Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

‘Ia Outou Fealofani’

‘Ia Outou Fealofani’

‘Ia Outou Fealofani’

“O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o oʻu soo outou, pe afai ua outou fealofani.”—IOANE 13:35.

1. O le ā le uiga na faamamafa e Iesu a o toeitiiti lava oo i lona maliu?

“LAʻU fanau e.” (Ioane 13:33) O lenā faaupuga agaalofa, na fetalai atu ai Iesu i ona aposetolo i le afiafi a o leʻi oo i lona maliu. E leai se faamaoniga i faamatalaga a Evagelia faapea na faaaogā muamua e Iesu na faaupuga agaalofa i sana saunoaga iā i latou. Peitaʻi, i lenā lava pō iloga, na uunaʻia o ia e faaaogā lenei faaupuga agaalofa e faailoa atu ai le loloto o ona lagona alofa mo ona soo. O le mea moni, pe tusa e faa-30 ona fetalai Iesu e faatatau i le alofa i lenā pō. Aiseā na ia faamamafaina ai lenei uiga?

2. Aiseā e matuā tāua ai tele mo Kerisiano ona faaalia le alofa?

2 Na faamatalaina e Iesu le māfuaaga e matuā tāua ai tele le alofa. Na ia fetalai e faapea: “O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o oʻu soo outou, pe afai ua outou fealofani.” (Ioane 13:35; 15:12, 17) O le avea ma soo o Keriso e fesootaʻi vavalalata ma le faaalia o le alofa faaleuso. Ua faailogaina Kerisiano moni, e lē i ni ituaiga faapitoa o laʻei po o ni tū ma aga e lē masani ai, ae o le māfana ma le alofa faapelepele o loo faaalia e lē tasi i le isi. O le iai o lenei ituaiga alofa matilatila, o lona lua lea o manaʻoga autū e tolu o se soo o Keriso na faamatalaina i le amataga o le mataupu na muamua atu. O le ā o le a fesoasoani iā i tatou e faaauau ai ona ausia nei manaʻoga?

“Ia Faasilisili Pea i Ai”

3. O le ā le fautuaga e faatatau i le alofa na tuuina mai e le aposetolo o Paulo?

3 E pei lava o le tulaga na iai i soo o Keriso i le uluaʻi senituri, o lenei alofa matilatila o loo mafai ona iloaina i soo moni o Keriso i aso nei. Na tusi atu le aposetolo o Paulo i Kerisiano i le uluaʻi senituri e faapea: “A e lē aogā ona ou tusi atu iā te outou e uiga i le alofa i le ʻau uso; auā ua aʻoaʻoina outou lava e le Atua ia fealofani. Auā foʻi ua faapea lava ona outou faia i le ʻau uso uma lava.” E ui lava i lenā, ae na faaopoopo mai Paulo e faapea: “Ia faasilisili pea i ai.” (1 Tesalonia 3:12; 4:9, 10) E tatou te manaʻomia foʻi ona ave i fale fautuaga a Paulo ma taumafai e faaalia le alofa o lē tasi i le isi ma “ia faasilisili pea i ai.”

4. E tusa ai ma faamatalaga a Paulo ma Iesu, o ai e tatau ona tatou mafaufau faapitoa i ai?

4 I le tusi faagaeeina lava lea e tasi, na faalaeiauina ai e Paulo ona uso talitonu ia “faamāfanafana i ē loto iti, ia fesoasoani i ē o vaivai.” (1 Tesalonia 5:14) I se isi taimi, na ia faamanatu atu ai i Kerisiano e faapea, o i latou e ‘malolosi ia latou fesoasoani i le vaivai o ē ua le lavā e tatau ai.’ (Roma 15:1) Na tuuina mai foʻi e Iesu faatonuga e faatatau i le fesoasoani atu iā i latou ua vaivai. Ina ua mavae ona ia taʻua faapea o le a faafitia o ia e Peteru i le pō o lona puʻeina faapagota, na taʻu atu e Iesu iā Peteru e faapea: “Pe a liua [“toe foʻi,” NW] mai oe, ona e faamalosi ai lea i ou uso.” Aiseā? Ona ua latou tuulafoaʻi foʻi iā Iesu, o lea e manaʻomia ai se fesoasoani. (Luka 22:32; Ioane 21:15-17) O lea, ua taʻu mai e le Afioga a le Atua iā i tatou e faasafua atu lo tatou alofa iā i latou e vaivai faaleagaga ma ua lē o toe iai se fesootaʻiga ma le faapotopotoga Kerisiano. (Eperu 12:12) Aiseā e tatou te faia ai faapea? Ua aumaia iā i tatou le tali e ala i talafaatusa manino e lua a Iesu.

