Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Auauna Pea ma le Loto Gatasi

Ia Auauna Pea ma le Loto Gatasi

Ia Auauna Pea ma le Loto Gatasi

“O ona pō ia ou te liliu atu ai i nuu o le gagana lelei [“mamā, NW], ina ia latou valaau uma lava i le suafa o Ieova, ma auauna iā te ia ma le loto gatasi.” —SEFANAIA 3:9.

1. O le ā o loo tupu ona o le faataunuuina o le Sefanaia 3:9?

PE TUSA ma le 6,000 gagana o loo tautatala ai tagata i le lalolagi atoa. E ese mai i lenā, e iai foʻi vaega o gagana (dialect) e patino i nisi nofoaga o le lalolagi. Ae peitaʻi, e tusa pe tautatala tagata i gagana e sili ona eseese e pei o le faa-Arapi ma le faa-Zulu, ae ua faia e le Atua se mea e matuā mataʻina lava. Ua mafai ona ia aʻoaʻoina tagata i so o se nofoaga e tautatala i le gagana mamā e tasi. Ua tupu lenei mea ona o le faataunuuga o le folafolaga na ala mai i le perofeta o Sefanaia e faapea: “O ona pō ia ou te [Ieova le Atua] liliu atu ai i nuu o le gagana lelei [“mamā,” NW] [o lona uiga moni, “se laugutu mamā,”] ina ia latou valaau uma lava i le suafa o Ieova, ma auauna iā te ia ma le loto gatasi.”—Sefanaia 3:9.

2. O le ā le “gagana mamā,” ma o le ā le mea ua mafai ona ausia ai?

2 O le “gagana mamā” o le upu moni lea a le Atua i lana Afioga, le Tusi Paia. E taulaʻi faapitoa atu lenei upu moni i le Malo o le Atua, lea o le a faapaiaina le suafa o Ieova, faaeaeaina lana pule silisili ese ma aumaia faamanuiaga i le fanau a tagata. (Mataio 6:9, 10) Talu ai na pau lea o le gagana e mamā faaleagaga i le lalolagi, o loo tautatala ai tagata mai atunuu uma ma ituaiga eseese. Ua mafai ai ona latou auauna iā Ieova ma le “loto gatasi.” O lea ua latou auauna ai i le Atua “i le maliliega e tasi.”—The New English Bible.

E Lē Talia se Faailoga Tagata

3. O le ā ua mafai ai ona tatou auauna autasi iā Ieova?

3 I le avea o ni Kerisiano, ua tatou lotofaafetai i le agaga felagolagomaʻi o le ʻauuso e ui i le eseese o gagana e tautatala ai. E ui o loo tatou talaʻia le tala lelei o le Malo i le tele o gagana, ae o loo tatou auauna i le Atua ma le autasi. (Salamo 133:1) Ua mafaia lenei mea auā, po o fea lava o tatou nonofo ai, o loo tatou tautatala i le gagana mamā e tasi mo le viiaina o Ieova.

4. Aiseā e lē tatau ai i tagata o le Atua ona faailoga tagata?

4 E lē tatau ona faailoga tagata auauna a le Atua. Na faamanino lelei e le aposetolo o Peteru lenā manatu a o talaʻi atu i le aiga o le taʻitaʻiʻau o Nuu Ese o Konelio i le 36 T.A., ma na uunaʻia o ia e fai atu: “E moni, ua ou iloa e lē faailogaina tagata e le Atua; a e peitaʻi o lē mataʻu iā te ia i nuu uma lava, ma fai le amiotonu ua talia i latou e ia.” (Galuega 10:34, 35) Ona e moni lenā manatu, o le faapotopotoga Kerisiano la e lē o se nofoaga mo le faailoga tagata, se faiga vaega, po o le faaalia ai o le faaituʻau.

