Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aua le Lafoa‘ia le Faapotopoto Faatasi

Aua le Lafoa‘ia le Faapotopoto Faatasi

Aua le Lafoaʻia le Faapotopoto Faatasi

Ua taʻua i le Tusi Paia: “Aua le lafoaʻiina le faapotopotoina o i tatou, pei o le masani o isi, a ia fefaamāfanafanaʻi; ia atili ai foʻi ona faapea ina ua outou iloa o le Aso o loo taulata mai.” (Eperu 10:25) E manino mai, e tatau i tagata tapuaʻi moni ona faapotopoto faatasi i se maota mo tapuaʻiga, ina ia ‘manatunatu ai le tasi i le tasi, ma taufaatupu ai le alofa ma galuega lelei.’—Eperu 10:24.

I LE taimi na tusia ai e le aposetolo o Paulo i le uluaʻi senituri manatu o i luga, na faaaogā ai e tagata Iutaia le malumalu matagofie i Ierusalema e avea ma nofoaga o la latou tapuaʻiga. Na iai foʻi sunako. Na ‘aʻoaʻo Iesu i sunako ma le malumalu, lea e faapotopoto soo ai tagata Iutaia.’—Ioane 18:20.

O ā ituaiga o maota na manatu i ai Paulo, ina ua ia faalaeiau atu i Kerisiano e faapotopoto faatasi e faalaeiau le tasi i le isi? O faavae ea fausaga o falesā tetele a lotu o faapea mai o Kerisiano, i le malumalu i Ierusalema? O anafea na amata ai le fausiaina o falesā tetele a lotu ia e faapea mai o Kerisiano?

‘Se Fale mo le Suafa o le Atua’

O loo i le tusi o Esoto faatonuga muamua lava mo se maota ina ia tapuaʻi ai i le Atua. Na faatonuina e Ieova le Atua ona tagata filifilia, le nuu o Isaraelu, ina ia fausiaina “le malumalu,” po o le “fale fetafaʻi o le faapotopotoga.” Na teu i inā le atolaau ma ipu paia. Na “tumu foʻi le malumalu i le pupula o Ieova,” ina ua māeʻa ona fausiaina i le 1512 T.L.M. E silia ma le fāselau tausaga na faaaogāina ai le fale fetafaʻi e fai ma nofoaga autū o le faatulagaga a le Atua e tapuaʻi atu ai iā te ia. (Esoto, mataupu 25-27; 40:33-38) Ua taʻua foʻi e le Tusi Paia lenei fale fetafaʻi o “le malumalu o Ieova” ma “le fale o Ieova.”—1 Samuelu 1:9, 24.

Mulimuli ane ina ua nofotupu Tavita i Ierusalema, na ia faailoa maia lona naunautaʻiga ina ia fausiaina se fale tumau mo le faamamaluina o Ieova. Talu ai na auai Tavita i le tele o taua, na fetalai atu ai Ieova iā te ia: “E te lē faia se fale mo loʻu igoa.” Na i lo lea, na filifilia e Ieova le atalii o Tavita, o Solomona, e na te fausiaina le malumalu. (1 Nofoaiga a Tupu 22:6-10) Na faapaia e Solomona le malumalu i le 1026 T.L.M., ma e fitu ma le ʻafa tausaga na faaalu e fausia ai. Na finagalo malie Ieova i lenei malumalu, e pei ona ia fetalai: “Ua ou faapaiaina lenei fale ua e faia e tuu ai loʻu igoa e faavavau; e faasaga i ai oʻu mata ma loʻu loto i aso uma.” (1 Tupu 9:3) O le a faaauau ona faaalia e Ieova lona finagalo malie i lenā malumalu pe afai e tumau pea le faamaoni o le fanauga a Isaraelu. Peitaʻi, afai latou te fulitua mai le faia o le mea saʻo, o le a lē toe finagalo malie Ieova i lenā malumalu ma “o le a avea le fale ma faatamaʻiaga.”—1 Tupu 9:4-9, NW; 2 Nofoaiga a Tupu 7:16, 19, 20.

Na oo lava ina fulitua le fanauga a Isaraelu mai le tapuaʻiga moni. (2 Tupu 21:1-5) “Ona auina mai ai lea e [Ieova] iā te i latou o le tupu o Kaletaia o lē na . . . susunu foʻi le fale o le Atua, ma lepeti le pa o Ierusalema, ma susunu ona maota uma i le afi, ua na faataugāina foʻi ana ipu lelei uma. O ē na totoe na sao i le pelu na tafea e ia i Papelonia; sa i ai latou iā te ia ma ona atalii e fai ma auauna.” E tusa ai ma le Tusi Paia, na tupu lenei mea i le 607 T.L.M.—2 Nofoaiga a Tupu 36:15-21; Ieremia 52:12-14.

