Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Mana‘omia e Kerisiano Isi o Latou Uso

E Mana‘omia e Kerisiano Isi o Latou Uso

E Manaʻomia e Kerisiano Isi o Latou Uso

“O itu tino lava i tatou o lē tasi i lē tasi.”—EFESO 4:25.

1. O le ā o loo fai mai ai se tusi e uiga i le tino o le tagata?

O LE tino o le tagata o se foafoaga ofoofogia! Ua faapea mai se tusi o le World Book Encyclopedia: “E masani ona taʻua le tino o le tagata o se masini—o se mea na faia e sili ona matagofie. E moni, o le tino o le tagata e lē o se masini. Ae e mafai ona faatusatusa i ai i le tele o vala eseese. I le pei o se masini, o loo faia aʻe le tino i ni vaega eseese. E faia e vaega taʻitasi o le tino ni galuega faapitoa, e pei lava o vaega taʻitasi o se masini. Peitaʻi e galulue faatasi vaega uma lava ma sologa lelei ai le faagaoioia o le tino po o le masini.”

2. O le ā le itu e talitutusa ai le tino o le tagata ma le faapotopotoga Kerisiano?

Ioe, o le tino o le tagata e tele vaega po o itutino ma e tofu lava le itutino ma lona aogā. E leai lava sina alātoto e tasi, se musele po o se itutino e lē aogā. E tutusa lelei lenā ma le faapotopotoga Kerisiano. E mafai e sui taʻitasi ona faaopoopo atu i le tulaga mālōlōina faaleagaga ma le matagofie o le faapotopotoga. (1 Korinito 12:14-26) E ui e lē tatau ona manatu se tasi i le faapotopotoga o ia e maualuga i isi, ae e lē tatau foʻi ona manatu e faapea e lē tāua o ia.—Roma 12:3.

3. Ua faapefea ona faaalia i le Efeso 4:25 le manaʻomia e Kerisiano o isi o latou uso?

3 E pei ona faalagolago o le tasi itutino o le tagata i le isi, e faapena foʻi ona faalagolago Kerisiano i isi o latou uso. Na taʻu atu e le aposetolo o Paulo i aumea talitonu faauuagagaina e faapea: “O lenei, ia outou tuu ese le pepelo, ia tautalatala faamaoni taʻitasi ma lē la te tuaoi; auā o itu tino lava i tatou o le tasi i le tasi.” (Efeso 4:25) Talu ai o i latou ‘o itutino e tasi,’ e fesootaʻi ma le faamaoni ma felagolagomaʻi atoatoa sui o le Isaraelu faaleagaga—“le tino o Keriso.” Ioe, o i latou uma o le tino e tasi. (Efeso 4:11-13) O loo aufaatasi atu ma le fiafia iā i latou Kerisiano faamaoni ma le felagolagomaʻi o ē o loo iai le faamoemoe e ola i le lalolagi.

4. I ā auala e ono fesoasoani ai i ē fou mai?

4 E papatisoina i tausaga taʻitasi le faitau afe o i latou o loo faamoemoe e ola i le lalolagi parataiso. E fiafia isi sui o le faapotopotoga e fesoasoani atu iā i latou na e ‘agaʻi atu i le taʻumatuaina.’ (Eperu 6:1-3) O lenei fesoasoani atonu e aofia ai le taliina o ni fesili faale-Tusi Paia po o le avatuina foʻi o se fesoasoani talafeagai i le faiva. E mafai ona tatou fesoasoani i ē fou mai e ala i le faataatiaina o se faaaʻoaʻoga lelei i le faia o se sao e lē aunoa i sauniga faa-Kerisiano. I taimi o mafatiaga, e mafai foʻi ona tatou ofoina atu faalaeiauga po o faamāfanafanaga. (1 Tesalonia 5:14, 15) E tatau ona tatou saʻilia auala e fesoasoani ai i isi ina ia ‘savavali i le upu moni.’ (3 Ioane 4) E tusa pe talavou pe matua, pe fou pe ua autausagā foʻi talu ona iai i le upu moni, e mafai ona tatou faaauilumaina le tulaga faaleagaga o o tatou uso talitonu, ma e latou te manaʻomia moni lava i tatou.