5. Aiseā e sesē ai le lagolagoina o le faia o faiga vaega i le faapotopotoga?

5 E tusa ai ma lana asiasiga i le Maota o le Malo, na faapea mai se teine aʻoga: “E masani lava i lotu ona faatosina mai sui o se ituaiga patino o tagata. . . . Ae o Molimau a Ieova e nonofo faatasi, ae lē i ni vaega faapitoa.” Peitaʻi, i Korinito anamua na amata ai e nisi o sui o le faapotopotoga ona fai ni vaega. O lo latou faia faapea, na māfua ai fevaevaeaʻiga, ma na latou tetee atu i gaoioiga a le agaga paia o le Atua, lea e faaauilumaina le autasi ma le filemu. (Kalatia 5:22) Afai tatou te faia ni vaega faapitoa i le faapotopotoga, o le a tatou tetee atu la i le taʻitaʻiga a le agaga. O lea, seʻi teu i manatu upu a le aposetolo o Paulo i le faapotopotoga i Korinito e faapea: “Le ʻau uso e, ou te ʻaiʻoi atu iā te outou i le suafa o lo tatou Alii o Iesu Keriso, ina ia tasi la outou upu uma lava, ina neʻi i ai ni maseiga iā te outou; a ia maopoopo lava i le loto e tasi ma le manatu e tasi.” (1 Korinito 1:10) Sa faamamafa foʻi e Paulo le autasi i lana tusi i uso i Efeso.—Efeso 4:1-6, 16.

6, 7. O le ā le fautuaga na avatu e Iakopo e faatatau i le faaituʻau, ma e faapefea ona faatatauina ana upu?

6 O le lē faailoga tagata, o se mea sa manaʻomia pea mai i Kerisiano. (Roma 2:11) Talu ai o nisi i le faapotopotoga i le uluaʻi senituri na faaalia le faaituʻau i ē mauʻoa, o lea na tusi ai Iakopo e faapea: “Oʻu uso e, aua tou te faailoga tagata i lo outou taofi i le mataupu o le faatuatua i lo tatou Alii mamalu o Iesu Keriso. Auā afai e ulu atu se tagata i la outou faapotopotoga ma ni mama auro i ona lima ma le ofu pupula, a e ulu atu ai foʻi se tagata mativa ma le ofu leaga, ona outou faaaloalo atu lea iā te ia ua ofu i le ofu pupula, ma faapea atu i ai, ‘Inā alaala ia oe i lenei mea lelei,’ a e fai atu i le tagata mativa, ‘Inā tū ia oe i inā,’ pe ‘Nofo ia i inei i lalo o le mea e tū ai oʻu vae,’ e lē ua filitaa ea outou iā te outou lava, ma outou fai ma faamasino e leaga o outou manatu?”—Iakopo 2:1-4.

7 Afai e ō mai ni tagata maumea lē talitonu ma ni mama auro ma ni ofu iila i sauniga faa-Kerisiano, faapea foʻi ma ni tagata matitiva e lē talitonu ma ni ofu palapalā, sa faapitoa le faiga o le ʻaumaumea. E alaala i latou “i mea lelei,” ae o ē e matitiva e fai atu i ai e tutū pe nonofo i lalo i le mea e tū ai vae. Ae na saunia ma le lē faailoga tagata e le Atua le taulaga togiola mo ē mauʻoa atoa ma ē matitiva. (Iopu 34:19; 2 Korinito 5:14) O lea, afai tatou te faafiafiaina Ieova ma auauna iā te ia ma le loto gatasi, e lē tatau la ona tatou faaalia le faaituʻau pe ‘faaneenee atu foʻi i alii e maua ai ni mea.’—Iuta 4, 16.

Ia Taumamao Mai le Muimui

8. O le ā na tupu ona o le muimui o le nuu o Isaraelu?

8 Ina ia tausia lo tatou autasi ma faaauau ona maua le finagalo malie o le Atua, e ao ona tatou utagia le fautuaga a Paulo e faapea: “Ia outou faia mea uma lava ma le lē muimui.” (Filipi 2:14, 15) O tagata Isaraelu lē faatuatua na faasaʻoloto mai i le faapologaina i Aikupito, na muimui faasaga iā Mose, Arona ma Ieova lava ia. Ona o lea tulaga, na lē ulu atu ai i le Nuu Folafolaina tane uma e taʻi 20 tausaga agaʻi i luga ae feoti i le vao a o faimalaga atu mo le 40 tausaga, seʻi vaganā ai Iosua, Kalepo ma le ʻau sā Levī. (Numera 14:2, 3, 26-30; 1 Korinito 10:10) Pagā se iʻuga o lo latou muimui!

