Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tauiviga mo se Tusi Paia i le Gagana Eleni Faaonapōnei

Tauiviga mo se Tusi Paia i le Gagana Eleni Faaonapōnei

Tauiviga mo se Tusi Paia i le Gagana Eleni Faaonapōnei

Atonu e faateʻia oe pe a e iloa e faapea, i le atunuu lenei o Eleni, lea ua faaigoa i nisi taimi o le amataga o manatu saʻoloto, ua autausagā ma fitā taumafaiga ina ia faaliliuina le Tusi Paia i se gagana e malamalama ai tagata lautele. Ae o ai o le a taumafai e teena le faaliliuga o se Tusi Paia Eleni e malamalamagofie? Aiseā o le a manaʻo ai se tasi e taofi lenā faaliliuga?

ATONU e manatu se tasi e faapea amuia tagata e tautatala i le gagana Eleni, talu ai o le tele o tusi o le Tusi Paia na tusia muamua lava i le latou gagana. Peitaʻi, e matuā ese lava le gagana Eleni faaonapōnei mai le gagana Eleni lea na faaaogā i le faaliliuga o le Septuagint o Tusitusiga Eperu, faapea ai ma Tusitusiga Eleni. O le mea moni, ua silia ma le ono selau tausaga talu ona faafaigatā i tagata o loo tautatala i le gagana Eleni ona malamalama i le faa-Eleni lea o loo faaaogā e le Tusi Paia, ua pei o se gagana ese. Ua sui atu upu tuai i upu fou, ma ua lē toe tutusa le kalama ma le faatulagaina o fuaiupu.

Na iai se taumafaiga e faaliliuina le Septuagint i le gagana Eleni e malamalama ai tagata, e pei ona faamaonia e ni manusikulipi Eleni mai le senituri lona 3 seʻia oo i le senituri lona 16. I le senituri lona tolu, na faaliliu ai e Kelekolio, le epikopo o Neocaesarea (pe ā ma le 213 T.A. seʻia oo i le 270 T.A.), le tusi o Failauga mai le Septuagint i se gagana Eleni e malamalamagofie. I le senituri lona 11, na faaliliu ai foʻi e Tobias ben Eliezer mai Maketonia ni vaega o uluaʻi tusi e lima o le Tusi Paia o le Septuagint, i le gagana Eleni lea sa faaaogāina i aso fai pea. Na ia faaaogāina foʻi mataʻitusi Eperu mo tagata Iutaia ia na nonofo i Maketonia o ē na tautatala i le gagana Eleni ae faitau faa-Eperu. Na māeʻa lea ituaiga o faaliliuga o uluaʻi tusi e lima o le Tusi Paia i le 1547 i Constantinople.

Sina Faamoemoe e ui i Faigatā

Ina ua pulea e tagata Ottoman ia oganuu o le emepaea o Byzantium ia na iai tagata na tautatala i le gagana Eleni i le lona 15 senituri, e leʻi lava aʻoaʻoga a le toʻatele o na tagata. E ui na lelei le tulaga o le Lotu Orthodox i lalo o le pulega o le emepaea a Ottoman, ae na latou faatagaina a latou tagata lotu e oo atu i se tulaga mativa, o ni tagata lē tauoloa sa leʻi aʻoaʻoina. Na faapea mai se tusitala Eleni e suafa iā Thomas Spelios: “O le sini pito i tāua a le Lotu Orthodox ma lana faatulagaga tau aʻoaʻoga, o le puipuia lea o ona tagata lotu mai aafiaga taufaaleaga a le lotu Isalama faapea ma le Katoliko Roma. O le iʻuga, ua faaleagaina ai tulaga tau aʻoaʻoga faa-Eleni.” Ona o lenei la tulaga faanoanoa, ua mafaufau ai ē na naunau i le Tusi Paia e avatu se mapusaga ma ni faamāfanafanaga mai le tusi o Salamo, mo tagata lotomafatia. I le 1543 seʻia oo i le 1835, e 18 faaliliuga o le tusi o Salamo na maua i le gagana Eleni lea sa masani aʻi tagata.

O le 1630 na saunia ai le uluaʻi faaliliuga atoatoa o Tusitusiga Kerisiano Eleni i le gagana Eleni e se monike Eleni i Callipolis e suafa iā Maximus Callipolites. Na faia lenei galuega faaliliu i lalo o le taʻitaʻiga ma le vaavaaiga a Cyril Lucaris, le epikopo o Constantinople ma o lē na mulimuli ane avea ma se tasi e toe fuataʻiina le Lotu Orthodox. Peitaʻi, na iai i latou i totonu o le lotu na tetee atu iā Lucaris ona na latou lē taliaina so o se taumafaiga e toe fuataʻiina ai le lotu, pe faaliliuina foʻi le Tusi Paia i le gagana sa masani aʻi tagata. * Na titinaina o ia auā na latou faapea o sē e faalata. E ui i lea, e 1,500 kopi na lomiaina o le faaliliuga a Maximus i le 1638. I le 34 tausaga mulimuli ane, na folafola ai e le sinoti o le lotu Orthodox i Ierusalema e faapea o le Tusi Paia “e lē tatau ona faitauina e tagata lautele, seʻi vaganā ai i latou o loo suʻesuʻe i mataupu loloto faaleagaga pe a māeʻa ni saʻiliʻiliga talafeagai.” O lona uiga, ua na o taʻitaʻi lotu ua uma ona aʻoaʻoina e tatau ona faitau i le Tusi Paia.

