Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

‘O Laugutu Faamaoni e Tumau e Faavavau’

‘O Laugutu Faamaoni e Tumau e Faavavau’

‘O Laugutu Faamaoni e Tumau e Faavavau’

I LE pei o se afi itiiti e mafai ona faamūina ma faatamaʻia ai se togāvao atoa, e mafai e le laulaufaiva ona faaleagaina ai le olaga atoa o se tasi. E mafai ona tumu i mea oona, ae e mafai foʻi ona avea ma “laau o le ola.” (Faataoto 15:4) O le ola ma le oti o loo i lana pule. (Faataoto 18:21) E faapena foʻi le malosi o si nei totoga laʻitiiti, o o tatou laulaufaiva, e mafai ona leaga ai le tino uma. (Iakopo 3:5-9) E atamai la mo i tatou ona leoleoina le laulaufaiva.

I le vaega lona lua o le mataupu e 12 o le tusi o le Tusi Paia o Faataoto, ua aumaia ai e le tupu poto o Isaraelu anamua o Solomona, ia fautuaga tāua e fesoasoani iā i tatou ina ia pulea ai a tatou upu e fai atu. E ala i ni faataoto pupuu ma aogā, ua faaalia ai e le tupu poto e faapea, o upu tatou te tautala ai e iai ni āuga ma faaalia ai foʻi le anoanoaʻi o mea e faatatau i uiga o lē o loo tautala ai. E so o se tasi e faanaunau e ‘leoleo i le faitotoʻa o ona laugutu,’ e na te lē faagaloina le fautuaga faagaeeina a Solomona.—Salamo 141:3.

‘Le Solitulafono e Maileia Ai’

Ua faapea mai Solomona: “Ua i ai le mailei i le solitulafono o laugutu; a e sao lē amiotonu ai le puapuaga.” (Faataoto 12:13) O le pepelo, o le solitulafono lea o laugutu, o se mailei lea e oti ai lē na te faia. (Faaaliga 21:8) E ono foliga mai, o le lē faamaoni, o se auala faigofie lea e ʻalofia ai se faasalaga, pe e sao ai foʻi mai i se tulaga lē manuia. Ae pe lē o le faia o se pepelo e masani lava ona iʻu i le faia ai o isi mau pepelo? E pei lava o le tagata e amata ona taalo i taaloga faitupe i sina tupe itiiti, e iʻu lava ina petipeti i ni tupe tetele ona o le taumafai e toe maua mai tupe ia ua migia, e lē umi lava ae iloa e se tagata talapepelo ua matuā maileia o ia.

O le solitulafono o laugutu, ua maileia atili ai ona o le tagata e tala pepelo i isi, e iʻu ina pelogia ai e ia o ia lava. O se faaaʻoaʻoga, e faigofie i se tagata talapepelo ona faatalitonuina o ia lava e faapea, o ia o se tagata e poto tele ma malamalama, a o le mea moni, e augapiu lava ma se mea na te iloa. Ona amata ai loa lea ona ola i se olaga talapepelo. O le mea moni, “o loo faaoleole o ia iā te ia lava, ina ia iloa ana agasala ia inosia ai.” (Salamo 36:2) Pagā se taufaaʻoleʻole o le pepelo! I le isi itu, o le tagata amiotonu, o le a lē maileia ai o ia i lenei tulaga. E oo lava i tulaga o mafatiaga, o le a ia lē faia ai lava se tala pepelo.

‘Le Fua e Faamalieina Ai’

Ua lapataʻi mai le aposetolo o Paulo: “Aua neʻi faasesēina outou, e lē ulagia le Atua auā o le mea e lūlūina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina mai ai e ia.” (Kalatia 6:7) O le mea moni, e faatatau lenei mataupu silisili i a tatou faamatalaga faapea ma a tatou gaoioiga. Ua taʻua e Solomona e faapea: “E maʻona [“faamalieina,” NW] le tagata i mea lelei ai le fua o lona gutu; e taui atu foʻi i le tagata o mea na faia e ona lima.”Faataoto 12:14.

O le gutu e ‘tautala i le poto’ e saunia ai upu e faamalieina ai. (Salamo 37:30) O le atamai e manaʻomia ai le poto, e leai se tagata e iā te ia le malamalama atoatoa. E manaʻomia ona faalogo tagata uma lava i fautuaga lelei ma utagia. Ua faapea mai le tupu o Isaraelu: “O le ala o le vale, ua tonu lea i lona manatu; a o lē ua faalogo i le pule, e poto ia.”Faataoto 12:15.