E pei ona valoia e le perofeta o Isaia, na faaaogāina e le Atua le tupu o Peresia, o Kuresa, ina ia tuusaʻoloto tagata Iutaia mai le puleaga a Papelonia. (Isaia 45:1) Ina ua māeʻa tausaga e 70 o le tafeaga, ona latou toe foʻi atu lea i Ierusalema i le 537 T.L.M. mo le toe fausiaina o le malumalu. (Esera 1:1-6; 2:1, 2; Ieremia 29:10) Na faatuatuai le fausiaina o le malumalu ae na māeʻa lava i le 515 T.L.M., ma na toe faafoʻisia ai loa le tapuaʻiga mamā i le Atua. E ui e lē tutusa le matagofie e pei o le malumalu a Solomona, ae sa toetoe lava 600 tausaga o iai pea lenā malumalu. Ae peitaʻi, na faaleagaina foʻi lenei malumalu ona na tuulafoaʻia e le fanauga a Isaraelu le tapuaʻiga iā Ieova. I le taimi na soifua mai ai Iesu i le lalolagi, na faasolosolo mālie ona toe fausia e le tupu o Herota le malumalu. O le ā o le a tupu i le malumalu lenei?

‘E Lē Toe Iai se Maa i Luga o le Isi Maa’

Na faapea atu Iesu i ona soo e tusa ai ma le malumalu i Ierusalema: ‘E lē toe iai se maa i luga o le tasi maa, ae uma ona soloia i lalo.’ (Mataio 24:1, 2) Na moni fetalaiga a Iesu auā na faaumatia le malumalu lea na faaautū i ai le tapuaʻiga i le Atua mo le faitau selau o tausaga, e le ʻautau a Roma i le 70 T.A. lea na auina atu e taofia fouvalega a tagata Iutaia. * Na leʻi toe fausiaina le malumalu lenā. I le senituri lona fitu, na fausia ai le malumalu Musalimi o loo taʻua o le Dome of the Rock, ma e oo mai i le asō o loo tū tonu lava i le mea na iai muamua le malumalu lea na tapuaʻi ai tagata Iutaia.

O le ā le faatulagaga o le tapuaʻiga mo i latou na mulimuli iā Iesu? Po o le a faaauau pea e uluaʻi Kerisiano mai Iutaia ona tapuaʻi i le Atua i le malumalu, lea o le a toeitiiti faaumatia? O fea o le a tapuaʻi ai Kerisiano o ē e lē o ni Iutaia? Pe faamata o le a suia e falesā a lotu ua faapea mai o Kerisiano, le malumalu? E tatou te malamalama i le tali, pe a iloiloina le talanoaga a Iesu ma le fafine Samaria.

Mo le faitau selau o tausaga, na tapuaʻi ai tagata Samaria i le malumalu i le mauga o Keresema, i Samaria. Na faapea atu le fafine Samaria iā Iesu: “O matou tamā sa tapuaʻi i lenei mauga; a ua outou fai mai, o Ierusalema le mea e tusa ai ona tapuaʻi ai.” Na tali atu Iesu e faapea: “Funa e, talitonu mai ia iā te aʻu, e oo mai ona aso, tou te tapuaʻi i le Tamā e lē gata i lenei mauga, po o Ierusalema.” O le a lē toe moomia se malumalu faaletino e tapuaʻi atu ai iā Ieova, auā na faamatala e Iesu: “O le Atua o le agaga lava ia; o ē tapuaʻi iā te ia, e tatau ona tapuaʻi atu ai i le agaga ma le faamaoni.” (Ioane 4:20, 21, 24) Na faapea atu le aposetolo o Paulo i tagata Atenai: “O le Atua na faia le lalolagi ma mea uma lava o i ai, ona o le Alii o ia o le lagi ma le lalolagi, e lē afio o ia i malumalu e faia e lima.”—Galuega 17:24.

E manino la, e leai se sootaga o falesā a lotu ua faapea mai o Kerisiano, ma le malumalu i taimi a o leʻi soifua mai Iesu i le lalolagi. Ma e leai se māfuaaga o le a fausia ai fua e uluaʻi Kerisiano na ituaiga o maota. Ae na faataunuuina mea na valoia ina ua maliliu le ʻauaposetolo—o le a tulaʻi mai aʻoaʻo pepelo. (Galuega 20:29, 30) A o leʻi taitai liliu atu Konesetatino, le Emeperoa o Roma, i le faa-Kerisiano i le 313 T.A., ua amata ona fulitua i latou na faapea mai o Kerisiano, mai mea na aʻoaʻoina e Iesu.