O se Mamoe ma se Tupe na Leiloa

5, 6. (a) O ā talafaatusa pupuu e lua na taʻu mai e Iesu? (e) O ā mea o loo faaalia mai e nei talafaatusa e faatatau iā Ieova?

5 Ina ia aʻoaʻoina ē na faalogologo iā te ia, i le silasila a Ieova iā i latou ua leiloa, na aumai ai e Iesu ni talafaatusa pupuu se lua. O le tasi sa faatatau atu i se leoleo mamoe. Na fetalai Iesu e faapea: “O ai ea so outou e ana mamoe e selau, afai e le iloa le tasi, e lē tuua e ia le ivagafulu ma le iva i le vao, a e alu ma saʻili i lē ua le iloa, seʻia maua? A maua, ua faafuata ma le olioli. A oo atu foʻi i lona aiga, ua faapotopoto ai ana uō ma ē tuaoi ma ia, ua fai atu iā te i latou, Ia tatou olioli ia ma aʻu; auā ua ou maua laʻu mamoe na le iloa. Ou te fai atu iā te outou, e faapea foʻi ona tele o le olioli i le lagi i le tagata agasala e toʻatasi e salamō, a e itiiti i ē amiotonu e toʻaivagafulu ma le toʻaiva e lē tusa i ai le salamō.”—Luka 15:4-7.

6 O le talafaatusa lona lua, sa faatatau atu i se fafine. Ua fetalai Iesu e faapea: “O ai ea foʻi le fafine e ana tupe e fuagafulu, afai e le iloa iā te ia le tasi tupe, e lē tutu ea se molī, ma tafitafi le fale, ma matuā saʻili i ai, seʻia maua? A maua, ua faapotopoto ai ana uō ma ē tuaoi ma ia, ua fai atu, Ia tatou olioli ia ma aʻu; auā ua ou maua le tupe na le iloa iā te aʻu. Ou te fai atu iā te outou, ua faapea le olioli i luma o agelu a le Atua, ona o le tagata agasala e toʻatasi ua salamō.”—Luka 15:8-10.

7. O ā lesona e lua mo i tatou o loo i le talafaatusa i le mamoe ma le tupe na leiloa?

7 O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i nei talafaatusa pupuu? Ua faailoa mai ai iā i tatou (1) le auala e ao ona tatou lagona ai e faatatau iā i latou ua oo ina vaivai ma (2) le mea e tatou te faia e fesoasoani ai iā i latou. Seʻi o tatou iloiloina manatu nei.

Leiloa ae o Loo Tāua Pea

8. (a) Na faapefea ona gaoioi le leoleo mamoe ma le fafine i a la mea na leiloloa? (e) O le ā o loo taʻu mai e a la gaoioiga iā i tatou e faatatau i le auala na la vaai ai i a la mea na leiloloa?

8 I talafaatusa e lua sa iai se mea na leiloa, ae mātau uiga o i laʻua e ana nei mea. E leʻi faapea mai le leoleo mamoe: ‘E lē tāua lenā mamoe e tasi, o lea e iā te aʻu mamoe e 99. Ou te lē manaʻomia lenā mamoe.’ E leʻi faapea mai le fafine: ‘Aiseā e popole ai fua i lenā tupe e tasi? O lea lava ou te fiafia i tupe e iva o loo iā te aʻu.’ Na i lo le iai o na mafaufauga, sa saʻilia e le leoleo mamoe lana mamoe ua leiloa e pei na o le pau lava lenā o lana mamoe o loo iai. Ma na manatu le fafine i le tupe na leiloa e pei e leai lava nisi ana tupe o iai. I nei talafaatusa e lua, o mea na leiloa na tumau pea le tāua i mafaufau o ē ana ia mea. O le ā o loo faataʻitaʻia mai e nei talafaatusa?