Ua aumaia e Ieova mo i tatou e ala i lana Afioga ma lana faalapotopotoga ia fautuaga aogā, e faaaogāina ai ia lomiga ua saunia e le “auauna faamaoni ma le mafaufau.” (Mataio 24:45; 2 Timoteo 3:16) Pagā se valea pe a teena ia fautuaga lelei ma maumauaʻi pea e faia mea i a tatou lava auala! E tatau ona tatou “faataalise ona faalogologo” pe a fautuaina i tatou e Ieova, “o lē aʻoaʻo i tagata ia popoto,” e ala i lana auala o fesootaʻiga.—Iakopo 1:19; Salamo 94:10.

E faapefea ona tali atu le tagata poto ma le tagata valea i tuuaʻiga ma faitioga lē moni? Ua tali mai Solomona: “E vave iloa le ita o le vale; a o le tagata mafaufau, ua ufiufi e ia lona mā.”Faataoto 12:16.

Pe a faileagaina le tagata valea, e vave lava ona tali atu o ia “i le aso lenā” i le ita. (NW) A o le tagata faautauta, e tatalo mo le agaga o le Atua ina ia mafai ona pulea ai o ia. E na te faaaluina se taimi e mafaufau loloto ai i le fautuaga mai le Afioga a le Atua, ma manatunatu ma le loto faafetai i fetalaiga a Iesu e faapea: “Ai sē na te pō mai i lou alafau taumatau, ia e liliu atu iā te ia le isi.” (Mataio 5:39) I le lē manaʻo e “taui atu le leaga i le leaga i se tasi,” o le tagata faautauta na te taofia ona laugutu mai le tautala atu ma le lē mafaufau. (Roma 12:17) Pe afai e faapena ona tatou lē amanaʻia se uiga lē faaaloalo na tatou fesagaʻia, ua tatou ʻalofia ai nisi o fefinauaʻiga.

‘Le Laulaufaiva e Mālōlō Ai’

O le solitulafono o laugutu e mafai ona matuā faaleagaina ai se faamasinoga. Ua faapea mai le tupu o Isaraelu: “O lē tautala faamaoni, ua faaali mai e ia le tonu; a o lē molimau pepelo, ua faaali mai e ia le faaʻoleʻole.” (Faataoto 12:17) O le molimau faamaoni, e tautala o ia i le upu moni auā e faamaoni ma maufaatuatuaina lana molimau. O ana upu e fesoasoani i le faia o le faamasinoga tonu. I le isi itu, o le molimau pepelo, e tumu i le faaʻoleʻole ma e mafai ona faasesēina ai le faamasinoga.

Ua faapea atili mai Solomona: “O i ai lē soona tautala, e pei o tutuʻi i le pelu; a o laulaufaiva o ē popoto e mālōlō ai.” (Faataoto 12:18) O upu e mafai ona faatigā e pei e tutuʻi i se pelu, e faaleagaina ai faigāuō ma faapogaia ai faalavelave. Pe e mafai foʻi ona lagona ai le fiafia ma le loto malie, e laveaʻiina ai faigāuō. Ae faapefea upu tau faifai, feei, faitioina pea, ma upu e taʻufaatauvaaina ai, pe e lē o tui ea na e matuā faamanuʻalia ai faalogona? Maʻeu le lelei o le faasaʻoina o ni mea sesē atonu na tatou faia, e ala i ni upu mālū e mālōlō ai o se faatoesega faamaoni mai le loto!

E lētioa ona e toʻatele ua “loto momomo” ma “loto nutimomoia” i nei taimi faigatā o loo tatou ola ai. (Salamo 34:18) Pe a tatou “faamāfanafana i ē loto iti” ma “fesoasoani i ē o vaivai,” pe e tatou te lē o faatatauina ai ea le malosi e mālōlō ai o upu tatou te tautala ai? (1 Tesalonia 5:14) O le mea moni, o upu faamaise e mafai ona faalaeiauina ai tagata talavou o ē o loo tauivi ma omiga e afāina ai mai aumea. O upu poto, e mafai ona faamautinoa atu ai i tagata matutua e faapea e manaʻomia ma e alofagia i latou. E mautinoa lava, o upu agalelei, e mafai ona lagona ai e i latou o loo mamaʻi le fiafia ma le loto malie i le aso atoa. E oo foʻi i ni aʻoaʻiga, e faigofie ona talia pe a avatu “ma le loto o le agamalu.” (Kalatia 6:1) Maʻeu le mana e mālōlō ai i upu a lē talaʻi atu le tala lelei o le Malo iā i latou o ē e faalogo mai!

