Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesili Mai le ‘Aufaitau

Fesili Mai le ‘Aufaitau

Fesili Mai le ʻAufaitau

Aiseā na taʻua ai i Le Olomatamata o Aperila 1, 2002, i le itulau 11, palakalafa e 7 e faapea, o le papatisoga i le vai o tagata talitonu fou Iutaia i le Penetekoso 33 T.A. o se faailoga o “lo latou tuuina atu totino i le Atua e ala iā Keriso,” ae o le talitonuga sa iai muamua e faapea, o le papatisoga o tagata Iutaia mai le 33 T.A. seʻia oo i le 36 T.A. e leʻi manaʻomia ai lenā tuuina atu totino?

I le 1513 T.L.M., sa avatu ai e Ieova le Atua i tagata Isaraelu se avanoa e avea ai ma nuu paia mo ia, e faavae i lo latou ‘matuā faalogo atu i lona leo, ma tausiusi i lana feagaiga.’ Na latou tali atu e faapea: “Matou te faia lava mea uma ua fetalai mai ai Ieova.”—Esoto 19:3-8; 24:1-8.

O lo latou lotomalilie e tausia le feagaiga o le Tulafono Faa-Mose, na tuuina atu ai e Isaraelu i latou i le Atua. O augātupulaga uma o Iutaia na faasolo mai ai i le taimi lenā, na fananau mai i se nuu ua uma ona tuuina atu iā Ieova le Atua. Peitaʻi, o le papatisoga o tagata Iutaia o ē na avea ma soo o Iesu Keriso mai le Penetekoso 33 T. A. ma faasolo mai ai, sa uiga atu i se isi mea na i lo le ofoina atu o i latou i le Atua o ni sui o se nuu tuuina atu. Sa faailogaina ai lo latou tuuina atu iā Ieova le Atua i se faiā fou ma ia e ala iā Iesu Keriso. E faapefea?

Ina ua uma le liligiina ifo o le agaga paia i le pe tusa o le 120 o soo na faapotopoto i se potu i le pito i luga o se fale i Ierusalema i le Penetekoso o le 33 T.A., ona tulaʻi lea o le aposetolo o Peteru ma amata ona talaʻi atu i le toʻatele o Iutaia ma tagata liulotu, o ē na faapotopoto atu e vaai i le mea na tupu. Ina ua uma ona avatu se molimau māeʻaeʻa, ona ia faapea atu lea i tagata Iutaia na lagona le māsiasi ona ua aafia o latou loto fuatiaifo e faapea: “Inā salamō ia, ma ia taʻitasi ma papatisoina outou uma i le suafa o Iesu Keriso, mo le faamagaloina o agasala.” I le tali atu i timaʻiga atili a Peteru, “ona papatisoina lea o ē na talia lana upu ma le fiafia; o lea aso foʻi ua faaopoopoina ai pe tolu afe o tagata.”—Galuega 2:1-41.

Pe sa avea tagata Iutaia ia na papatiso ina ua uma le timaʻiga a Peteru, o ni tagata o se nuu ua uma ona tuuina atu? Pe na latou iai i se faiā ma le Atua o ni tagata ua uma ona tuuina atu? E leai. Na tusi le aposetolo o Paulo e faapea, ‘na aveeseina e le Atua le tulafono ma faamauina ai i fao i le satauro.’ (Kolose 2:14) E ala i le maliu o Keriso i le 33 T.A., na aveesea ai e Ieova le Atua le feagaiga o le Tulafono—le faavae autū lea mo le aumaia o tagata Isaraelu i se faiā tuuina atu ma Ia. O le nuu sa teena le Alo o le Atua ua teena nei e le Atua. Ua lē o toe mafai e “tagata Isaraelu i la le tino” ona faapea mai o i latou o se nuu e tuuina atu i le Atua.—1 Korinito 10:18; Mataio 21:43.

Na faamuta le feagaiga o le Tulafono i le 33 T.A., ae e leʻi iʻu ai i le taimi lenā le vaitaimi o le finagalo malie faapitoa o le Atua ma lona uaʻi atu i tagata Iutaia. * Sa faaauau lenā vaitaimi seʻia oo i le 36 T.A., ina ua talaʻi atu Peteru i se tagata Italia e mataʻu i le Atua e igoa iā Konelio ma lona aiga faapea foʻi ma isi tagata o Nuu Ese. (Galuega 10:1-48) O le ā le faavae mo le faaumiumi atu o le finagalo malie o le Atua?

O loo taʻua i le Tanielu 9:27 e faapea: “[E] faatumauina foʻi [e le Mesia] le feagaiga i tagata e toʻatele i le vaiasosa e tasi.” O le feagaiga lea sa faatumauina pea mo tausaga e fitu, po o le “vaiasosa e tasi,” mai le taimi o le papatisoga o Iesu ma le amataga o le faiva i le lautele a le Mesia i le 29 T.A. o le feagaiga lenā faa-Aperaamo. Ina ia iai i lenā faiā faalefeagaiga, e tatau ona avea se tagata o se suli o Aperaamo. O lenā feagaiga itutasi e leʻi avatua ai i tagata taʻitoʻatasi se faiā e faavae i le tuuina atu iā Ieova. O lea la, o Iutaia talitonu sa papatisoina ina ua uma le lauga a Peteru i le Penetekoso o le 33 T.A., e ui lava na latou mauaina se uaʻi faapitoa atu ona o i latou o ni tagata Iutaia, ae latou te leʻi toe mauaina se faiā lea na iai o ni tagata tuuina atu i le Atua ina ua aveesea le feagaiga o le Tulafono. Sa manaʻomia e tagata taʻitoʻatasi ona tuuina atu ia lava i le Atua.

Sa iai se isi māfuaaga na talafeagai ai ona faia se tuuina atu e tagata Iutaia ma tagata liulotu ia na ofoina atu i latou mo le papatisoga i le aso Penetekoso o le 33 T.A. Sa timaʻia e le aposetolo o Peteru lana ʻaufaalogologo ia salamō ma papatisoina i le suafa o Iesu. O le faia faapea, e manaʻomia ai ona latou lafoaʻia ala o le lalolagi ma faailoa atu o Iesu o le Alii ma o le Mesia, o le Faitaulaga Sili, ma o Lē o loo nofo i le itu taumatau o le Atua i le lagi. E manaʻomia ona latou valaau i le suafa o Ieova le Atua e ala iā Iesu Keriso mo le faaolataga, lea e aofia ai le faaalia o le faatuatua iā Keriso ma amanaia o ia o lo latou Taʻitaʻi. O lea la, o le faavae atoa mo le iai o se faiā ma le Atua ma le mauaina o le faamagaloga o agasala ua suia nei. Ua manaʻomia nei e tagata Iutaia talitonu taʻitoʻatasi, ona latou taliaina lenei faatulagaga fou. E faapefea? E ala lea i le faia o se tuuina atu i le Atua ma ia faailoa atu i le lautele lo latou tuuina atu e ala i le papatisoina i le vai i le suafa o Iesu Keriso. O le papatisoga i le vai o se faailoga o lo latou tuuina atu i le Atua, ma aumaia ai i latou i se faiā fou ma ia e ala iā Iesu Keriso.—Galuega 2:21, 33-36; 3:19-23.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 7 Ina ua afio atu Iesu Keriso i le lagi ma tauaao atu iā Ieova le tāua o lona soifua faaletagata lea na faataulagaina, na faamuta ai loa i inā le feagaiga o le Tulafono na tuuina atu iā Mose ae faataatia ai loa le faavae mo le “feagaiga fou” lea na folafolaina mai.—Ieremia 31:31-34.