Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Inā Mataala Ia”!

“Inā Mataala Ia”!

“Inā Mataala Ia”!

“O le mea ou te fai atu iā te outou, ou te fai atu ai i tagata uma: Inā mataala ia.”—MAREKO 13:37.

1, 2. (a) O le ā se lesona na aʻoaʻoina e se tasi o tamāloa e faatatau i le leoleoina o ana mea? (e) I le faataʻitaʻiga a Iesu e faatatau i se gaoi, o le ā e tatou te aʻoaʻoina e faatatau i le mataala?

NA TEUINA e Juan ana mea tāua i lona fale. Na ia teuina na mea i lalo o lona moega—o lona manatu o le nofoaga aupito i saogalemu lea i le fale. Peitaʻi, i se tasi o pō a o la momoe ma lana avā, na alu atu ai se gaoi i totonu o le potu moe. Na iloa lelei e le gaoi le mea tonu e alu i ai. Na ia aveese lemū mea tāua uma i lalo o le moega faatasi ai ma tupe na teuina i le pusatoso i tafatafa o le moega. O le taeao na sosoo ai, na iloaina ai e Juan le gaoiga na faia. O le a ia manatuaina pea le tigā o le lesona na ia aʻoaʻoina mai ai: E lē mafai e se tagata o loo moe ona puipuia ana mea.

2 E faapena foʻi i se uiga faaleagaga. E lē mafai ona tatou leoleomaluina lo tatou faamoemoe ma lo tatou faatuatua pe a tatou momoe. O le māfuaaga lenā na faalaeiau ai Paulo: “Aua neʻi tatou momoe ai faapei o isi, a ia tatou mataala, ma ia faautauta.” (1 Tesalonia 5:6) Ina ia faaalia le tāua tele o le mataala, na faaaogā ai e Iesu le faataʻitaʻiga i se gaoi. Na ia faamatalaina mea e tutupu o le a taʻitaʻiina atu ai i lona afio mai o se Faamasino, ona ia lapataʻi lea e faapea: “Ia outou mataala ai; auā tou te lē iloa po o lē fea aso e sau ai lo outou Alii. Ia outou iloa lenei mea, ana iloa e le matai o le aiga po o lē fea itu pō e sau ai le gaoi, po ua na leoleoina, a e lē tuua e ia lona fale ia elia. O le mea lea ia outou nofo sauni ai; auā o le itu aso tou te lē manatunatu ai, e sau ai le Atalii o le tagata.” (Mataio 24:42-44) E lē muaʻi faailoa mai e le gaoi le taimi e sau ai. E faamoemoe e taunuu atu i le taimi e lē o faatalitalia ai o ia e se tasi. I se tulaga tutusa, na fetalai Iesu, o le iʻuga o lenei faiga o mea o le a oo mai ‘i le itu aso tatou te lē manatunatu ai.’

‘Inā Mataala, Ia Tumau i le Faatuatua’

3. Na faapefea i le faaaogāina e Iesu o le faataʻitaʻiga i auauna na faatalitali mo le toe foʻi ane o lo latou matai mai se faaipoipoga, ona faaalia ai le tāua o le mataala?

3 I upu na faamauina i le Evagelia a Luka, na faatusaina ai e Iesu Kerisiano i auauna na faatalitali mo le toe foʻi ane o lo latou matai mai se faaipoipoga. E manaʻomia ona latou mataalia ina ia toe foʻi ane lo latou matai a o nofosauni e faafeiloaʻia o ia. I se tulaga talitutusa, na fetalai Iesu e faapea: “O le itu aso tou te lē manatunatu ai, e sau ai le atalii o le tagata.” (Luka 12:40) O nisi o loo auauna iā Ieova mo le tele o tausaga e ono leiloa lo latou uiga o le faanatinati e tusa ai ma le taimi o loo tatou ola ai. E latou te ono faia se faaiʻuga faapea o loo mamao lava le iʻuga. Ae o na mafaufauga e mafai ona taʻitaʻia ai i tatou e liliu ese lo tatou manatu mai mea faaleagaga, ae faasaga atu i sini faaletino ma faatosinaga ia e mafai ona tatou tautulemomoe ai faaleagaga.—Luka 8:14; 21:34, 35.