Sa Latou Ofoina Atu le Fesoasoani Manaʻomia

5. Na faapefea ona fesoasoani Akula ma Pisila iā Paulo?

5 Ua avea ulugalii Kerisiano ma ē ua faafiafiaina i le fesoasoani atu i uso talitonu. Mo se faaaʻoaʻoga, na fesoasoani Akula ma lana avā o Pisila iā Paulo. Na la taliaina o ia i lo la fale, galulue faatasi i le faia o faleʻie ma fesoasoani iā te ia i le atiina aʻe o le faapotopotoga fou i Korinito. (Galuega 18:1-4) I nisi auala e lē o taʻua mai, na lamatiaina o la ola ona o Paulo. Sa la nonofo i Roma ina ua faapea atu Paulo i Kerisiano i inā: “Ua ou alofa atu iā Pisila ma Akula, na la fai galuega faatasi ma aʻu i le galuega a Keriso Iesu. O i laʻua ia na la tuu atu o la ua e sui aʻi aʻu, ia aʻu ola; e lē na o aʻu e faafetai iā te i laʻua, a e atoa ma ekalesia uma i nuu ese.” (Roma 16:3, 4) I le pei o Akula ma Pisila, ua iai nisi Kerisiano i aso nei o loo atiina aʻe faapotopotoga ma fesoasoani i uso tapuaʻi i auala eseese, ma i nisi o taimi ua lamatia ai o latou lava ola ina ia puipuia isi auauna a le Atua mai tagata faasauā.

6. O le ā le fesoasoani na maua e Apolo?

Sa fesoasoani foʻi Akula ma Pisila i le Kerisiano maelega o Apolo, o lē na aʻoaʻoina tagata Efeso e uiga iā Iesu Keriso. Na pau le mea na iloa e Apolo i lenā taimi, o le papatisoga lea na faia e Ioane e fai ma faailoga o le salamō mai agasala i le feagaiga o le Tulafono. Ina ua iloaina e Akula ma Pisila le manaʻomia e Apolo o se fesoasoani, sa la “faamatala atu atili le ala o le Atua iā te ia.” E foliga mai na la faamatala atu faapea o le papatisoga faa-Kerisiano e aofia ai le faatofuina i le vai ma le mauaina o le agaga paia. Na faatatauina e Apolo mea na ia aʻoaʻoaina. Mulimuli ane i Akaia, na “fesoasoani tele o ia i ē na faatuatua ona o le alofa tunoa. Auā ua finau mauaʻi o ia i tagata Iutaia ma le faamalosi i luma o le nuu, ua faasino atu i Tusi, o Iesu o le Keriso lea.” (Galuega 18:24-28) O faamatalaga a o tatou uso tapuaʻi, e masani ona fesoasoani iā i tatou e faateleina ai lo tatou malamalama i le Afioga a le Atua. I lenei foʻi la itu, e tatou te manaʻomia ai isi o tatou uso.

Saunia o le Fesoasoani Faaletino

7. Na faapefea ona gaoioi uso i Filipi ina ua matuā manaʻomia e o latou uso Kerisiano ni meafaitino?

Sa matuā alolofa lava sui o le faapotopotoga Kerisiano i Filipi iā Paulo ma auina atu iā te ia ni meaalofa a o nofo i Tesalonia. (Filipi 4:15, 16) Ina ua manaʻomia e uso i Ierusalema le fesoasoani i meafaitino, sa nofosauni uso i Filipi e foaʻi atu mea na sili atu i lo mea sa latou mauaina. Talu ai le matuā talisapaia e Paulo o lenei agalelei na faaalia e ona uso ma tuafāfine i Filipi, na ia taʻua le avea o i latou ma faaaʻoaʻoga i isi uso talitonu.—2 Korinito 8:1-6.