I le 1703, na taumafai ai se monike Eleni e suafa iā Seraphim mai le motu o Lesbos, ina ia lomiaina se toe teuteuga o le faaliliuga a Maximus i Lonetona. Ina ua lē taunuu folafolaga a le tupu o Egelani mo se fesoasoani tautupe, na ia lomiaina ai loa lenā toe teuteuga i ana lava tupe. I se faatomuaga aasa, na faamatilatila ai e Seraphim le manaʻoga mo “Kerisiano faamaoni uma” ina ia faitau i le Tusi Paia, ma na ia tuuaʻia le ʻautaʻitaʻi lotu mo le “taumafai e nanā a latou amioga sesē e ala i le lē faatagaina o tagata e faitau i le Tusi Paia.” E pei lava ona faatalitalia, na puʻea o ia i Rusia e i latou na tetee iā te ia mai le lotu Orthodox, ma faaaunuua ai i Siberia ma o inā na maliu ai i le 1735.

E tusa ai ma le tulaga matelāina faaleagaga o tagata Eleni i lenā vaitaimi, na taʻua ai e se taʻitaʻi lotu Eleni faamatalaga nei e uiga i le toe teuteuga mulimuli ane o le faaliliuga a Maximus, e faapea: “Na taliaina e tagata Eleni lenei Tusi Paia, ma isi foʻi faaliliuga o le Tusi Paia, ma le agaga fiafia ma le naunautaʻi. O loo latou faitau i ai. Ua latou maua se mapusaga mai o latou tigā, ma o lo latou faatuatua i le Atua . . . ua matuā faatupulaʻia.” Peitaʻi, na popole o latou taʻitaʻi lotu neʻi mea ane ua malamalama tagata i le Tusi Paia, ona faaalialia ai lea o talitonuga ma gaoioiga a taʻitaʻi lotu, ia e lē ōgatusa ma le Tusi Paia. O lea la, i le 1823 faapea foʻi i le 1836, na faatonuina ai e le epikopo na pule i lenā taimi i Constantinople le susunuina uma o kopi o na faaliliuga o le Tusi Paia.

Se Tagata Faaliliu Lototele

E ui i nei teteega malolosi atoa ma se naunautaʻiga lē mataofiofia ia maua le poto faale-Tusi Paia, na tulaʻi mai ai se tagata iloga o le a matuā saosaolaumea i le faaliliuina o le Tusi Paia i le gagana Eleni faaonapōnei. O lenei tagata lototele o Neofitos Vamvas, o se tagata lauiloa e malamalama i gagana eseese ma e atamai foʻi i mataupu o le Tusi Paia, o lē na manatu i ai le toʻatele o se tasi o “Ē Aʻoaʻo i le Nuu.”

Na talitonu Vamvas e faapea o le Lotu Orthodox na māfua ai le lē lava o le malamalamaga faaleagaga o tagata. Na ia talitonu maumauaʻi e faapea ina ia fafagu tagata mai le tautulemomoe faaleagaga, e moomia ona faaliliuina le Tusi Paia i le gagana Eleni na masani ai tagata i lenā vaitaimi. I le 1831, na amata ai loa ona ia faaliliuina le Tusi Paia i le gagana Eleni lea e malamalama ai tagata atamamai, faatasi ai ma le fesoasoani a isi tagata popoto. Na lomiaina lana faaliliuga atoa i le 1850. Talu ai e leʻi lagolagoina o ia e le Lotu Orthodox Eleni, o lea na ia galue ai loa ma le British and Foreign Bible Society (Sosaiete o le Tusi Paia i Peretania ma Isi Atunuu) i le lomiaina ma le tufatufaina o lana faaliliuga. Na taʻua e le lotu ia Vamvas o “se Porotesano” ma mulimuli ane lē toe taliaina loa o ia e le lotu.