4. O le ā le faamautinoaga o le a uunaʻia i tatou e mataala ai, ma na faapefea ona faaalia e Iesu lenei mea?

4 E mafai ona tatou mauaina se isi lesona mai le faataʻitaʻiga a Iesu. E ui e lē o iloa e auauna le itu aso o le a taunuu ane ai lo latou matai, ae na latou iloa le pō e taunuu ane ai. O le a faigatā ona tausia le mataala i lenā pō atoa pe afai latou te manatu atonu e sau lo latou matai i se isi pō. Peitaʻi, na latou iloa le pō e sau ai, ma sa uunaʻia malosi ai i latou e mataala pea. I se tulaga talitutusa, ua faaalia e valoaga o le Tusi Paia faapea ua tatou ola nei i le taimi o le iʻuga; ae e lē o taʻuina mai e valoaga iā i tatou le aso po o le itu aso o le iʻuga. (Mataio 24:36) O lo tatou talitonu o le a oo mai le iʻuga e fesoasoani iā i tatou e mataala ai, ae afai e tatou te mautinoa faapea o le aso o Ieova ua lata tele mai, o le a sili atu ona malosi le uunaʻiga iā i tatou e mataala ai.—Sefanaia 1:14.

5. E faapefea ona tatou tali atu i timaʻiga a Paulo ia “mataala”?

5 Ina ua tusi atu Paulo i Korinito, na ia timaʻi e faapea: “Inā mataala ia outou, ia outou tumau i le faatuatua.” (1 Korinito 16:13) Ioe, o le mataala e fesootaʻi atu i lo tatou tumau mausalī i le faatuatua faa-Kerisiano. E faapefea ona tatou matala? E ala i le faateleina o lo tatou poto i le Afioga a le Atua. (2 Timoteo 3:14, 15) O le iai o se masaniga lelei i suʻesuʻega totino ma le auai e lē aunoa i sauniga e fesoasoani e faamalosia ai lo tatou faatuatua, ma teuina ai i o tatou mafaufau le lata tele mai o le aso o Ieova o se vala tāua lea o lo tatou faatuatua. O lea o lo tatou iloiloina mai lea taimi i lea taimi o faamaoniga faale-Tusi Paia faapea ua tatou lata tele atu i le taimi o le iʻuga o lenei faiga o mea, o le a fesoasoani iā i tatou ia manatua ai pea upu moni tāua e faatatau i le oo mai o le iʻuga. * E lelei foʻi ona tatou mātauina mea ua tutupu i le lalolagi e faataunuuina ai valoaga o le Tusi Paia. Na tusi mai se uso i Siamani e faapea: “O taimi uma lava ou te matamata ai i tala fou—i taua, o mafuiʻe, o faiga sauā ma le faaleagaina o lo tatou paneta—e faamamafa mai ai iā te aʻu le lata mai tele o le iʻuga.”

6. O le ā le auala na faataʻitaʻia ai e Iesu le faanaunauga lea e mafai ona mou atu ai le mataala faaleagaga a o faagasolo taimi?

6 I le mataupu e 13 o le Mareko, tatou te maua ai se isi faamaumauga o timaʻiga a Iesu i ona soo ina ia latou mataala. E tusa ai i lenei mataupu, na faatusa ai e Iesu lo latou tulaga i se leoleo faitotoʻa o loo faatalitali atu mo le toe taliu ane o lona matai mai se faigāmalaga i nuu mamao. E leʻi iloa e le leoleo faitotoʻa le taimi e toe taliu ane ai lona matai. Sa tatau lava ona mataala. Na faasino atu Iesu i leoleoga e fā o le pō lea e ono taunuu ane ai le matai. O le leoleoga lona fā e amata mai pe tusa o le tolu i le vaveao seʻia oo i le oso aʻe o le lā. I lenā leoleoga mulimuli, e faigofie lava ona faafuaseʻi ona tautulemoe ai le leoleo faitotoʻa. E tusa ai ma se lipoti, e manatu fitafita o le taimi e sili ona lelei e osofaʻia ai se fili o le vaveao. I se tulaga tutusa, i lenei taimi mulimuli o le iʻuga, lea o loo matuā momoe ai faaleagaga le lalolagi, e tatou te ono tauivi malosi ai e tumau i le mataala. (Roma 13:11, 12) O lea, i lana faataʻitaʻiga, na timaʻi soo mai Iesu e faapea: “Ia outou, inā mataala ia . . . O lea, ia mataala ai outou . . . O le mea ou te fai atu iā te outou, ou te fai atu ai i tagata uma: Inā mataala ia.”—Mareko 13:32-37.