9. O le ā ua faataʻitaʻia mai i le manatu mamafa o le leoleo mamoe ma le fafine?

9 Mātau le faaiʻuga a Iesu i talafaatusa e lua: “E faapea foʻi ona tele o le olioli i le lagi i le tagata agasala e toʻatasi e salamō” ma “ou te fai atu iā te outou, ua faapea le olioli i luma o agelu a le Atua, ona o le tagata agasala e toʻatasi ua salamō.” O le manatu mamafa o le leoleo mamoe ma le fafine ua faaalia ai i sina auala itiiti, lagona o Ieova ma ana foafoaga agaga. E pei lava ona tumau le tāua i le leoleo mamoe ma le fafine o mea na leiloloa, e faapena foʻi iā i latou ua tafetafea ese ma ua lē o toe iai se fesootaʻiga ma tagata o le Atua, ona tumau le tāua i le silasila a Ieova. (Ieremia 31:3) Atonu ua vaivai faaleagaga nei tagata, peitaʻi e lē faapea ai e fouvale. E ui lava i lo latou tulaga vaivai ua iai, ae atonu o loo latou tausia pea mea e manaʻomia e Ieova. (Salamo 119:176; Galuega 15:29) O lea, e pei lava o taimi ua teʻa, e faatuai lava e Ieova ona ‘lafoaʻi iā te i latou ai ona luma.’—2 Tupu 13:23.

10, 11. (a) E faapefea ona tatou vaai iā i latou ua tafetafea ese mai le faapotopotoga? (e) E tusa ai ma talafaatusa e lua a Iesu, e faapefea ona tatou faaalia lo tatou manatu mamafa iā i latou?

10 I le pei o Ieova ma Iesu, e tatou te manatu mamafa foʻi iā i latou ua vaivai ma misi mai le faapotopotoga Kerisiano. (Esekielu 34:16; Luka 19:10) E tatou te vaai i se tagata ua vaivai faaleagaga e pei o se mamoe ua leiloa—ae lē faapea ua lē o toe aogā i ai se fesoasoani. E tatou te lē manatu faapea: ‘Aiseā e popole ai fua i lē ua vaivai? E lē o manaʻomia i latou e le faapotopotoga.’ Peitaʻi, i le pei o Ieova, e tatou te vaai iā i latou ua tafetafea ese ae o loo mananaʻo e toe foʻi mai e tāua tele i latou.

11 E faapefea la ona tatou faaalia lo tatou manatu mamafa iā i latou? Ua faaalia e talafaatusa e lua a Iesu e mafai foʻi ona tatou faia faapea (1) e ala i le tausolomua, (2) e ala i le faapelepele, ma le (3) maumauaʻi. Seʻi o tatou vaai auauaʻi i nei vala taʻitasi.

Ia Tausolomua

12. O le ā o loo taʻu mai iā i tatou e upu “alu ma saʻili i lē ua le iloa” e faatatau i uiga o le leoleo mamoe?

12 O le talafaatusa muamua i talafaatusa e lua, na taʻua ai e Iesu faapea, e “alu” atu le leoleo mamoe e “saʻili i lē ua le iloa.” E tausolomua le leoleo mamoe i le faia o taumafaiga e saʻilia ai le mamoe ua leiloa. O faigatā, o lamatiaga ma le mamao o le a lē mafai ona taofia ai o ia. Ae peitaʻi, e taumafai pea le leoleo mamoe “seʻia maua.”—Luka 15:4.