Na saosaolaumea Konesetatino i le paluina faatasi o le “Faa-Kerisiano” ma le lotu faapaupau a Roma. Ua faapea mai le Encyclopædia Britannica: “Na faatonuina e Konesetatino le fausiaina o falesā tetele e tolu i Roma: O falesā o Sagato Peteru, Sagato Paulo ma Sagato Ioane. O ia . . . na tusiaina le ata o le falesā e pei o se koluse, lea na avea mulimuli ane ma ata e faavae ai fausaga o falesā i Europa i sisifo mai le 500 T.A i le 1500 T.A.” O loo avea pea le falesā lea ua toe fausiaina o Sagato Peteru i Roma, ma maota aupito i tāua o le Lotu Katoliko Roma.

Ua faapea mai le tusitala o talafaasolopito o Will Durant: “Na talia e le Lotu nisi o tū ma aga na taatele i Roma [faapaupau] a o leʻi avea ma nuu Kerisiano.” Na aofia ai “le fausaga o le falesā.” Mai le 10 senituri seʻia oo atu i le 15 senituri, na faateteleina ai le fausiaina o falesā tetele ma fale lotu, ma na faatāua tele foliga vaaia o na maota. O le taimi lenā na fausia ai le tele o falesā tetele a lotu ia ua faapea mai o Kerisiano, lea o loo iai pea i le taimi nei ma ua manatu i ai o ni fale e mataʻina o latou fausaga.

Pe e faafouina faaleagaga ma faalaeiauina tagata pe a ō atu i se falesā e tapuaʻi ai? Na faapea mai Francisco mai Pasili: “Iā te aʻu lava ia, ua avea le lotu ma mea e fiu ma faavaivai ai. E leai ma se uiga o Misasā, ua na o se mea e tau ina fai i taimi uma ma na leʻi faamalieina ai oʻu manaʻoga moni. Ou te naunau lava i le taimi e uma ai.” E ui i lea, ua faatonuina tagata talitonu moni ina ia potopoto faatasi. O le ā le faatulagaga mo le faapotopoto faatasi e tatau ona latou mulimuli i ai?

“Le Ekalesia o i lo Laʻua Fale”

E iloa le auala e faapotopoto faatasi ai Kerisiano pe a iloiloina le auala na potopoto ai uluaʻi Kerisiano. Ua faailoa mai e le Tusi Paia na masani ona faapotopoto faatasi i fale o aiga. Mo se faataʻitaʻiga, na tusi mai le aposetolo o Paulo: “Ua ou alofa atu iā Pisila ma Akula, na la fai galuega faatasi ma aʻu i le galuega a Keriso Iesu. . . . Ua ou alofa atu foʻi i le ekalesia o i lo laʻua fale.” (Roma 16:3, 5; Kolose 4:15; Filemoni 2) O nisi o faaliliuga faa-Peretania e pei o le King James Version, latou te faaliliuina le upu Eleni “ekalesia” (ek·kle·siʹa) i le “falesā.”

Na faapefea ona faia faatasiga a uluaʻi faapotopotoga Kerisiano? Na faaaogā e le soo o Iakopo le upu Eleni sy·na·go·geʹ e faasino atu i se faatasiga faa-Kerisiano. (Iakopo 2:2) O le uiga o lea upu Eleni “o le faapotopoto faatasi” ma e tutusa lona uiga ma le upu ek·kle·siʹa. Ae a o faagasolo taimi, na oo ina suia le uiga o le upu “sunako” e faasino atu i se nofoaga po o se maota e potopoto ai. Na silafia e uluaʻi Kerisiano Iutaia mea na faia i totonu o se sunako. *

Na faatasitasi tagata Iutaia i le malumalu i Ierusalema mo a latou tausamiga i tausaga taʻitasi, a o sunako ia na iai i aai eseese, na avea ma maota e aʻoaʻoina ai i latou e faatatau iā Ieova ma le Tulafono. E foliga mai o mea na faia i totonu o sunako sa aofia ai tatalo ma le faitauina o le Tusi Paia, faapea ai ma se iloiloga loloto o le Tusi Paia ma le avatuina o faalaeiauga. Ina ua ō atu Paulo ma ana aumea i le sunako i Anetioka, ‘ona aau atu lea e ē ua pule i le sunako nisi iā te i latou, ua faapea atu, “Sema e, le au uso e, afai ua iā te outou se upu faamāfanafana i le nuu nei, inā fai mai ia.”’ (Galuega 13:15) Ina ua potopoto faatasi uluaʻi Kerisiano Iutaia i fale o aiga, na mautinoa le latou mulimuli atu foʻi i lenā lava auala, na avea a latou faatasiga ma mea e maua ai faatonuga faale-Tusi Paia ma ati aʻe ai faaleagaga.