7. O le ā le lamatiaga moni o loo iai, ma o le iloaina o lenei mea, o ā faalaeiauga o loo tatou faitau ai pea lava pea i le Tusi Paia?

7 E tele taimi i lana faiva ma ina ua mavae foʻi lona toetū, na pulunaunau atu ai Iesu ia mataala. O le mea moni, e toetoe lava o taimi uma e faasino atu ai le Tusi Paia i le iʻuga o lenei faiga o mea, ua tatou maua ai le lapataʻiga ia mataala po o le nofo sauni. * (Luka 12:38, 40; Faaaliga 3:2; 16:14-16) E manino mai o le tautulemoe faaleagaga e matuā mataʻutia lava. E tatou te manaʻomia uma lava na lapataʻiga!—1 Korinito 10:12; 1 Tesalonia 5:2, 6.

Aposetolo e Toʻatolu na Lē Mafai Ona Mataala

8. I le faatoʻaga i Ketesemane, o le ā le mea na faia e aposetolo o Iesu e tusa ma lana talosaga ia latou mataala?

8 O le mataala e manaʻomia ai le tulaga e sili atu i lo le tau ina iai se faanaunauga lelei, e pei ona tatou vaai i ai i le faataʻitaʻiga a Peteru, Iakopo, ma Ioane. O tane faaleagaga nei e toʻatolu na mulimuli ma le faamaoni iā Iesu ma sa tele lo latou alofa iā te ia. E ui i lea, i le pō o Nisani 14, 33 T. A., na lē taulau ai ona latou mataala. Ina ua tuua le afeafe aupito i luga lea na latou faamanatuina ai le Paseka, ona ō atu faatasi ai lea o nei aposetolo ma Iesu i le faatoʻaga i Ketesemane. O inā na fetalai atu ai Iesu iā te i latou e faapea: “Ua matuā tigā loʻu loto e oo i le oti; ia outou nonofo pea iinei, ma ia tatou mataala faatasi ma aʻu.” (Mataio 26:38) E faatolu ona tatalo faatauanau Iesu i lona Tamā faalelagi, ma e faatolu foʻi ona ia toe foʻi atu i ana uō ma maua i latou o momoe.—Mataio 26:40, 43, 45.

9. Faamata o le ā le māfuaaga o le tautulemomoe o le ʻauaposetolo?

9 Aiseā na faanoanoa ai Iesu i nei tane faamaoni e toʻatolu i lenā pō? O se tasi o māfuaaga o le vaivai o le tino. Ua leva le pō, atonu ua teʻa le vaeluaga o le pō, ma ua “maaa o latou laumata” i le fia momoe. (Mataio 26:43) Peitaʻi, na fetalai atu Iesu e faapea: “Ia outou mataala ma tatalo, ina neʻi oo mai le faaosoosoga iā te outou; ua manaʻo i ai le loto, a o le tino ua vaivai.”—Mataio 26:41.

10, 11. (a) E ui lava i lona vaivai, o le ā na fesoasoani iā Iesu e tausia ai lona mataala i le faatoʻaga i Ketesemane? (e) O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le mea na tupu i aposetolo e toʻatolu lea na fetalai i ai Iesu e mataala?