9. O le ā na tupu iā Miriama ona o le muimui?

9 Ua faaalia i inei le mea e mafai ona tupu i se nuu atoa e muimui. Ae faapefea tagata muimui taʻitoʻatasi? Sa muimui le tuafafine o Mose o Miriama, faatasi ma lona tuagane o Arona e faapea: “Ua na o Mose ea ua fetalai mai ai Ieova? E lē o i maʻua foʻi ea ua fetalai mai ai o ia?” Ua faaopoopo atili mai le faamatalaga e faapea: “Ua faafofoga mai foʻi Ieova.” (Numera 12:1, 2) O le ā le iʻuga? O Miriama, o lē foliga mai na taʻimua i lenei faitioga, na faamaulaloina e le Atua. E faapefea? I le taia o ia i le lepela ma nofo i fafo o le togālauapi mo aso e fitu seʻia faamamāina.—Numera 12:9-15.

10, 11. O le ā e mafai ona iʻu i ai muimuiga e lē pulea? Ia faataʻitaʻi mai.

10 O le muimui e lē na o se faitioga e uiga i ni gaoioiga sesē. O i latou e faaauau pea ona muimui, ua faatāuaina naʻuā o latou lava faalogona po o tulaga, i le faauaʻi atu o manatu iā i latou na i lo o le Atua. Afai e lē pulea, e ono tupu mai ai ni feeseeseaʻiga i le va o le ʻauuso ma faalavelavea ai a latou taumafaiga e auauna iā Ieova ma le loto gatasi. E māfua lenei mea ona e masani lava ona faaleo atu e ē muimui a latou faitioga ma faamoemoe e lagolago i latou e isi.

11 Mo se faataʻitaʻiga, atonu e faitio se tasi i le auala e tauaaoina ai e se toeaina ana vaega i le faapotopotoga po o le auala e faatinoina ai ona tiute. Afai tatou te faalogologo atu i lē o faitio, atonu o le a amata ona tatou mafaufau pei o ia. I le taimi muamua a o leʻi faalogo atu i le faitioga, atonu sa lelei lava iā i tatou gaoioiga a le toeaina, peitaʻi o lea ua leaga i le taimi nei. Mulimuli ane, e so o se mea lava la a le toeaina e fai, o le a lē saʻo i la tatou vaai ma atonu o le a amata ona tatou faitioina o ia. O lenei ituaiga o amioga e lē talafeagai i le faapotopotoga o tagata o Ieova.

12. E mafai faapefea e le muimui ona aafia ai la tatou faiā ma le Atua?

12 O le muimui i tane o loo leoleoina le lafu mamoe a le Atua e ono taʻitaʻia atu ai i le upuleagaina o i latou. O le muimui po o le taufaaleaga o i latou e mafai ona faaleagaina ai la tatou faiā ma Ieova. (Esoto 22:28) O ē fai upu leaga e lē salamō, e lē fai mo latou tofi le Malo o le Atua. (1 Korinito 5:11; 6:10) Na tusi le soo o Iuta e uiga i ē muimui sa “taʻufaatauvaa i alii, ma upu leaga i ē ua mamalu,” po o tane o loo feagai ma avega tauave i le faapotopotoga. (Iuta 8) O ē muimui faapena e lē mauaina le faamaoniga a le Atua ma e atamai lo tatou ʻalofia o o latou ala leaga.