Na mulimulituʻi le faaliliuga a Vamvas i le King James Version ma na aofia ai nisi o mea sesē o lenā faaliliuga ona o le tapulaa o le iloa ma aʻoaʻoga i le Tusi Paia faapea ai ma le tomai i le gagana i lenā vaitaimi. E ui i lea, sa na o le pau lenā o le faaliliuga i le gagana Eleni faaonapōnei na maua e tagata mo le tele o tausaga. O se mea e mataʻina ai, e faafā ona taʻua ai le suafa o le Atua e faapea, “Ieová.”—Kenese 22:14; Esoto 6:3; 17:15; Faamasino 6:24.

O ā ni lagona o tagata i nei faaliliuga o le Tusi Paia ua faigofie ona malamalama i ai? E matuā maoaʻe lava! A o faimalaga i se vaa i se tasi o motu o Eleni, na taʻua ai e se tasi na faatauina atu Tusi Paia a le BFBS e faapea “na ō ifo le tele o vaa e tumu i tamaiti e mananaʻo i [Tusi Paia], ma na tatau ona ia . . . faatonuina le kapeteni ina ia alu ese loa le vaa mai le uafu” auā a leai o le a uma ai i inā lana sapalai o Tusi Paia! Ae na vave lava ona gaoioi ē na tetee ane.

Na lapataʻia e patele a le lotu Orthodox tagata ina ia aua neʻi taliaina faaliliuga nei. Mo se faataʻitaʻiga, na faoa faamalosi Tusi Paia i le aai o Atenai. I le 1833, na susunuina ai e le epikopo o le lotu Orthodox i Kereta ia “Feagaiga Fou” na ia mauaina i le monaseri. Na nanā e se patele se tasi o kopi, ma na nanā foʻi e tagata o le nuu na latalata ane a latou kopi seʻia oo ina tuua e le epikopo le motu.

I nai tausaga mulimuli ane i le motu o Corfu, na faasāina ai le faaliliuga a Vamvas o le Tusi Paia e le Sinoti Paia a le Lotu Orthodox i Eleni. Na faasāina le faatauina atu o lenei faaliliuga ma na faatamaʻiaina kopi na iai i lenā taimi. I aai o Chios, Síros, ma Mykonos, na iʻu ina susunuina Tusi Paia ona o le lē fiafia o taʻitaʻi lotu. Ae peitaʻi, o le a iai pea ni faasāsāga i le faaliliuina o le Tusi Paia.

Ua Naunau se Masiofo i le Tusi Paia

Mai le 1870 seʻi oo i le 1879, na silafia ai e le Masiofo o Eleni o Olga le itiiti pea o le malamalamaga o tagata lautele i le Tusi Paia. Talu ai lona talitonuga e faapea e aumaia e le poto o le Tusi Paia se mapusaga ma se faafouina i le atunuu, na ia taumafai ai loa e faaliliu le Tusi Paia i se gagana e sili atu ona faigofie na i lo le faaliliuga a Vamvas.

E ui e leʻi aloaʻia ona faia, ae na lagolagoina e le epikopo o Atenai ma le taʻitaʻi o le Sinoti Paia o Prokopios taumafaiga a le masiofo. Ae peitaʻi ina ua talosaga atu le masiofo i le Sinoti Paia mo se faamaoniga aloaʻia, na teena lana talosaga. E ui i lea, e leʻi faavaivai ai le masiofo ma na toe faia lana talosaga, ae na toe teena foʻi i le 1899. E leʻi amanaʻia e le masiofo lenā faaiʻuga ma na filifili ai loa e lomiaina se aofaʻiga itiiti o le Tusi Paia, ae faatupe i ana lava tupe. Na faatinoina lenā mea i le 1900.

E Lē Fiugofie Ē Tetee

I le 1901, na lomia ai e se nusipepa lauiloa i Atenai o le Acropolis, le Evagelia a Mataio i le gagana masani faa-Eleni lea na faaliliuina e Alexander Pallis, o lē na galue i Liverpool i Egelani. O le uunaʻiga sa iā Pallis ma ana aumea faaliliu, o le ‘aʻoaʻoina lea o tagata Eleni’ ma ia “fesoasoani e toe faaleleia le nuu” mai le tulaga leaga sa iai.

Na taʻua e tagata aʻoʻoga o le lotu Orthodox ma a latou polofesa lenei faaliliuga e faapea “e taʻuleaga ai mea e sili ona faaaloalogia a le nuu,” ma e taʻuvalea ai le Tusi Paia. Na tusia e le epikopo o Joakim III o Constantinople se tusi e faaalia ai lona lē taliaina o lenei faaliliuga. Na oo ina avea nei feteenaʻiga ma mataupu faapolotiki, ma na faaaogā i se auala taufaaʻoleʻole e fefinauaʻi ai itu faapolotiki.

