Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Foa‘i e Maua ai le Olioli

O Foa‘i e Maua ai le Olioli

O Foaʻi e Maua ai le Olioli

O GENIVAL, o lē e nofo i se nuu matitiva i mātū i sasaʻe o Pasili, sa tausia lana avā ma lana fanau i se totogi faatauvaa mai i lana galuega, o se leoleo mo le falemaʻi. E ui lava i lona tulaga faigatā, ae na totogi atu lava e lē aunoa e Genival le sefuluaʻi. Ua faamatala mai e Genival ma milimili lona manava: “I nisi taimi, e fia aai ai loʻu aiga, ae sa ou manaʻo lava e avatu i le Atua le mea silisili ou te mafaia, e tusa lava pe matou te matitiva.”

Sa faaauau pea ona totogi atu le sefuluaʻi a Genival e ui ina ua leai sana galuega. Sa pulunaunauina o ia e lana faifeʻau ina ia tofotofo le Atua e ala i le faia o se foaʻi tauofo telē. Sa faamautinoa atu e le failotu e faapea, o le a matuā telē se taui e foaʻi atu e le Atua iā te ia. O lea, na manatu ai Genival e faatau atu lona fale ma avatu uma tupe mo le lotu.

E lē na o Genival sa iai lea faamaoni i le foaʻiina atu o le sefuluaʻi. E toʻatele lava tagata e matuā matitiva ua fai ma masani le totogi atu o le sefuluaʻi, talu ai na aʻoaʻoina i latou e lotu o le sefuluaʻi o se mea e manaʻomia e le Tusi Paia. Pe moni lenā mea?

Sefuluaʻi ma le Tulafono

I le sili atu i le 3,500 tausaga ua mavae, na poloaʻiina ai e Ieova le totogiina o sefuluaʻi i le Tulafono na Ia tuuina atu i ituaiga e 12 o Isaraelu anamua. Na poloaʻiina e lenā Tulafono ina ia avatu i le ituaiga o sa Levī le sefuluaʻi o fua o le laueleele ma fua o laau, ma mea e sefuluaʻi ai mea ua faateleina o a latou lafu manu e lagolago ai la latou auaunaga i le fale fetafaʻi.—Levitiko 27:30, 32; Numera 18:21, 24.

Na faamautinoa atu e Ieova i tagata Isaraelu e faapea, ‘o le a lē faigatā tele mo i latou’ le Tulafono. (Teuteronome 30:11) O le tau lava ina latou usiusitai faamaoni i poloaʻiga a Ieova, e aofia ai le totogiina o le sefuluaʻi, ua ia folafola atu le anoanoaʻi o mea o le a latou seleseleina mai. Sa faia e lē aunoa le sefuluaʻi faaopoopo faaletausaga e fai ma puipuiga, lea sa masani ona ʻai ina ua faapotopoto faatasi le nuu mo a latou tausamiga faalelotu. I lea, ‘e aai ai ia maoona le tagata ese, o lē ua āumatuā, ma le fafine ua oti lana tane.’—Teuteronome 14:28, 29; 28:1, 2, 11-14.

Sa leʻi faamaʻoti maia e le Tulafono se faasalaga pe afai e lē totogia le sefuluaʻi, ae sa iai i tagata Isaraelu taʻitoʻatasi se tiute tauave mamafa ina ia lagolagoina le tapuaʻiga moni i lenei auala. O le mea moni, sa taʻusalaina e Ieova ia tagata Isaraelu sa lē totogia sefuluaʻi i aso o Malaki, ona o le ‘faoa mai iā te ia o mea e sefuluaʻi mea ma taulaga.’ (Malaki 3:8) Pe e mafai ona aafia ai Kerisiano e lē totogiina le sefuluaʻi?

Ia, seʻi manatu i tulafono a se atunuu, e masani lava ona lē faaaogāina i isi atunuu. Mo se faaaʻoaʻoga, o le tulafono mo avetaavale i Niu Sila ina ia ō a latou taavale i le itu tauagavale, e lē faaaogāina i Samoa. E faapena foʻi le tulafono o le sefuluaʻi, o se vaega lea o le feagaiga o le tuutoina i le va o le Atua ma le nuu o Isaraelu. (Esoto 19:3-8; Salamo 147:19, 20) Sa na o Isaraelu lava na noatia i lenā tulafono.