13. Aiseā e lē sesē ai faitioga uma?

13 Peitaʻi, e lē inosia e le Atua faitioga uma. Na ia amanaʻia le ‘alaga o le faitio’ e uiga iā Sotoma ma Komoro ma faaumatia na aai amioleaga. (Kenese 18:20, 21; 19:24, 25) I Ierusalema ina ua faatoʻā mavae lava le Penetekoso 33 T.A., “ua tupu ai le muimui o Elenisi iā Eperu, auā ua galo o latou fafine ua oti a latou tane i le tufatufaina o mea i aso fai soo.” O lea la, na foʻia ai “e le toʻatinoagafulu ma le toʻalua” lenei faafitauli e ala i le tofiaina o le “toʻafitu e taʻuleleia” ‘i lenei galuega’ o le faasoasoaina o mea taumafa. (Galuega 6:1-6) O toeaina i aso nei e lē tatau ona ‘punitia o latou taliga’ i ni faitioga talafeagai. (Faataoto 21:13) E na i lo le faitioina o uso tapuaʻi, e tatau i toeaina ona avea ma faalaeiauga ma ē e atiina aʻe isi.—1 Korinito 8:1.

14. Ina ia saʻoloto mai le muimui, o le ā le uiga e matuā manaʻomia?

14 E tatau iā i tatou uma ona saʻoloto mai le muimui, talu ai o le uiga faitio e faaleagaina ai faaleagaga. O lenā ituaiga o amioga e ono faavaatuʻia ai lo tatou autasi. Na i lo lenā, ia tatou faatagaina pea le agaga paia e fuaina mai iā i tatou le alofa. (Kalatia 5:22) I le usitaia o le ‘tulafono silisili o le alofa’ o le a fesoasoani lea iā i tatou e auauna pea iā Ieova ma le loto gatasi.—Iakopo 2:8; 1 Korinito 13:4-8; 1 Peteru 4:8.

Puipui Faasaga i le Taufaaleaga

15. E faapefea ona e faamatala le eseesega o le faitala ma le taufaaleaga?

15 Talu ai o le muimui e mafai ona taʻitaʻi atu ai i le faitala, e ao ai la ona tatou faaeteete i faamatalaga tatou te faia. O le faitala, o talanoaga faasamasamanoa e uiga i tagata ma a latou mea o fai. Ae o le taufaaleaga, o ni lipoti lē saʻo ia e fai ma le faamoemoe e faaleaga ai le talaaga lelei o se tasi. O na ituaiga o talanoaga e lē faale-Atua. O le mea lenā na fetalai atu ai le Atua iā Isaraelu e faapea: “Aua e te fealuaʻi i lou nuu ma ē feaveaveaʻi.”—Levitiko 19:16.

16. O le ā na taʻua e Paulo e uiga i nisi na faitatala, ma e faapefea ona aafia i tatou i lana fautuaga?

16 Talu ai o talanoaga faasamasamanoa e ono taʻitaʻia atu ai i le taufaaleaga, sa aʻoaʻia malosi ai e Paulo ni tagata faitatala. Ina ua uma ona ia taʻua fafine ua oti a latou tane e agavaa mo se fesoasoani a le faapotopotoga, sa ia faasino atu i fafine ua feoti a latou tane “e masani foʻi i latou ma le paiē, e feoaʻi i lea fale ma lea fale; e lē gata foʻi ina latou paiē, a e soona tautala, ma matamata fua i galuega a nisi, ma tautalatala i mea lē tatau.” (1 Timoteo 5:11-15) Afai e iloa e se fafine Kerisiano o lona vaivaiga o le faia o talanoaga e ono tataʻi atu ai i le taufaaleaga, e tatau ona ia utagia le fautuaga a Paulo ina ia “faamatuāfafine i latou, e lē ni faatuaupua.” (1 Timoteo 3:11) Ae, e ao foʻi i tane Kerisiano ona puipuia i latou mai le faitala e faaleagaina ai.—Faataoto 10:19.

Aua le Faamasino Atu!

17, 18. (a) O ā fā a Iesu e uiga i le faamasinoina o o tatou uso? (e) E faapefea ona tatou faatatauina fetalaiga a Iesu e uiga i le faamasino atu?