13. Na faapefea e tane faatuatua anamua ona tali atu i manaʻoga o i latou ua vaivai, ma e faapefea ona tatou faataʻitaʻi i na faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia?

13 I se tulaga tutusa, o le fesoasoani i se tagata o loo manaʻomia faalaeiauga e masani lava ona tausolomua le tagata o loo malosi e avatu le fesoasoani. Sa malamalama lelei tane faatuatua anamua i lenā tulaga. Mo se faataʻitaʻiga, ina ua mātau e le atalii o le tupu o Saulo o Ionatana faapea o loo manaʻomia e lana uō lelei o Tavita ni faalaeiauga, “ona tulaʻi lea o Ionatana le atalii o Saulo, ua alu atu iā Tavita i le vao matua, ua faamalosi iā te ia i la le Atua.” (1 Samuelu 23:15, 16) I senituri mulimuli ane, ina ua vaai le kovana o Neemia ua oo ina lotovaivai nisi o ona uso Iutaia ona ia ‘vave tulaʻi lea’ ma faalaeiau iā i latou ina ia ‘manatunatu iā Ieova.’ (Neemia 4:14) O i tatou foʻi i aso nei e tatou te mananaʻo e ‘tulaʻi’—ia tausolomua—e faamalosia i latou ua vaivai. Ae o ai i le faapotopotoga e tatau ona faia?

14. O ai i le faapotopotoga e tatau ona saʻilia i latou ua vaivai?

14 E faapitoa i toeaina Kerisiano ia le tiute tauave e “faamalosi i lima ua gagase, . . . faamalosi foʻi i tulivae ua vaivai. Fai atu ia i ē ua loto vaivai, Ia outou faamalolosi, aua tou te fefefe.” (Isaia 35:3, 4; 1 Peteru 5:1, 2) Peitaʻi, seʻi mātau faapea o le fautuaga a Paulo e “faamāfanafana i ē loto iti, ia fesoasoani i ē o vaivai” e leʻi tuuina atu na o toeaina. Na i lo lea, sa taulaʻi atu upu a Paulo i le “ekalesia o tagata Tesalonia.” (1 Tesalonia 1:1; 5:14) O le fesoasoani atu iā i latou e vaivai o se tofiga mo Kerisiano uma lava. I le pei o le leoleo mamoe i le talafaatusa, o Kerisiano taʻitoʻatasi e tatau ona uunaʻia e “alu ma saʻili i lē ua le iloa.” O le mea moni, e sili atu ona lelei ona faia lea tulaga faatasi ma le lagolagosua a toeaina. Pe e mafai ona e faia ni laasaga e fesoasoani ai i sē ua vaivai i lau faapotopotoga?

Ia Faapelepele

15. Aiseā atonu na gaoioi ai faapea le leoleo mamoe?

15 O le ā e faia e le leoleo mamoe pe a ia mauaina le mamoe na leiloa? E na te “faafuata” i le mamoe. (Luka 15:5) Maʻeu ni faamatalaga faaootia loto! Atonu sa fealuaʻi solo le mamoe mo ni aso ma ni pō i se fanua e lē masani ai, atonu na oo atu i se tulaga e lamatia ai i leona. (Iopu 38:39, 40) E lē masalomia ua vaivai le mamoe ona o le leai o ni meaʻai. Ua vaivai tele e foʻia ni tulaga faigatā i le auala e toe foʻi atu ai i le lafu. O lea, na punou ifo ai le leoleo mamoe, ma sii lemū aʻe le mamoe, ma aveina atu ma le saogalemu i le mea o loo iai le lafu. E mafai faapefea ona tatou faaalia lea lava manatu mamafa na iai i lenei leoleo mamoe?