8. O le ā le uiga na faaalia e Epaferoti?

8 A o saisaitia Paulo i le falepuipui, e lē gata ina avatu e uso i Filipi iā te ia ni meaalofa, ae na latou auina atu foʻi Epaferoti. Na faapea mai Paulo: “Auā na fai a oti [Epaferoti] ona o le galuega a Keriso, e leʻi faapelepeleina foʻi e ia lona ola seʻia faaatoatoaina e ia mea sa totoe i lo outou auauna mai iā te aʻu.” (Filipi 2:25-30; 4:18) E lē o taʻua mai po o Epaferoti o se toeaina po o se auauna o le faiva. E ui i lea, o ia o se Kerisiano loto fesoasoani ma le faataulagaina, ma na matuā manaʻomia lava o ia e Paulo. Po o iai se tasi e pei o Epaferoti i la outou faapotopotoga?

Na Avea i Latou ma “Faamatalaloto”

9. O le ā le faaaʻoaʻoga ua tatou maua mai iā Aritako?

9 O uso ma tuafāfine alolofa e pei o Akula, o Pisila ma Epaferoti e matuā talisapaia lava e so o se faapotopotoga. Atonu e talitutusa nisi o o tatou uso tapuaʻi ma le Kerisiano o le uluaʻi senituri o Aritako. Sa avea o ia atoa ma isi o ni “faamatalaloto.” Atonu o ni ē sa faamāfanafana atu ma fesoasoani i se tulaga e masani ai ma le talafeagai. (Kolose 4:10, 11) I le fesoasoani iā Paulo, sa avea ai Aritako o se uō moni lava i taimi na manaʻomia ai. Na pei o ia o le tagata o loo taʻua i le Faataoto17:17: “E alofa le uō i aso uma lava; a e fanau le uso mo le aso vale.” Pe e lē tatau ea iā i tatou uma ona taumafai e avea ma “faamatalaloto” i uso Kerisiano? E tatau ona tatou fesoasoani atu, aemaise i ē o loo mafatia i puapuaga.

10. O le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e Peteru mo toeaina?

10 E ao lava i toeaina ona avea ma faamatalaloto i o latou uso ma tuafāfine faaleagaga. Na fetalai atu Keriso i le aposetolo o Peteru e faapea: “Faamalosi . . . i ou uso.” (Luka 22:32) Sa mafai e Peteru ona faia lenei mea auā na ia faaalia le uiga maumauaʻi ma le maumaututū, aemaise lava ina ua mavae le toetū o Iesu. Toeaina e, ia outou matuā tauivi e faia lenei lava mea ma le lotomalie ma le agaalofa auā o loo manaʻomia outou e o outou uso talitonu.—Galuega 20:28-30; 1 Peteru 5:2, 3.

11. E tatou te maua faapefea aogā i le iloiloina o le auala na gaoioi ai Timoteo?

11 O le aumea faimalaga a Paulo o Timoteo, na avea o se toeaina sa manatu mamafa i isi Kerisiano. E ui lava sa iai ni ona faafitauli tau i le soifua mālōlōina, ae sa faaalia pea e Timoteo lona faatuatua lē maluelue ma ‘auauna faatasi ma Paulo i le tala lelei.’ O le māfuaaga lea na mafai ai e Paulo ona taʻu atu i uso i Filipi e faapea: “E lē o iā te aʻu se tasi ma te loto faatasi, na te tausia faamaoni mea e manuia ai outou.” (Filipi 2:20, 22; 1 Timoteo 5:23; 2 Timoteo 1:5) E mafai ona avea i tatou o ni faamanuiaga moni i uso tapuaʻi iā Ieova, e ala i le faaalia o le agaga sa iā Timoteo. E moni, e tatau ona tatou onosaia āuga o vaivaiga faaletagata ma tofotofoga eseese, ae peitaʻi e mafai ma e tatau ona tatou faaalia le faatuatua malosi ma le manatu alofa mo o tatou uso ma tuafāfine faaleagaga. Ia manatua pea e faapea, e latou te manaʻomia i tatou.

