tuu faamavaega e faia mo le manuia o se faalapotopotoga faalelotu e ono maua mai ai nisi fesoasoani tau lafoga.

E pei ona faailoa mai e le faaupuga “fuafuaga o foaʻi faameaalofa,” o nei ituaiga o foaʻi e manaʻomia ai ni fuafuaga lelei a lē e ana le foaʻi. Ina ia fesoasoani i tagata o loo mananaʻo e mauaina e le galuega i le lalolagi aoao a Molimau a Ieova aogā e ala i nisi o ituaiga o fuafuaga mo foaʻi faameaalofa, ua saunia ai nei e le Sosaiete se polosiua i le faa-Peretania ma le faa-Sepania ua faaulutalaina Charitable Planning to Benefit Kingdom Service Worldwide. Na tusia le polosiua e tali atu ai i le tele o fesili ua oo mai e tusa ai o meaalofa, uili, ma teuga tupe ua tuu faamavaega. O loo iai foʻi faamatalaga aogā faaopoopo e uiga i fuafuaga e faatatau i esetete, e faatatau foʻi i tupe, ma le fuafuaina o lafoga. Ua taʻu atu ai i tagata ia auala eseese e mafai ona faia ai meaalofa i le taimi nei, pe faia foʻi se foaʻi pe a maliu. E mafai ona maua lenei polosiua e ala i le talosaga tuusaʻo atu mo se kopi mai le Charitable Planning Office.

Pe a māeʻa ona faitauina le polosiua ma talanoaina faatasi ma i latou o loo galulue i le Charitable Planning Office, ua toʻatele i latou ua mafai ona fesoasoani i Molimau a Ieova i le lalolagi aoao, ma i le taimi e tasi, ua faateleina ai faamanuiaga tau lafoga i le faia faapea. E tatau ona faailoa atu i le Charitable Planning Office ma avatu se kopi o so o se faamatalaga o loo maua e faatatau i so o se tasi o nei faatulagaga. Pe afai e te manaʻo i se tasi o nei faatulagaga o fuafuaga mo foaʻi, e tatau ona e faafesootaʻia le Charitable Planning Office, i le tusi atu po o le telefoni atu, i le tuatusi o loo lisi mai lalo po o le ofisa o Molimau a Ieova o loo vaavaaia lou atunuu.

Charitable Planning Office

Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

100 Watchtower Drive

Patterson, New York 12563- 9204

Telefoni: (845) 306-0707

[Pusa i le itulau 30]

O Vala e Aofia i le Foaʻi Tauofo

I lana tusi i tagata Korinito, na taʻua ai e le aposetolo o Paulo ni vala se tolu e aofia i le foaʻi tauofo. (1) Ina ua ia tusi atu e faatatau i le aoina o foaʻi tautupe, na faatonuina e Paulo faapea: “O le aso muamua o lea vaisapati ma lea vaisapati, ia outou taʻitasi ma tuu ane ai ni ana mea.” (1 Korinito 16:2a) O lea, ua manaʻomia ai ona fuafua mamao le faia o foaʻi, ma e manaʻomia ona faia i se tulaga faifai pea. (2) Na tusi foʻi Paulo faapea e tatau ona faia e le tagata lana foaʻi “e tusa ma lona manuia.” (1 Korinito 16:2e) I nisi faaupuga, o le tagata e manaʻo e faia se foaʻi tauofo e mafai ona foaʻi e fuafua faatatau i le tupe o loo maua. E tusa lava pe laʻitiiti le tupe e maua e se Kerisiano, ae o le foaʻi itiiti na te faia e tāua tele iā Ieova. (Luka 21:1-4) (3) Na tusi atili Paulo e faapea: “Ia taʻitoʻatasi ma foaʻi e pei ona filifili i lona loto; aua ma le tigā, aua foʻi ma le faatauanauina; auā e alofa le Atua i lē ua foaʻi ma le loto malie.” (2 Korinito 9:7) O Kerisiano e foaʻi ma le faamaoni e foaʻi mai le loto—ma le fiafia.

[Ata i le itulau 26]

O Neemia o se tagata e malosi faalogona ma gaoioiga

[Ata i le itulau 30]

O foaʻi tauofo e fesoasoani i galuega lomitusi, i galuega laveaʻi, le fausiaina o Maota o le Malo, ma isi galuega aogā i le lalolagi