16. Aiseā e tatau ai ona tatou faaalia ia uiga faapelepele o le leoleo mamoe i le mamoe na leiloa?

16 O se tagata ua lē o toe fesootaʻi ma le faapotopotoga atonu ua vaivai i se uiga faaleagaga. I le pei o le mamoe ua alu ese mai le leoleo mamoe, atonu na fealuaʻi solo lea tagata ua leai se taʻitaʻiga i lenei lalolagi leaga. Ua leai se puipuiga mai le lafu, mai le faapotopotoga Kerisiano, ua sili atu ona lamatia i osofaʻiga a le Tiapolo o “loo fealualuaʻi o ia e pei o se leona tagi, ua saʻili se tasi e ʻaina e ia.” (1 Peteru 5:8) E lē gata i lea, ua vaivai o ia i le leai o ni meaʻai faaleagaga. O lea, o le tuua na o ia ua foliga mai ai ua vaivai tele e faafetaiaʻia faigatā i lona toe foʻi atu i le faapotopotoga. I se uiga faafaatusa, e manaʻomia ona tatou punonou ifo, ma sii aʻe ma le faapelepele i luga lē ua vaivai, ma toe faafoʻi atu o ia. (Kalatia 6:2) E faapefea ona tatou faataunuuina lenā tulaga?

17. E mafai faapefea ona tatou faataʻitaʻi i le aposetolo o Paulo pe a tatou asiasi atu i se tasi ua vaivai?

17 Na faapea mai le aposetolo o Paulo: “Po o ai lē ua vaivai, ou te lē vaivai ai?” (2 Korinito 11:29; 1 Korinito 9:22) Sa tigā alofa Paulo i tagata, e aofia ai ma i latou ua vaivai. E tatou te mananaʻo foʻi e faaali atu lenā tigā alofa iā i latou ua vaivai. Pe a asiasi atu i se Kerisiano ua vaivai faaleagaga, ia faamautinoa iā te ia faapea o loo tāua o ia i fofoga o Ieova ma ua matuā misia lava e ona uso Molimau. (1 Tesalonia 2:17) Ia faailoa atu iā te ia faapea, o loo latou nofosauni e fesoasoani ma naunau e avea i latou ma ‘uso e fanau mo le aso vale.’ (Faataoto 17:17; Salamo 34:18) O a tatou faaupuga mai le loto, atonu e faifai mālie ma faasolosolo ona faalaeiauina ai o ia seʻia oo i le tulaga e mafai ai ona toe foʻi atu i le lafu. O le ā le isi mea e tatau ona tatou faia? Ua aumaia iā i tatou e le talafaatusa i le fafine ma le tupe na leiloa se taʻiala.

Ia Maumauaʻi

18. (a) Aiseā na lē lagona ai e le fafine i le talafaatusa faapea ua leai se faamoemoe? (e) O le ā le taumafaiga maumauaʻi na faia e le fafine, ma o le ā le iʻuga na oo i ai?

18 Ua iloa e le fafine na leiloa lana tupe faapea e faigatā le suʻeina o le tupe ae lē faapea ua leai se faamoemoe. Ana faapea na paʻū le tupe i se mea e mafiafia ai vao po o se vai e loloto toe palapalā, atonu e manatu o ia ua lē mafai ona toe maua. Peitaʻi, ona na ia iloa o loo iai lava le tupe i se mea i totonu lava o lona fale, ma e mafai lava ona toe maua, lea na amata ai ona ia matuā saʻili ma le maumauaʻi. (Luka 15:8) Muamua, na ia tutuina se molī e faamalamalama ai lona fale. Ona ia saluina lea o lona fale, ma manatu e faalogo atu ai i le tatagi o le tupe. Mulimuli lava, ua ia suʻe faatapito vaega uma o le fale seʻia vaaia le iila mai o le tupe siliva. Ua tauia taumafaiga maumauaʻi a le fafine!

19. O ā lesona e mafai ona tatou maua i gaoioiga a le fafine i le talafaatusa i le tupe na leiloa e fesoasoani ai i ē ua vaivai?