O Fafine sa Tausia Isi

12. O le ā ua tatou aʻoaʻoina mai le faaaʻoaʻoga a Toreka?

12 O se tasi o fafine amioatua sa tausia isi, o Toreka. Ina ua maliu o ia, sa aami e le ʻausoo Peteru ma taʻitaʻi atu o ia i se afeafe aupitoaluga. O inā “ua tutū mai foʻi fafine uma lava ua oti a latou tane, o fetagisi mai, ma faaali mai ofu tino ma ofu tetele sa faia e Toreka, ina o iā te i latou o ia.” Na toe faaolaina mai Toreka ma e lē taumatea na toe faaauau le faia o le ‘tele o ana galuega lelei ma mea alofa.’ I faapotopotoga i aso nei, o loo iai ni fafine e pei o Toreka, atonu latou te suʻiina ofu po o le faia foʻi o isi mea lelei mo ē o loo manaʻomiaina. Ae o le mea moni, o a latou galuega lelei e taulaʻi patino atu i le faaauilumaina o manaʻoga o le Malo ma faia se sao i le galuega o le faia o soo.—Galuega 9:36-42; Mataio 6:33; 28:19, 20.

13. Na faaalia faapefea e Litia lona manatu mamafa i uso Kerisiano?

13 O se fafine e mataʻu i le Atua e suafa iā Litia sa manatu mamafa i isi. O ia o se tagatānuu o Tuatira, ae sa mau i Filipi a o talaʻi atu Paulo i inā pe tusa o le 50 T.A. O Litia atonu o se Iutaia liulotu, ma atonu e lē toʻatele ni tagata Iutaia i Filipi ma sa leai foʻi se sunako. O ia ma isi fafine tuutoina atu sa faapotopoto i ʻauvai o se vaitafe mo le tapuaʻiga a o faailoa atu i ai e le aposetolo o Paulo le tala lelei. Na faapea mai le tala: “Ua tatalaina e le Alii lona [Litia] loto ia naunau i upu na tautala aʻi Paulo. Ua papatisoina o ia atoa ma lona aiga, ona ʻaiʻoi mai lea o ia, ua faapea mai, ‘Afai ua outou manatu o aʻu o lē faatuatua i le Alii, ō mai ia i loʻu fale, ma nonofo ai.’ Ua pulunaunauina foʻi i matou e ia.” (Galuega 16:12-15) Talu ai sa manaʻo Litia e faia mea lelei mo isi, na ia taulau ai i le tauanauina o Paulo ma ana aumea e nonofo ma ia. Maʻeu le iā i tatou o le lototalisapaia pe a faaalia foʻi lenā agaga talimālō e Kerisiano alolofa i aso nei!—Roma 12:13; 1 Peteru 4:9.

E Manaʻomia Foʻi Fanau Iti

14. Na faapefea ona feagai Iesu ma tamaiti?

14 Na amataina le faapotopotoga Kerisiano e le Alo agalelei ma le alofa o le Atua o Iesu Keriso. Sa faigofie e tagata ona faalatalata atu iā te ia ona e alofa ma agamalu. Ina ua amata ona aumaia e nisi a latou fanau laiti iā Iesu i se tasi o taimi, sa taumafai ona soo e tutuli ese i latou. Peitaʻi na faapea atu Iesu: “Ina tuu mai ia o tamaiti e ō mai iā te aʻu; aua le vavao iā te i latou; auā e faapei o i latou nei o ē ō i le malo o le Atua. E moni, ou te fai atu iā te outou, Ai sē lē talia le malo o le Atua faapei o se tamaitiiti, e lē sao lava ia i ai.” (Mareko 10:13-15) Ina ia maua faamanuiaga o le Malo, e ao ona pei i tatou o ni tamaiti lotomaulalo ma aʻoaʻogofie. Na faaalia e Iesu lona alofa i tamaiti e ala i lona siitia o i latou i ona aao ma faamanuia iā i latou. (Mareko 10:16) Ae faapefea outou le fanau laiti i aso nei? Ia mautinoa e alofagia ma manaʻomia outou e le faapotopotoga.