E Maua Faalaeiauga Mai Faapotopotoga

I le pei o uluaʻi Kerisiano, e faapotopoto faatasi Molimau a Ieova i aso nei i maota ua talafeagai lelei mo tapuaʻiga, ina ia maua ai faatonuga faale-Tusi Paia ma olioli ai i ni faauōga lelei. Mo le tele o tausaga na latou potopoto ai i fale o aiga ma i nisi o nofoaga, o loo faaauau pea ona latou faia faapea. Peitaʻi i le taimi nei ua faatupulaʻia le aofaʻiga o faapotopotoga e silia i le 90,000 ma o maota latou te faaaogāina mo a latou sauniga ua taʻua o Maota o le Malo. E lē soona mataʻina nei maota ma e lē foliga foʻi pei o le tele o falesā. E talafeagai lelei a latou fausaga ina ia mafai ai e se aofaʻiga o tagata e toʻa 100 pe 200 foʻi, ona faapotopoto faatasi mo sauniga i vaiaso taʻitasi, ina ia faalogologo ma aʻoaʻoina ai i le Afioga a le Atua.

O le tele o faapotopotoga a Molimau a Ieova e latou te potopoto faatolu i le vaiaso. O se tasi o sauniga, e aofia ai se lauga mo tagata lautele e faatatau i se mataupu o loo tele ina naunau i ai. Ona sosoo ai lea ma se suʻesuʻega e faavae i se mataupu o le Tusi Paia po o se valoaga, lea e faaaogā ai le lomiga o Le Olomatamata. O le isi sauniga, o se aʻoga ua fuafua e toleniina ai tagata e folafola le feʻau o le Tusi Paia. Ona sosoo mai ai lea ma se sauniga e taulaʻi faapitoa atu i le avatuina o fautuaga aogā mo le faiva faa-Kerisiano. E lē gata i lea, e faatasi i le vaiaso ona feiloaʻi Molimau a Ieova i ni vaega laiti i fale o aiga, mo le suʻesuʻeina o le Tusi Paia. E tatala le avanoa mo so o se tasi e fia auai i nei sauniga uma, ma e lē aoina ai ni peleti.

E tele aogā na maua e Francisco, lea na taʻua muamua, mai sauniga i le Maota o le Malo. Na faapea mai: “O le matagofie ia o le maota muamua lava na ou asiasi atu i ai, lea na tu i le taulaga ma na ou alu ese mai ma se lagona fiafia i lenā pō. E ese le māfana o uiga faaalia o i latou na iai i lenā pō, ma na ou lagonaina lo latou alofa. Sa ou lē manofo i le toe fia auai atu i le sauniga. Ma o le mea moni, talu mai lenā taimi e leʻi misia lava saʻu sauniga. E ese le ola o nei sauniga, ma e faamalieina ai oʻu manaʻoga faaleagaga. E tusa lava po o le ā loʻu tulaga faanoanoa, ae ou te mautinoa a ou alu i le Maota o le Malo, ou te toe foʻi mai i le fale ua faalaeiauina aʻu.”

E te maua foʻi i sauniga faa-Kerisiano a Molimau a Ieova aʻoaʻoga faale-Tusi Paia, aumea lelei ma le avanoa e vivii atu ai i le Atua. E matou te valaaulia ma le māfana oe ina ia auai i sauniga i le Maota o le Malo e latalata ane i lou maota. O le a faafiafiaina oe i lou faia faapea.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 11 Na faaumatia aʻiaʻi e le ʻautau a Roma le malumalu. O le toēga pa e taʻua o le Wailing Wall, lea e ō mai ai le toʻatele o tagata Iutaia e fai ai a latou tatalo, e lē o se vaega o le malumalu. Ua na o se vaega o le pa i le lotoā o le malumalu.

^ pala. 20 E foliga mai na faaaogāina sunako a o faasolo tausaga e 70 talu ona faaaunuua i Papelonia auā na leai se malumalu, pe na faaaogāina foʻi sunako ina ua faatoʻā foʻi mai le faaaunuuaina a o toe faafou le malumalu. E oo atu i le senituri muamua, ua tofu uma aai i Palesitina ma sunako ae na sili atu ma le taʻitasi sunako i aai tetele.

[Ata i le itulau 4, 5]

Na avea le fale fetafaʻi faapea ma malumalu ia na iai mulimuli ane ma nofoaga lelei e tapuaʻi ai iā Ieova

[Ata i le itulau 6]

Le Falesā Telē o Sagato Peteru i Roma

[Ata i le itulau 7]

Na faapotopoto faatasi uluaʻi Kerisiano i fale o aiga

[Ata i le itulau 8, 9]

O sauniga faa-Kerisiano a Molimau a Ieova e faia i fale o aiga ma Maota o le Malo