10 E mautinoa lava, sa vaivai foʻi Iesu i lenā po tāua tele. Peitaʻi, na i lo le moe, na ia faaalu na taimi tāua mulimuli o loo maua ai lona saʻolotoga, e tatalo faatauanau ai. I nai aso muamua atu, na ia pulunaunau ai i ona soo ia tatalo, i lona faapea atu: “O lea ia outou mataala e lē aunoa ma tatalo ina ia outou maua le malosi e sao mai ia mea uma ua tāli oo mai, ma ia tutū i luma o le Atalii o le tagata.” (Luka 21:36, LF; Efeso 6:18) Afai e tatou te utagiaina fautuaga a Iesu ma mulimuli i lana faataʻitaʻiga o le tatalo, o le a fesoasoani a tatou tatalo mai le loto iā Ieova e tumau ai le mataala faaleagaga.

11 O le mea moni, na malamalama Iesu—ae na leʻi malamalama ona soo i lenā taimi—ua toeitiiti ona puʻea lea o ia ma faasalaina i le oti. Na oo atu ona puapuaga i se iʻuga o le matuitui o tigā i luga o le laau faaoosala. Na lapataʻia e Iesu ona aposetolo i nei mea, ae na latou leʻi malamalama i mea na ia fetalai i ai. O lea, na latou momoe ai a o ala o ia e tatalo. (Mareko 14:27-31; Luka 22:15-18) E pei ona saʻo ai i le tulaga o le ʻauaposetolo, e vaivai foʻi o tatou tino ma o loo iai mea e tatou te lē o iloaina. Peitaʻi, afai tatou te lē faautauta i le faanatinati o le taimi o loo tatou ola ai nei, e mafai ona tatou momoe i se uiga faaleagaga. Ae na o lo tatou mataalia lava o le a tatou mataala ai.

Uiga Tāua e Tolu

12. O ā uiga e tolu o loo faafesootaʻi atu i ai e Paulo le tausia o lo tatou faautauta?

12 E faapefea ona tatou tausia lo tatou uiga o le faanatinati? Ua uma ona tatou tagaʻi atu i le tāua o le tatalo ma le manaʻoga ia teuina i o tatou mafaufau le aso o Ieova. E lē gata i lea, na taʻua e Paulo uiga tāua e tolu e ao ona tatou ati aʻe. Ua ia faapea mai: “A o i tatou nei o ē o le ao, ia faautauta i tatou, ia tatou oofu i le ufifatafata o le faatuatua ma le alofa, ma le puloutau o le faamoemoe i le faaolataga.” (1 Tesalonia 5:8) Seʻi o tatou iloiloina puupuu le vaega a le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa i le tausia o le mataala faaleagaga.

13. O le ā le vaega a le faatuatua e fai i le tausia o lo tatou mataalia?

13 E tatau ona iā i tatou se faatuatua lē maluelue faapea o loo soifua Ieova ma “o ia foʻi na te tauia mai o ē matuā saʻili iā te ia.” (Eperu 11:6) O le faataunuuga muamua i le uluaʻi senituri o le valoaga a Iesu e faatatau i le iʻuga, e faamalosia ai lo tatou faatuatua i lona faataunuuga e sili atu i o tatou taimi. O lea, o lo tatou faatuatua e tausia ai lo tatou faatalitali atu ma le naunau i le aso o Ieova, ma le mautinoa “[o faaaliga faavaloaga] e oo mai lava, e lē faatuai mai.”—Sapakuka 2:3.

14. E tāua faapefea le faamoemoe pe afai e tausia lo tatou mataala?

14 O lo tatou faamoemoe mautinoa ua pei o “se taula o le agaga” lea e mafai ai ona tatou tumau i faigatā e tusa lava pe e tatou te faatalitali ai mo le faataunuuga o folafolaga a le Atua. (Eperu 6:18, 19) O Makerita, o se tuafafine faauuina ua silia i le 90 ona tausaga na papatiso i le silia i le 70 tausaga ua tuanaʻi, na ia taʻutino mai e faapea: “Ina ua toetoe lava maliu laʻu tane i le gasegase o le kanesa i le 1963, sa ou manatu faapea, ai se manaia ae oo mai loa le iʻuga. Ae o lea la ua ou iloa nei, sa ou mafaufau mo loʻu lava lelei. Sa leai se tasi na ia iloa le tulaga o le a faalautele atu i ai le galuega i le lalolagi atoa. E oo lava i le taimi nei, o loo tele pea nofoaga ia faatoʻā tatala ai le galuega. O lea, maʻeu loʻu fiafia ona o loo faapalepale mai pea Ieova.” Ua faamautinoa mai e le aposetolo o Paulo iā i tatou: “O le onosai e tupu ai le mautinoa, o le mautinoa e tupu ai le faamoemoe; o le faamoemoe foʻi e le mā ai.”—Roma 5:3-5.