15. O ā mea moni e uiga i le soifuaga o Iesu o loo faamauina i le Luka 2:40-52, ma o le ā le faaaʻoaʻoga na ia faataatia mo fanau laiti?

15 A o laʻitiiti lava Iesu, sa ia faaalia le alofa i le Atua ma naunau i lana Afioga. Ina ua sefulu lua tausaga o Iesu, na malaga atu o ia ma ona mātua o Iosefa ma Maria mai lo latou nuu o Nasareta mo Ierusalema e faamanatu le Paseka. Ina ua toe foʻi, na iloa ai e ona mātua e lē o faatasi Iesu ma le ʻaumalaga. Mulimuli ane na la maua o ia i se tasi o potu o le malumalu o loo faalogologo i faiaʻoga Iutaia ma tuufesili iā i latou. Ona o lona ofo i le lē iloa e Iosefa ma Maria le mea e maua i ai o ia, na fesili atu Iesu e faapea: “Lua te lē iloa ea e tatau ona ou i le fale o loʻu Tamā?” Na ia toe foʻi ma ona mātua, tumau ona anaana iā i laʻua, ma tuputupu aʻe lona tino ma lona atamai. (Luka 2:40-52) Maʻeu se faaaʻoaʻoga lelei na faataatia e Iesu mo le fanau laiti! I le pei o ia, e tatau ona outou usiusitai i o outou mātua ma naunau e aʻoaʻoina mea faaleagaga.—Teuteronome 5:16; Efeso 6:1-3.

16. (a) O le ā sa alalaga ai ni tama a o molimau atu Iesu i le malumalu? (e) O le ā le faaeaga o loo iai mo talavou Kerisiano i aso nei?

16 I le avea o se talavou, atonu o loo e molimau atu e uiga iā Ieova i le aʻoga, ma i le fale i le fale faatasi ma ou mātua. (Isaia 43:10-12; Galuega 20:20, 21) A o molimau atu Iesu ma faamālōlō tagata i le malumalu a o toeitiiti lava oo i lona maliu, na alalaga mai nisi o tama e faapea: “Osana i le alo o Tavita!” Ona o le tigā i lenei mea, na faapea atu ai le ʻauositaulaga sili ma le ʻautusiupu: ‘Ua e lagona ea iā latou upu?’ Ona tali atu lea o Iesu: “Ioe; tou te leʻi faitaulia lava ea, Ua e saunia le viiga mai gutu o tama meamea ma tama fesusui?” (Mataio 21:15-17) I le pei o na tamaiti, o loo iai i talavou o le faapotopotoga se faaeaga tele o le viiaina o le Atua ma lona Alo. E matou te mananaʻo ma moomia outou ina ia tatou galulue faatasi o ni ē e faalauiloa le Malo.

Pe a Oo Mai Puapuaga

17, 18. (a) Aiseā na saunia ai e Paulo le aoina o meaalofa mo Kerisiano i Iutaia? (e) O le ā le aafiaga sa iai i Kerisiano Iutaia ma Nuu Ese ona o meaalofa tauofo na auina atu i uso talitonu i Iutaia?

17 E tusa lava pe tatou te laiti pe matutua, e uunaʻia i tatou e le alofa e fesoasoani i uso Kerisiano o loo mafatia. (Ioane 13:34, 35; Iakopo 2:14-17) O le alofa i ona uso ma tuafāfine i Iutaia na uunaʻia ai Paulo e saunia le aoina o meaalofa mo i latou mai faapotopotoga i Akaia, Kalatia, Maketonia, ma le itumalo o Asia. Atonu na māfua ona taʻua e Paulo “tigā,” “puapuaga,” ma le “vetega o a [latou] oloa” ona o sauāga, o fetauaʻiga i le va o tagata o le atunuu, ma oge na oo i le ʻausoo i Ierusalema. (Eperu 10:32-34; Galuega 11:27–12:1) O lea na ia vaavaaia ai le aoina o meaalofa mo Kerisiano matitiva i Iutaia.—1 Korinito 16:1-3; 2 Korinito 8:1-4, 13-15; 9:1, 2, 7.