‘O Laugutu e Faatumauina Ai’

I le faaaogāina o le upu “laugutu” e faatutusa ma le “laulaufaiva,” ua faapea mai Solomona: “O laugutu faamaoni, e faatumauina ia e faavavau; a o le laulaufaiva pepelo, ua se emo o le mata lea.” (Faataoto 12:19) O le faaupuga “o laugutu faamaoni” e numera tasi i le faa-Eperu ma e iai sona uiga loloto na i lo o le na o le tautala faamaoni. Ua faapea mai se tusi: “E faatatau le faaupuga i uiga e pei o le anagatā, tumau, ma maufaatuatuaina. O tautalaga e iai lenei uiga, o le a tumau . . . e faavavau, auā o le a iloa e maufaatuatuaina, pe a faatusatusa atu i le laulaufaiva pepelo . . . lea e ono faasesēina ai mo sina taimi ae lē sao pe a tofotofoina.”

Ua taʻua e le tupu poto e faapea: “O le faaʻoleʻole, ua i ai lea i loto o ē fai togafiti leaga; a o ē pule ia filemu, e i ai le olioli.” Ua ia faaopoopo mai: “E lē oo se mea leaga e tasi i lē amiotonu; a o ē amio leaga, e tutumu i latou i le leaga.”—Faataoto 12:20, 21.

O ē taupulepule e fai mea leaga, e na o tigā ma mafatiaga e oo i ai. I le isi itu, o ē taupulepule e faia le filemu, e selesele mai le lotomalie ona o le faia o le mea tonu. E latou te olioli foʻi i le vaai atu i iʻuga lelei. O le mea e sili ona tāua, e latou te olioli foʻi ona o le mauaina o le finagalo malie o le Atua, auā “e inosia e Ieova o laugutu pepelo; a o ē fai mea faamaoni, e fiafia i ai o ia.”Faataoto 12:22.

‘O Upu e Ufiufi ai le Poto’

I le faamatalaina o se isi eseesega i le va o lē e faautauta i ana upu ma lē ua lē faautauta, ua faapea mai le tupu o Isaraelu: “O le tagata mafaufau, na te ufiufi lona poto; a o loto o ē valelea e faalauaʻitele lo latou valea.”Faataoto 12:23.

O le tagata mafaufau pe faautauta, e na te iloa le taimi e tautala ai ma le taimi e lē tautala ai. E na te ufiufi lona poto e ala i le taofia o ia mai le faalialiavale i mea na te iloa. E lē o le uiga o lenei mea e faapea, e natia pea lona poto. Na i lo o lea, e faamaoni o ia i lona lē faalialiavale o lona poto. I le isi itu, o le tagata valea, e vave ona tautala ma faalauiloa atu lona valea. O lea, ia aua le tautala soo, ma taofia le gugutu.

I le faaauau pea ona aumaia o ni faaeseesega, ua faamatilatila mai ai e Solomona se manatu mataʻiina e faatatau i le tagata filigā i galuega ma lē e paiē. Ua ia faapea mai: ‘E manumalo lima o ē filigā i galuega; a o lē paiē, e uunaʻia faamalosi o ia e fai galuega.’ (Faataoto 12:24, NW) O le galue malosi e iʻu i le alualu i luma i se tulaga siitia ma maua ana lava tupe, a o lē e paiē, e uunaʻia faamalosia o ia e galue ma e pologa i lona olaga. Ua faapea mai se tasi tagata poto: “Mulimuli ane, e avea ai le tagata paiē ma pologa i lē filigā i galuega.”

‘Le Upu e Faaolioliina Ai’

Ua toe taʻua e le tupu o Solomona le mataupu e uiga i le tautala i lona mātauina ma le naunau o uiga o tagata. Ua ia faapea mai: “O le atuatuvale i le loto o le tagata ua faavaivai ai o ia; a o le upu lelei e faaolioliina ai.”Faataoto 12:25.