Na amata loa ona faaleaga e nusipepa lauiloa i Atenai faaliliuga a Pallis, ma na taʻua i latou na lagolagoina lenā faaliliuga o “tagata e lē talitonu e iai se Atua,” “o ni ē taufaalata,” ma “o tagata o loo galulue mo isi malo,” o loo taumafai e faavevesiina tagata Eleni. Iā Novema 5 seʻia oo i le 8, i le 1901, na matuā vevesi ai tagata aʻoga i Atenai talu ai uunaʻiga a tagata matuā mapolotu o le Lotu Orthodox i Eleni. Na latou osofaʻia ofisa o le Acropolis, sopoʻia faamalosi le maota o le tupu, na faoa le Iunivesite i Atenai ma faatonuina le malo e faamavae mai o latou tofiga. I le taimi na malosi ai le vevesiga, e toʻavalu tagata na feoti i fetauaʻiga ma le ami. I le aso na sosoo ai, na faatonu ai e le tupu ina ia faamavae le epikopo o Prokopios ma na faamavae uma foʻi le ʻau Kapeneta ina ua mavae aso se lua.

Na toe fouvale tagata aʻoga ina ua mavae le masina, ma na susunuina ai se kopi o le faaliliuga a Pallis. Na latou faia ai se iʻugāfono faasaga i le tufatufaina o lenei faaliliuga ma talosagaina le matuā faasalaina o se tasi e taumafai e toe faia se isi faaliliuga faapenei i le lumanaʻi. Na avea lenā iʻugāfono ma uunaʻiga e faasā ai le faaaogāina o so o se faaliliuga o le Tusi Paia i le gagana Eleni faaonapōnei. Pagā ni taimi inā leaga!

‘E Tumau e Faavavau Afioga a Ieova’

I le 1924, na soloiesea ai faasāsāga i le faaaogāina o se Tusi Paia i le gagana Eleni faaonapōnei. Talu mai lenā taimi, na lē toe manumalo ai le Lotu Orthodox i ana taumafaiga e taofiofi le Tusi Paia mai le oo atu i tagata. Ae ui i na mea tutupu, sa tausolomua Molimau a Ieova i le aʻoaʻoina o tagata i Eleni e uiga i le Tusi Paia, e pei ona latou faia i le tele foʻi o isi atunuu. Talu mai le 1905, na latou faaaogāina ai le faaliliuga a Vamvas ina ia fesoasoani atu ai i le faitau afe o tagata e tautatala i le gagana Eleni, ina ia latou iloaina upu moni o le Tusi Paia.

A o faagasolo tausaga, ua taumafai ma le faamaoni le tele o tagata popoto ma polofesa ina ia maua se Tusi Paia i le gagana Eleni faaonapōnei. I aso nei, e tusa ma le 30 faaliliuga o le Tusi Paia atoa po o ni vaega foʻi o le Tusi Paia, e malamalamagofie ai tagata Eleni. O se tasi o na Tusi Paia, o le faaliliuga matagofie o le New World Translation of the Holy Scriptures i le gagana Eleni, lea na maua i le 1997 mo le manuia o le 16 miliona o i latou e tautatala i le gagana Eleni i le lalolagi aoao. Ua saunia e Molimau a Ieova lenei faaliliuga o le Tusi Paia i se auala e faigofie ona faitau, e malamalamagofie, ma ua pipiimau atu i uluaʻi tusitusiga.

O nei taumafaiga fitā ina ia maua se Tusi Paia i le gagana Eleni faaonapōnei, ua faaalia mai ai se manatu e tāua. Ua matuā faailoa manino mai e faapea e ui i taumafaiga a tagata tetee, ae “o le afioga a [Ieova] e tumau lea e faavavau lava.”—1 Peteru 1:25.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 7 Mo nisi faamatalaga iā Cyril Lucaris, tagaʻi i Le Olomatamata o Fepuari 15, 2000, itulau e 26-29.

[Ata i le itulau 27]

Na faatonutonu e Cyril Lucaris le uluaʻi faaliliuga atoa o Tusitusiga Kerisiano i le gagana Eleni i le 1630

[Faamatalaga i Ata]

Bib. Publ. Univ. de Genève

[Ata i le itulau 28]

O nisi o faaliliuga i le gagana tautala Eleni: Na lomiaina le tusi o Salamo i le: (1) 1828 e Ilarion, (2) 1832 e Vamvas, (3) 1643 e Julianus. Na lomiaina le “Feagaiga Tuai” i le: (4) 1840 e Vamvas

[Ata i le itulau 28]

O le Masiofo o Olga

[Faamatalaga i Ata]

Tusi Paia: National Library of Greece; O le Masiofo o Olga: Culver Pictures

[Faamatalaga i Ata i le itulau 26]

Manusikulipi paʻu laau: Reproduced by kind permission of The Trustees of the Chester Beatty Library, Dublin

[Faamatalaga i Ata i le itulau 29]

Manusikulipi paʻu laau: Reproduced by kind permission of The Trustees of the Chester Beatty Library, Dublin