18 O meaalofa tauofo mo le ʻaupaia i Iutaia, o se faamaoniga lea o loo iai se faiā faaleuso i le va o tagata Iutaia ma tagata o Nuu Ese o loo tapuaʻi iā Ieova. O le momoliina atu foʻi o na meaalofa ua mafai ai ona faailoa atu e Kerisiano o Nuu Ese i o latou uso tapuaʻi i Iutaia, lo latou lotofaafetai mo faalaeiauga faaleagaga mai iā i latou. O lea, sa iai se fetufaaʻiga o mea faaletino ma mea faaleagaga. (Roma 15:26, 27) O meaalofa mo uso talitonu o loo puapuagatia i aso nei e tauofo foʻi ona faia ma e uunaʻia e le alofa. (Mareko 12:28-31) E tatou te manaʻomia le tasi ma le isi i lenei foʻi itu ina ia paleni lelei ai mea e maua ma ‘o lē na iai mea e itiiti, e leai se mea ua mativa ai o ia.’—2 Korinito 8:15

19, 20. Aumai se faaaʻoaʻoga e iloa ai le auala e fesoasoani ai tagata o Ieova pe a tutupu ni mala.

19 I le iloaina e manaʻomia e Kerisiano isi o latou uso, e tatou te nofosauni lava la e fesoasoani atu i o tatou uso ma tuafāfine i le faatuatua. Mo se faataʻitaʻiga, seʻi manatu i le mea na tupu ina ua faatamaʻia le atunuu o El Salvador i mafuiʻe ma sologa o ʻautafa o mauga i le amataga o le tausaga e 2001. Na faapea mai se lipoti: “Sa faia e uso galuega fesoasoani i vaega uma o El Salvador. O uso mai Guatemala, le Iunaite Setete, ma Kanata na ō mai ma fesoasoani. . . . E silia i le 500 fale ma Maota o le Malo matagofie e 3 na fausia i se taimi puʻupuʻu lava. Na avatuina se molimau tele e ala i galuega mamafa ma le felagolagomaʻi a nei uso faataulagaina.”

20 Na faapea mai se lipoti mai Aferika i Saute: “O lologa mataʻutia na faaleagaina ai se vaega tele o Mozambique, ma sa aafia ai foʻi le toʻatele o o tatou uso. Sa faia e le lālā i Mozambique ni fuafuaga e saunia le tele o mea na latou manaʻomia. Peitaʻi na latou talosaga mai e auina atu lavalava i uso o loo manaʻomia. Na matou aoina lavalava na faatumuina ai se pusa teu oloa e 40 futu le telē ma auina atu ai i uso i Mozambique.” Ioe, tatou te manaʻomia foʻi o tatou uso i auala faapenei.

21. O le ā o le a talanoaina i le mataupu o loo sosoo mai?

21 E pei ona taʻua muamua, e tāua uma lava vaega o le tino o le tagata. O le tulaga moni foʻi lenā i le faapotopotoga Kerisiano. E manaʻomia uma lava e ona sui isi o latou uso. E manaʻomia foʻi ona latou faaauau pea ona auauna ma le autasi. O le isi mataupu o loo sosoo mai o le a talanoaina ai ni auala ua mafai ai ona faia lenei mea.

O le a Faapefea Ona E Tali?

• O ā itu e talitutusa ai le tino o le tagata ma le faapotopotoga Kerisiano?

• Sa faapefea ona gaoioi uluaʻi Kerisiano ina ua matuā manaʻomia e o latou uso talitonu le fesoasoani faaletino?

• O ā nisi o faataʻitaʻiga i le Tusi Paia e iloa ai e manaʻomia ma fesoasoani Kerisiano i isi o latou uso?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 10]

Sa tausia e Akula ma Pisila isi

[Ata i le itulau 12]

E fesoasoani tagata o Ieova i o latou uso atoa foʻi ma isi pe a oo mai puapuaga