15. O le a faapefea ona uunaʻia i tatou e le alofa e tusa lava pe foliga mai ua leva tele ona tatou faatalitali?

15 O le alofa faa-Kerisiano o se uiga iloga ona o le uunaʻiga lea o mea uma e tatou te fai. E tatou te auauna iā Ieova ona e tatou te alolofa iā te ia, e tusa lava po o le ā lana faasologa o taimi ua iai nei. O le alofa i tuaoi e uunaʻia ai i tatou e talaʻia le tala lelei o le Malo, po o le ā lava le umi e finagalo le Atua e faia ai ma e tusa lava pe faafia ona tatou ō i aiga lava ia e tasi. E pei ona tusi mai Paulo, “a o lenei, o tumau le faatuatua, ma le faamoemoe, ma le alofa, o na mea e tolu; a o le sili o na mea o le alofa lea.” (1 Korinito 13:13) O le alofa e tatou te tumau ai ma fesoasoani iā i tatou e tumau ona mataala. O le “[alofa] e faamoemoe i mea uma, e onosai i mea uma. E lē uma le alofa.”—1 Korinito 13:7, 8, LT.

“Ia E Taofi Mau i le Mea ua iā te Oe”

16. Na i lo le faifaimālie, o le ā le uiga e tatau ona tatou atiina aʻe?

16 Ua tatou ola i taimi e sili ona tāua ia o loo faamanatu mai pea iā i tatou e mea o loo tutupu faapea ua tatou iai nei i le vaega mulimuli o aso e gata ai. (2 Timoteo 3:1-5) E lē o le taimi lenei e faifaimālie ai ae ia ‘taofi mau i mea ua iā i tatou.’ (Faaaliga 3:11) I lo tatou ‘mataala ma tatalo’ ma le atiina aʻe o le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa, o le a faamaonia ai lo tatou nofo sauni i le taimi o tofotofoga. (1 Peteru 4:7) O loo tele a tatou mea e fai i le galuega a le Alii. O le pisi i galuega o le tuutoina atu i le Atua o le a tatou matuā mataala ai.—2 Peteru 3:11.

17. (a) Aiseā e lē tatau ai ona tatou faavaivai i faamoemoega lē taulau mai lea taimi i lea taimi? (Tagaʻi i le pusa i le itulau 21.) (e) E faapefea ona tatou faataʻitaʻi iā Ieova, ma o ā faamanuiaga o loo faatalitalia mo i latou e faia faapea?

17 Na tusi Ieremia e faapea: “O loʻu tofi o Ieova lea, o le mea lea ou te faamoemoe ai iā te ia. O loo agalelei Ieova i ē faatalitali iā te ia, o le tagata e saʻili iā te ia. E lelei ona faamoemoe ma le faalologo i le olataga mai iā Ieova.” (Auega 3:24-26) E puupuu se taimi ua faatalitali ai nisi o i tatou. O isi ua tele tausaga o faatalitali e vaai i le faaolataga a Ieova. Maʻeu la le puupuu, o lenei taimi o loo tatou faatalitali ai pe a faatusatusa i le ola e faavavau i le lumanaʻi! (2 Korinito 4:16-18) O lea, a o tatou faatalitali atu i le taimi atofaina a Ieova, e mafai ona tatou atiina aʻe uiga talafeagai faa-Kerisiano ma fesoasoani i isi e faaaogā le taimi o le onosai o Ieova e talia ai le upu moni. O lea, seʻi o tatou mataala uma nei. Ia tatou faataʻitaʻi iā Ieova ma ia onosai, ma lotofaafetai mo le faamoemoe ua ia tuuina mai mo i tatou. O lea a o tatou tumau i le mataalia, seʻi o tatou taofi mau i le faamoemoe o le ola e faavavau. Mulimuli ane, o le a faatatauina moni nei folafolaga faavaloaga iā i tatou: ‘O le a faaeaina oe e Ieova ina ia fai mou le nuu; e te iloa atu le fanoga o ē amio leaga.’—Salamo 37:34.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 5 Atonu e lelei ona toe autalu ni faamaoniga se ono e faamautinoa ai faapea o loo tatou ola nei i “aso e gata ai” ia na otooto mai i le itulau e 12-13 o le lomiga o Le Olomatamata Ianuari 15, 2000.2 Timoteo 3:1.