17 E tusa lava pe tatou te lē o taufaaleaga i se tasi, ae atonu e tatau ona tatou faia ni taumafaiga malolosi e ʻalofia le faamasinoina o isi. Sa taʻusalaina e Iesu lenā uiga i lona faapea mai: “Aua tou te faamasino atu, ina neʻi faamasinoina outou. Auā o le faamasinoga tou te faamasinoina atu ai, e faamasinoina ai outou; o le fua foʻi tou te fuaina atu ai, e toe fuaina mai ai iā te outou. Se ā le mea e te vaai atu ai i si fasi laau i le mata o lou uso, a e te lē iloa e oe le utupoto i lou lava mata? Pe faapefea foʻi ona e fai atu i lou uso, Tuu mai ia, soʻu ʻeu ese le fasi laau i lou mata; faauta foʻi, o i lou lava mata le utupoto? O oe na le tagata faafiaamiotonu, ia e muaʻi tiaʻi le utupoto i lou lava mata, ona e iloa lelei ai lea e ʻeueseina atu le fasi laau i le mata o lou uso.”—Mataio 7:1-5.

18 E lē tatau ona tatou ofo atu e ʻeueseina le tamaʻi “fasi laau” mai le mata o lo tatou uso ina ia fesoasoani iā te ia, ae e lē o mafai ona tatou faia ni faaiʻuga saʻo ona o loo nenefu la tatou vaai i se “utupoto” faafaatusa. O le mea moni, afai tatou te malamalama moni i le alofa mutimutivale o le Atua, o le a tatou lē mātele atu i le faamasinoina o o tatou uso ma tuafāfine faaleagaga. E faapefea ona tatou malamalama lelei iā i latou e pei o lo tatou Tamā i le lagi? E lētioa lapataʻi mai Iesu e ‘aua tatou te faamasino atu neʻi faamasinoina i tatou’! O le suʻesuʻe ma le faamaoni i o tatou lava tulaga lē lelei atoatoa, e ao ona taofia ai i tatou mai le faia o ni faamasinoga e lē tonu i le silafaga a le Atua.

E Vaivai ae Taʻuleleia

19. O le ā le vaaiga e tatau ona iā i tatou e faatatau i o tatou uso talitonu?

19 Afai tatou te maumauaʻi e auauna i le Atua i le loto gatasi ma o tatou uso talitonu, o le a lē na o le ʻalofia o le faamasinoina o isi e tatau ona faia. O le a tatou tausolomua e ava iā i latou. (Roma 12:10) O le mea moni, o le a tatou saʻilia lo latou lelei, ae lē o o tatou lava, ma fiafia e fai ni galuega maulalo mo i latou. (Ioane 13:12-17; 1 Korinito 10:24) E faapefea ona tatou tumau i na uiga lelei? E ala i le teu i manatu e faapea e tāua iā Ieova tagata talitonu uma ma e tatou te manaʻomia isi uso, e pei lava ona felagolagomaʻi itu tino o le tagata.—1 Korinito 12:14-27.

20, 21. O le ā le uiga o upu o loo i le 2 Timoteo 2:20, 21 mo i tatou?

20 E tatou te ioe o Kerisiano o ni ipu omea vaivai ua tuuina atu i ai se oloa matagofie, o le faiva lea. (2 Korinito 4:7) Afai o le a tatou faia lenei galuega paia mo le viiga o Ieova, e ao ona tatou tumau i se tulaga taʻuleleia i luma o ia ma lona Alo. O le a tumau ona faaaogā i tatou e le Atua o ni ipu omea taʻuleleia, pe a tatou tumau i le mamā tau amio ma le faaleagaga. E tusa ai ma lenei manatu, na tusi Paulo e faapea: “Ua lē na o ipu auro ma le ario ua i le fale tele, a o ipu laau ma omea; o isi ua taʻuleleia, a o isi ua taʻuleagaina. O lenei, ai se tasi e faamamā iā te ia ai nei mea ua taʻuleagaina, e fai o ia ma ipu e taʻuleleia, e faasāina, e aogā foʻi mo le alii, ua saunia mo galuega lelei uma.”—2 Timoteo 2:20, 21.

