Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

I le Laulau a le Kapeteni

I le Laulau a le Kapeteni

I le Laulau a le Kapeteni

O TAGATA laufofoga fiafia, o taumafa susua, ma talanoaga fiafia, ua matuā matagofie ai se taumafataga na faia i le laulau a le kapeteni o le vaa. Ae peitaʻi, o le talanoaga lea na faia i le laulau a Robert G. Smith, le kapeteni o le vaa o le White Star Line, na faasusulu atu ai le malamalama o se faigaʻai faaleagaga.—Isaia 25:6.

I le 1894 ina ua 24 ona tausaga, na faatautaia ai e Robert se vaa folau e taʻua o le Kinclune of Dundee i lana uluaʻi malaga taamilo i le lalolagi. Mulimuli ane, na ia faatautaia ai foʻi vaa o le Kamupani o le White Star Line, e pei o le vaa o le Cedric, le Cevic, ma le Runic. * A o sopoʻia le Atalani e se tasi o nei vaa mai Niu Ioka e alu i Liverpool i Egelani, na talimālō ai Robert iā Charles Taze Russell i se taumafataga na faia i le laulau a le kapeteni. I le talanoaga na faia ma Russell, na faaosofia ai le naunau o Robert i le feʻau a le Tusi Paia. Ina ia fesoasoani iā te ia e aʻoaʻoina atili lenei feʻau, na ia fiafia e talia kopi o le tusi, Studies in the Scriptures, mai iā Russell.

Na fesootaʻi pea o ia ma Russell e ala i tusi, ma na iʻu ina faatupuina ai le naunau o Robert i le feʻau a le Tusi Paia. Na tufa atu e Robert lona faatuatuaga fou i lana avā. Ma e leʻi umi lava, ae avea loa i laʻua o ni Tagata Aʻoga maelega o le Tusi Paia e pei ona iloa ai Molimau a Ieova i na aso. Mulimuli ane, na maua ai e Robert le faaeaga o le fofogaina atu o lauga faale-Tusi Paia. Mo se faaaʻoaʻoga, i Brisbane i Ausetalia, na ia lauga ai e faatatau i le “The Balm of Gilead” (Le Vaimālū o Kiliata) ma faaalia ai e faapea, maʻeu se feʻau o loo i le Afioga a le Atua ua avea ma “vaifofō mo mafatiaga uma o le lalolagi.” I Egelani, na fesoasoani ai lana avā ma le fanau laiti i le sauniaina o le “Ata o le Foafoaga” (Photo-Drama of Creation), i le tāina o faamatalaga a Russell ia na puʻeina a o faagasolo le faaaliga o le ata.

Na tuufaasolo atu e Robert i lana fanau le tofi o le upu moni o le Malo lea na ia maua. I aso nei i le lima o tupulaga mulimuli ane, e toʻa 18 tagata o le aiga o loo pisi pea i le talaʻiina atu o le tala lelei i isi, ma e matuā lotofaafetai ai ona o le taumafataga faaleagaga na faia i le laulau a le kapeteni.

E ala i a latou lomiga ma le galuega o le aʻoaʻoina o le Tusi Paia, ua fesoasoani atu ai Molimau a Ieova i tagata i le lalolagi aoao ina ia aʻoaʻoina le feʻau a le Tusi Paia lea na faaosofia ai le naunau o le kapeteni o Smith. E mafai foʻi ona e saʻilia po o le ā le mea manaia lea sa talanoaina i le laulau a le kapeteni.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 3 O le vaa lenei sa tutusa ma le Titanic, lea na faatautaia e Kapeteni E. J. Smith (e leai se fesootaʻiga ma Robert) i le malaga lea na goto ai.

[Ata i le itulau 8]

O Robert G. Smith

[Ata i le itulau 8]

O Charles T. Russell