19 Ua faamanatu mai iā i tatou e lenei vaega o le talafaatusa, e mafai ona tatou faatinoina le tiutefai faale-Tusi Paia e fesoasoani ai i se Kerisiano ua vaivai. I le taimi e tasi, e tatou te iloa e manaʻomia ai ni taumafaiga. O le mea moni, na taʻu atu e le aposetolo o Paulo i toeaina i Efeso e faapea: “Ia faapea ona outou galulue ia fesoasoani i ē ua vaivai.” (Galuega 20:35a) Ia teu i le mafaufau e leʻi mauaina e le fafine le tupe i le tau ina vaavaai solo i le fale, i inei po o i inā, pe tau ina suʻe. E leai, sa taulau manuia ona sa ia saʻili lelei “seʻia maua.” E faapena foʻi pe a tatou taumafai e toe maua mai se tagata ua vaivai faaleagaga, o la tatou auala e talanoa atu ai e manaʻomia ona maumauaʻi ma ia iai se fuafuaga. O le ā e mafai ona tatou faia?

20. O le ā e mafai ona fai e fesoasoani ai iā i latou ua vaivai?

20 E faapefea ona tatou fesoasoani i se tasi ua vaivai e toe ati aʻe le faatuatua ma le loto faafetai? O se suʻesuʻega faale-Tusi Paia i se lomiga faa-Kerisiano talafeagai, atonu o le mea lenā e sili ona manaʻomia. O le mea moni, o le faia o se suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma le tagata ua vaivai e tatou fesoasoani ai iā te ia i se auala faifai pea ma lelei. E ono filifili e le ovasia o le auaunaga po o ai e tatau ona avatua le fesoasoani o loo manaʻomia. Atonu e na te fautuaina mataupu e mafai ona suʻesuʻeina ma le lomiga e sili atu ona lelei. E pei lava ona faaaogāina e le fafine i le talafaatusa meafaigaluega talafeagai e faataunuuina ai lana galuega, ua faapena foʻi ona iā i tatou i aso nei, mea faigaluega e fesoasoani e faataunuuina ai la tatou tiute tauave mai le Atua, o le fesoasoani iā i latou ua vaivai. E lua a tatou meafaigaluega fou, po o lomiga, o le a aogā faapitoa i lenei taumafaiga. O tusi Ia Tapuaʻi i le Atua Moni e Toʻatasi ma le Faalatalata Atu iā Ieova. *

21. Ua faapefea i le fesoasoani iā i latou ua vaivai ona aumaia ai faamanuiaga iā i tatou uma?

21 O le fesoasoani iā i latou ua vaivai e aumaia ai faamanuiaga iā i tatou uma. O lē na fai i ai le fesoasoani ua olioli i le fiafia o le toe faatasia ma ana uō moni. Ua tatou mauaina le olioli lea e na o le foaʻi atu e maua mai ai. (Luka 15:6, 9; Galuega 20:35e) E māfana atili le faapotopotoga atoa a o faaalia e tagata taʻitoʻatasi le fiafia i isi. Ae i nei mea uma, e ave le faaneeneega i o tatou Leoleo Mamoe alolofa, o Ieova ma Iesu, a o faaatagia mai i a la auauna i le lalolagi lo la faanaunauga e fesoasoani i ē ua vaivai. (Salamo 72:12-14; Mataio 11:28-30; 1 Korinito 11:1; Efeso 5:1) O lea, maʻeu ni māfuaaga lelei ua iā i tatou e faaauau ai pea ona ‘tatou fealofani’!

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 20 Lomia e Molimau a Ieova.

E Mafai Ona E Faamatala?

• Aiseā e aogā ai iā i tatou uma le faaalia o le alofa?

• Aiseā e tatau ai ona faasafua atu lo tatou alofa iā i latou ua vaivai?

• O ā lesona tatou te aʻoaʻoina mai i le talafaatusa i le mamoe ma le tupe na leiloa?

• O ā laasaga tāua e mafai ona tatou fai e fesoasoani ai i se tasi ua vaivai?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 16, 17]

O le fesoasoani i ē ua vaivai, e tatou te tausolomua, ia faapelepele ma maumauaʻi

[Ata i le itulau 16, 17]

O le fesoasoani iā i latou ua vaivai e aumaia ai faamanuiaga iā i tatou uma