E lē gata i lea, e ui lava e moni e lē liliu le Atua, ae i nisi taimi, e suia ai mea na te manaʻomia. (Malaki 3:6) O loo taʻua tuusaʻo lava i le Tusi Paia e faapea, o le maliu faataulagaina o Iesu i le 33 T.A., na “soloia” ai, pe na “faaumatia,” ai le Tulafono faatasi ma le ‘poloaʻiga ia avatu mea e sefuluaʻi ai mea.’—Kolose 2:13, 14; Efeso 2:13-15; Eperu 7:5, 18.

Foaʻi Faa-Kerisiano

Ae peitaʻi, sa manaʻomia pea ni meaalofa tauofo e lagolagoina ai le tapuaʻiga moni. Na poloaʻiina e Iesu ona soo ‘ina ia fai i latou ma molimau i tuluʻiga uma o le lalolagi.’ (Galuega 1:8) A o faatuputeleina le aofaʻi o tagata talitonu, ua faapea foʻi ona iai se manaʻoga mo ni faiaʻoga Kerisiano ma ni ovasia ina ia asiasi atu ma faamalosia faapotopotoga. I nisi taimi, e tatau ai ona tausia fafine ua oti a latou tane, tamaiti ua mātuaoti ma isi tagata matitiva. Na faapefea ona totogiina e Kerisiano o le uluaʻi senituri tupe na faaaluina?

Pe tusa o le 55 T.A., na avatu ai se tusi talosaga i Kerisiano o Nuu Ese i Europa ma Asia Itiiti mo ni meaalofa tauofo e fesoasoani i le mativa o le faapotopotoga i Iutaia. I ana tusi i le faapotopotoga i Korinito, o loo faamatala ai e le aposetolo o Paulo le auala na faamaopoopoina ai lenei alofa faitele ‘mo le ʻaupaia.’ (1 Korinito 16:1) Atonu e faateʻia oe i mea na faaalia i upu a Paulo e uiga i le foaʻi faa-Kerisiano.

Sa leʻi tauanauina faamalosi e le aposetolo o Paulo ia uso Kerisiano ina ia fai ni foaʻi tauofo. O le mea moni, o Kerisiano i Maketonia o ē na ‘puapuagatia’ ma le ‘matuā tele o le mativa’ sa ‘matuā ʻaiʻoi atu pea iā te ia ma talosaga atu mo ni meaalofa faitele ma ia faia se sao i le faiva mo le ʻaupaia.’—2 Korinito 8:1-4.

O le mea moni, sa faalaeiauina e Paulo Kerisiano e tamaoaiga i Korinito, ina ia faataʻitaʻi i o latou uso matamau i Maketonia. E ui i lea, na taʻua e nisi e faapea, e na te ‘leʻi avatua se faatonuga, ae na ia manatu e sili ona talosaga atu, e fautua atu, e faalaeiau atu, pe ʻaiʻoi atu i tagata. Afai e faia faamalosi, o le a leai la se loto malie ma le māfana o tagata Korinito pe a faia a latou foaʻi tauofo.’ Sa iloa e Paulo e “alofa le Atua i le ua foaʻi ma le loto malie,” ae le o lē foaʻi ‘ma le tigā ma le faatauanauina.’—2 Korinito 9:7.

O le tele o le faatuatua ma le iloa, faatasi ma le alofa moni mo uso Kerisiano, atonu na uunaʻia ai Kerisiano i Korinito e foaʻi ma le lotomalie.—2 Korinito 8:7, 8.

‘E Pei Ona Manatu i ai i Lona Lava Loto’

Na i lo o le faapatino atu o se aofaʻiga po o ni pasene o foaʻi, sa na ona fautua atu Paulo e faapea, “o le aso muamua o vaiaso uma, ia taʻitasi outou ma tuu ese ni ana tupe, e tusa ma mea ua ia maua.” (O upu faasisipa o a matou; 1 Korinito 16:2, NIV) O le fuafuaina ma tuu ese e lē aunoa o se aofaʻiga o se tupe, o le a lē omia ai tagata Korinito e faia ma le tigā ni foaʻi pe uunaʻia i ni faalogona ootia pe a taunuu atu Paulo. O le filifiliga po o le ā le tele o le foaʻi, e fitoi tonu lava i Kerisiano taʻitoʻatasi, o se mea ua ‘filifili i lona lava loto’ e foaʻi.—2 Korinito 9:5, 7.