^ pala. 7 O le taʻua o le veape Eleni e uiga atu i le “mataala,” ua faamatalaina ai e le tusitala o W. E. Vine e faapea, o lona uiga moni lava o ‘le tuli ese le fia moe,’ ma o loo “faamatalaina faapea e lē o le tau ina ala, ae o le mataalia o i latou o loo taulaʻi atu i se mea.”

E Faapefea Ona E Tali?

• E faapefea ona faamalosia lo tatou mautinoa faapea ua lata tele mai le iʻuga o lenei faiga o mea?

• O le ā e mafai ona aʻoaʻoina mai faataʻitaʻiga a Peteru, Iakopo, ma Ioane?

• O ā uiga e tolu o le a fesoasoani iā i tatou e tumau ai ona mataala faaleagaga?

• Aiseā e avea ai le taimi lenei ma taimi e ‘taofi mau ai i mea ua iā i tatou’?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa/Ata i le itulau 21]

“Amuia o Lē Faatalitali.”—Tanielu 12:12

Seʻi manatu faapea o loo masalomia e se tagata leoleo se gaoi o loo fuafua e gaoia le fale lea o loo ia leoleoina. Ina ua pō, ua faalogologo lelei le tagata leoleo mo so o se paʻō e faaalia ai le iai o le gaoi. E matuā faalogo ma vaavaai lelei i le pō atoa . E faigofie la ona malamalama i le mafai ona faasesēina o ia i se paʻō—o le agi o le savili i luga o laau po o se mea ua paʻū i se pusi.—Luka 12:39, 40.

E mafai foʻi ona tupu se mea faapena iā i latou o loo ‘faatalitali i le faaalia mai o lo tatou Alii o Iesu Keriso.’ (1 Korinito 1:7) Na manatu le ʻauaposetolo iā Iesu o le a ia ‘toe fuataʻi mai le malo iā Isaraelu’ pe a mavae lona toetū. (Galuega 1:6) I tausaga mulimuli ane ai, na tatau ona faamanatu atu i Kerisiano i Tesalonia faapea, o le faaalia mai o Iesu o le a tupu i se taimi i le lumanaʻi. (2 Tesalonia 2:3, 8) E ui i lea, o le lē faataunuuina o mea na faatalitalia e faatatau i le aso o Ieova, sa leʻi avea ma mea e lafoaʻi ai e na uluaʻi soo o Iesu le ala e taʻitaʻia ai i le ola.—Mataio 7:13.

I o tatou aso, o le lē fiafia i le foliga mai ua tuai le oo mai o le iʻuga o lenei faiga o mea, e lē tatau ona avea ma māfuaaga tatou te faavaivai ai. O se tagata leoleo atonu e mafai ona faasesēina i se paʻō, ae peitaʻi e tatau lava ona mataala! O lana lenā galuega. E faapena foʻi i Kerisiano.

[Ata i le itulau 18]

Po ua e talitonu ua lata mai le aso o Ieova?

[Ata i le itulau 19]

O sauniga, tatalo, ma se masaniga lelei i le faia o suʻesuʻega, e fesoasoani iā i tatou e mataala ai

[Ata i le itulau 22]

I le pei o Makerita, seʻi o tatou onosai ma ia mataalia i le tausia o le mataala