O le tele o mea e popole ma atuatuvale ai e māfua ai ona mafatia le loto i le faanoanoa. O se upu lelei e faalaeiau ai mai se tagata malamalama, e manaʻomia ina ia faamāmā ai le avega ma faaolioliina ai le loto. Ae e faapefea ona malamalama isi i le tele o le atuatuvale i o tatou loto pe afai e tatou te lē talanoa atu e uiga i na mea? Ioe, pe a oo mai mafatiaga po o le lotovaivai, e manaʻomia ona tatou talanoa atu i se tagata malamalama e mafai ona fesoasoani mai. E lē gata i lea, o le faamatalaina atu o ou faalogona, e mafai ona faateʻa ese ai nisi o mea o loo tigā ai le loto. O lea la, o se mea lelei le talanoa atu i se paaga faaipoipo, se mātua, po o se uō e taʻumatuaina faaleagaga e loto fesoasoani.

O ā ni upu e sili ona lelei na i lo o na e maua i le Tusi Paia? E tatau la ona tatou faalatalata atu i le Atua e ala i le talisapaia o lana Afioga ma mafaufau loloto i ai. O le mea moni, o lenā mafaufau loloto, e faafiafiaina ai se loto tigā ma malamalama ai mata ua faanoanoa. Ua faamautinoa mai e le faisalamo lenei mea i le faapea mai: “E saʻo le tulafono a Ieova, e faafoʻisia mai ai le agaga; e faamaoni poloaʻiga a Ieova, e faapotoina ai lē ua faigofie. E tonu feʻau a Ieova, e faafiafia ai le loto; e mamā poloaʻiga a Ieova, e malamalama ai mata.”—Salamo 19:7, 8.

Le Ala e Maua ai le Ola

I le eseesega o le ala o ē amiotonu ma le ala o ē amioleaga, ua faapea mai le tupu o Isaraelu: “O le tagata amiotonu, na te faaali le ala i lana uō; a o le ala o ē amio leaga, e faasesēina ai i latou.” (Faataoto 12:26) E faaeteete le tagata amiotonu i le filifilia ma le atamai o ana aumea ma uō, ma taumafai e ʻalofia ni fesootaʻiga e lamatia ai. E lē faapena ē amioleaga, ua teena fautuaga ma faia mea e tusa ma o latou lava manatu. Ua faasesēina i latou ma ua latou feōaʻi tautoʻai solo ai.

Ua faailoa mai foʻi e le tupu o Solomona le eseesega o le tagata paiē ma le tagata filigā i se isi vala. Ua ia faapea mai: “E lē tunua e le paiē lana manu sa tuli; a o le oloa tāua a tagata, e i ai lea i lē ua filigā i galuega.” (Faataoto 12:27) O le tagata “paiē,” e lē “tunua” e ia lana manu sa tuli. O lea la, e lē mafai ona ia faaumaina le mea na ia amataina. Ae i le isi itu, o le tagata filigā i galuega, e tele ana oloa.

E matuā mataʻutia lava le paiē, o lea, sa tatau ai ona tusi atu le aposetolo o Paulo i uso Kerisiano i Tesalonia ma faasaʻoina nisi tagata i inā o ē “amio faapiʻopiʻo,” e lē galulue ae aiā fua i mea latou te lē aiā i ai. Ua lafo atu e na tagata se avega mamafa i le toʻatele. O lea, na fautuaina faalauaʻitele ai i latou e Paulo, i le apoapoaʻia o i latou ina ia ‘galulue ma le nofo fifilemu, ina ia latou aai i a latou lava meaʻai.’ Afai e latou te lē tali mai i lenei fautuaga maumaututū, na apoapoaʻi atu Paulo i isi i le faapotopotoga ina ia “vavae ese” mai iā i latou, ia ʻalo ese mai iā i latou, e mautinoa lava i faatasitasiga faitele.—2 Tesalonia 3:6-12.

E tatau ona tatou manatua e lē gata i le fautuaga a Solomona ina ia maelega, a o lana lapataʻiga foʻi ina ia faaaogā tatau o tatou laulaufaiva. Seʻi o tatou taumafai ina ia faaaogā tatau lenā totoga laʻitiiti ina ia mālōlō ma olioli ai, ma ʻalofia ai le solitulafono o laugutu ma tausisia le ala tonu. Ua faamautinoa mai e Solomona e faapea: “O le ala o le amiotonu, o i ai le ola; e leai foʻi se oti i ona magāala.”Faataoto 12:28.

[Ata i le itulau 27]

“O lē ua faalogo i le aʻoaʻiga e poto ia”

[Ata i le itulau 28]

“O laulaufaiva o ē popoto e mālōlō ai”

[Ata i le itulau 29]

O le talanoa atu i se uō maufaatuatuaina e faamāfanafanaina ai

[Ata i le itulau 30]

O le mafaufau loloto ma talisapaia le Afioga a le Atua e olioli ai le loto