Ina ia selesele mai le tele o mea, e ao i tagata Korinito ona lūlū le matuā tele o mea. E leʻi fautuaina le foaʻi atu o au mea uma. Na faamautinoa atu e Paulo iā i latou e faapea: ‘Ou te lē manaʻo ina ia . . . lailoa outou.’ O meaalofa tauofo, sa talia ‘e tusa ma mea ua iā te ia, ae lē tusa ma mea e lē o iā te ia.’ (2 Korinito 8:12, 13; 9:6) I se tusi mulimuli ane, na lapataʻi mai ai le aposetolo e faapea: “Afai e lē tausi e se tasi . . . i ē mau ma ia, ua faafitia e ia le faatuatua, e sili foʻi lona leaga i lē ua lē faatuatua.” (1 Timoteo 5:8) E leʻi fautuaina e Paulo ni foaʻi e solia ai lenei mataupu silisili.

E mautinoa lava sa lagolagoina e Paulo ‘le aoina o ni meaalofa mo le ʻaupaia’ o ē na matitiva. E tatou te lē o faitau ai i le Tusi Paia e faapea na faamaopoopoina e Paulo po o isi aposetolo le aoina o ni meaalofa pe talia foʻi ni sefuluaʻi e faatupeina ai a latou lava auaunaga. (Galuega 3:6) E na te lagona pea le lotofaafetai e taliaina meaalofa mai faapotopotoga iā te ia, ae faaeteete Paulo e ʻalofia le faaee atu ‘o se avega mamafa’ i ona uso.—1 Tesalonia 2:9; Filipi 4:15-18.

O Foaʻi Tauofo i Aso Nei

I le uluaʻi senituri, e manino lava, na faia e soo o Iesu ni foaʻi tauofo, ae lē o ni sefuluaʻi. Ae peitaʻi, atonu o le a e taumānatu pe faamata o aogā pea lenei faiga e faatupeina ai le talaʻiina o le tala lelei ma tausia ai Kerisiano matitiva.

Seʻi manatu i nei mea. I le 1879, na taʻua manino ai e faatonu o lenei mekasini e faapea, o le a “lē taitai lava ona latou ʻaisi atu pe ole atu mo se fesoasoani mai tagata.” Po ua taofia ai i lenā faaiʻuga taumafaiga a Molimau a Ieova e faasalalau atu ai le upu moni o le Tusi Paia?

I le taimi nei, o loo faasalalau atu ai e Molimau a Ieova ia Tusi Paia, tusi faale-Tusi Paia, ma isi lomiga i atunuu e 235. I le taimi muamua, na faasalalau atu ai i masina taʻitasi le 6,000 kopi o Le Olomatamata, le mekasini faale-Tusi Paia e aʻoaʻo ai i le na o le tasi le gagana na lomia ai. Talu mai lenā taimi, ua lomia ai lenei mekasini e faalua i le masina, ma e sili atu i le 24,000,000 kopi ua mafai ona mauaina i gagana e 146. Ina ia faamaopoopoina la latou galuega o le aʻoaʻoina o le Tusi Paia i le lalolagi aoao, ua fausia ma faatūina ai e Molimau ni ofisa i atunuu e 110. E lē gata i lea, ua latou fausiaina le faitau afe o nofoaga e faia ai sauniga faapea maota tetele mo fonotaga mo le anoanoaʻi o tagata lotofiafia ina ia aʻoaʻoina atili ai i le Tusi Paia.

A o faamuamua e Molimau a Ieova le tausia o manaʻoga faaleagaga o tagata, e latou te lē faagaloina foʻi manaʻoga faaletino o o latou uso talitonu. Ina ua pagatia o latou uso i āuga o taua, o mafuiʻe, lā mala, ma matagi malolosi, na vave lava ona latou aauina atu fesoasoani faafomaʻi, meataumafa, lavalava, ma isi mea e manaʻomia. O nei mea e faatupeina e ala i foaʻi tauofo a Kerisiano taʻitoʻatasi ma faapotopotoga.