21 O ē e lē gaoioi e tusa ai ma mea o manaʻomia e le Atua, o i latou ‘o ipu ua taʻuleagaina.’ Peitaʻi, o le mulimuli i ala o le Atua o le a avea ai i tatou ‘ma ipu e taʻuleleia, e faasāina, pe ua tuuesea, mo le auaunaga iā Ieova ma ua saunia mo galuega lelei uma.’ O lea, e talafeagai ona fesili ifo iā i tatou lava: ‘Pe o aʻu o se “ipu ua taʻuleleia”? Pe o aʻu o se faataʻitaʻiga lelei i uso talitonu? Pe o aʻu o se sui o le faapotopotoga e galulue ma le loto gatasi ma uso tapuaʻi?’

Ia Faaauau Ona Auauna ma le Loto Gatasi

22. O le ā e ono faatusatusa i ai le faapotopotoga Kerisiano?

22 O le faapotopotoga Kerisiano e pei o se faatulagaga faaleaiga. O se aiga e tapuaʻi uma ona tagata iā Ieova, e iai i se tulaga matagofie, felagolagomaʻi ma fealofani. E ono faia aʻe se aiga i ni tagata e eseese uiga, ae e tāua uma i latou. E talitutusa lava lenā ma le faapotopotoga. E ui e eseese uma i tatou—ma e lē lelei atoatoa—ae ua tosina atu i tatou e le Atua iā te ia e ala iā Iesu Keriso. (Ioane 6:44; 14:6) E alolofa Ieova ma Iesu iā i tatou, ma e pei o se aiga autasi, e matuā manaʻomia ona tatou alolofa atu i isi o tatou uso.—1 Ioane 4:7-11.

23. O le ā e tatau ona tatou manatua ma maumauaʻi e fai?

23 O le faapotopotoga Kerisiano lea e pei o se aiga, e avea foʻi o se nofoaga e ao ona tatou faatalitalia le iai o le faamaoni. Na tusi le aposetolo o Paulo e faapea: “O loʻu manaʻo ia tatalo o tane i mea uma lava, o loo sisii i luga o lima lē agasala, ma ia lē ita, ma ia lē femisaʻi.” (1 Timoteo 2:8) Na faafesootaʻi atu e Paulo le faamaoni i le tatalo i le lautele ‘i mea uma lava’ e faapotopoto faatasi ai Kerisiano. E na o tane faamaoni e tatau ona avea ma sui o le faapotopotoga e faia tatalo i le lautele. Peitaʻi, e faatalitalia e le Atua i tatou uma ina ia faamaoni iā te ia atoa ma le tasi i le isi. (Failauga 12:13, 14) O lea, ia tatou maumauaʻi e galulue faatasi ma le autasi, e pei o itu tino o le tagata. Seʻi o tatou auauna autasi foʻi o se vaega o le aiga o tagata tapuaʻi o Ieova. Ae sili atu i lenā, ia manatua e tatou te manaʻomia isi o tatou uso ma o le a maua le finagalo malie o le Atua ma faamanuiaga pe a tatou faaauau ona auauna atu iā te ia ma le loto gatasi.

O le a Faapefea Ona E Tali?

• O le ā ua mafai ai e tagata o Ieova ona auauna iā te ia ma le loto gatasi?

• Aiseā e ʻalofia ai e Kerisiano le faailoga tagata?

• Aiseā e sesē ai le muimui?

• Aiseā e tatau ai ona tatou ava i uso talitonu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 15]

Na iloa e Peteru e ‘lē faailoga tagata le Atua’

[Ata i le itulau 16]

E te silafia le pogai na faamaulalo ai e le Atua Miriama?

[Ata i le itulau 18]

O Kerisiano faamaoni e auauna fiafia iā Ieova ma le loto gatasi