E lē gata i le aogā o foaʻi tauofo, ae ua lē faatiʻetiʻe atu ai foʻi ni avega mamafa iā i latou o ē matitiva, e pei o Genival, lea na taʻua i le amataga. O le mea e lelei ai, ona a o leʻi faatauina atu e Genival lona fale, na asiasi atu iā te ia Maria, o se faifeʻau faataimi atoa a Molimau a Ieova. Ua faapea mai Genival: “O lenā talanoaga sa puipuia ai loʻu aiga mai le tele o tulaga faigatā lē talafeagai na semanū e oo i ai.”

Na iloa ai e Genival, e lē faalagolago le galuega a le Alii i ni sefuluaʻi. O le mea moni, e lē o toe manaʻomia e le Tusi Paia le totogia o ni sefuluaʻi. Ua ia iloa e faamanuiaina Kerisiano pe a latou foaʻi ma le matamau, ae lē o toe avea o se tiute tauave mo i latou le foaʻi atu o a latou mea uma.

Sa matuā fiafia lava ia Genival e faia foaʻi tauofo. Ua ia faamatala mai e faapea: “Atonu e mafai pe e lē mafai foʻi ona ou foaʻi atu le 10 pasene, ae ou te fiafia e fai laʻu foaʻi tauofo ma ou te mautinoa o loo fiafia foʻi Ieova.”

[Pusa/Ata i le itulau 6]

Pe na Aʻoaʻo e Uluaʻi Faatamā o le Lotu se Sefuluaʻi?

“E fesoasoani tagata mauoloa o loo iā i tatou i ē matitiva . . . O i latou e lelei le tamaoaiga, ma e lotomalilie, e latou te foaʻi atu mea e tusa ma le mea ua manatu i ai le tagata e talafeagai.”—The First Apology, Justin Martyr, pe tusa o le 150 T.A.

“Na tuuina atu e tagata Iutaia i le Atua mea e sefuluaʻi a latou mea, a o Kerisiano, o ē na saʻoloto, sa faapolopolo a latou mea uma mo fuafuaga a le Alii, . . . e pei ona faia e le fafine mativa ua oti lana tane o lē na lafo ana mea uma na ola ai i le pusa e teu ai ʻoa mo le Atua.”—Against Heresies, Irenaeus, pe tusa o le 180 T.A.

“E ui lava ina iai la tatou pusa e teu ai ʻoa, ae e lē o teuina ai ni tupe e faatau mai ai le faaolataga, e pei ona faatauina ai e se tasi lotu. E faatasi i le masina ona foaʻi e tagata taʻitoʻatasi se meaalofa itiiti pe afai e manaʻo i ai; pe afai e fiafia i ai o ia, ma pe afai e na te mafaia: auā e lē faatauanauina; o foaʻi uma e tauofo.”—Apology, Tertullian, pe tusa o le 197 T.A.

“A o faatoʻateleina le lotu ma aliaʻi mai ai faalapotopotoga eseese, na oo ai ina tatau ona faia ni tulafono ia o le a faamautinoa ai ua talafeagai ma ia faaauau pea ona avatu le lagolagosua tau tupe i le failotu. O le totogiina o sefuluaʻi, na faavae mai i le Tulafono a Mose . . . O le uluaʻi tulafono maʻoti na faia e uiga i le mataupu, e foliga mai sa iai i le tusi tulafono a epikopō ia na tauaofia i la latou fonotaga lea na faia i Tours i Falani, i le 567 T.A., ma i tulafono a le vasega lona lua, le Council of Macon i le 585 T.A.”—The Catholic Encyclopedia.

[Faamatalaga i Ata]

Tupe, i le pito agavale i luga: Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Ata i le itulau 4, 5]

O foaʻi tauofo e maua ai le olioli

[Ata i le itulau 7]

O meaalofa tauofo e faatupeina ai le galuega talaʻi, e fesoasoani ai i faalavelave faafuaseʻi, ma le fausiaina o nofoaga mo sauniga