Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Tusi o Faamaumauga a Noa—Pe e Iai se Aogā mo i Tatou?

Le Tusi o Faamaumauga a Noa—Pe e Iai se Aogā mo i Tatou?

Le Tusi o Faamaumauga a Noa—Pe e Iai se Aogā mo i Tatou?

A O IA tuuina mai le valoaga e uiga i lona faatasi mai ma le iʻuga o le faiga o mea, na fetalai Iesu: “A e pei o ona pō o Noa, e faapea foʻi pe a sau le Atalii o le tagata.” (Mataio 24:3, 37) E manino lava, na valoia e Iesu e faapea, o mea ia e tutupu i o tatou aso, e tutusa lava ma mea sa tutupu i aso o Noa. Ua avea le tala maufaatuatuaina ma le saʻo o mea na tutupu i aso o Noa, o se faamaumauga e sili ona tāua mo i tatou.

Pe e tāua le tusi o faamaumauga a Noa? Po o iai ni faamatalaga saʻo ma maufaatuatuaina o se talafaasolopito moni? Pe e mafai ona tatou fuafuaina le taimi na oo mai ai le Lolo?

O Anafea na Oo Mai ai le Lolo?

Ua aumaia i le Tusi Paia ia faamatalaga saʻo i le faasologa o mea na tutupu, e mafai ai ona tatou faitau agaʻi i tua i le amataga mai o le tagata. I le Kenese 5:1-29, ua tatou maua ai le faamaumauga o gafa e amata mai i le foafoaina o le uluaʻi tagata o Atamu, e oo atu i le fanau mai o Noa. Na amata le Lolo “i le tausaga e ono selau o le olaga o Noa.”—Kenese 7:11.

Ina ia fuafua tonu le taimi o le Lolo, e tatau ona tatou amata le faitauga i se vaitaimi iloga. O lona uiga, e tatau ona tatou amata mai i se aso ua faaaogāina e nisi o talafaasolopito ma e fesootaʻi ma se mea patino na tupu o loo faamauina i le Tusi Paia. I le amata mai i sea vaitaimi iloga, e mafai ona tatou iloa patino ai le aso na oo ai le Lolo, e faavae i le kalena lea ua faaaogāina e tagata i aso nei, o le kalena faa-Kelekolio.

O se tasi o taimi iloga, o le 539 T.L.M., le tausaga lea na faatoʻilaloina ai Papelonia e Kuresa le tupu o Peresia. O isi faamaumauga e uiga i le taimi o lana pulega, o loo aofia ai papamaa mai Papelonia ma faamaumauga a Taitolo, Afekanusi, Iusepi, ma Tulomaio. Ona o le poloaʻiga na avatu e Kuresa, na tuua ai e se vaega totoe o tagata Iutaia ia Papelonia, ma i le 537 T.L.M., na taunuu ai i lo latou nuu moni. Na faailogaina i lenā mea le iʻuga o le 70 tausaga o le faatafunaina o Iuta, lea na amata i le 607 T.L.M., e tusa ai ma faamaumauga a le Tusi Paia. I le fuafuaina o le vaitaimi o faamasino ma pulega a tupu o Isaraelu, ua tatou iloa ai e faapea o le 1513 T.L.M., na ō ese mai ai le nuu o Isaraelu mai Aikupito. O le faasologa saʻo o mea na tutupu i le Tusi Paia, ua toe faafoʻi ai i tatou i tuā i le isi 430 tausaga e oo i le taimi na osia ai le feagaiga ma Aperaamo i le 1943 T.L.M. E tatau foʻi ona tatou manatunatu i taimi na fananau ai ma le faagasologa o soifuaga o Tara, Nakori, Seruka, Reu, Peleko, Eperu, ma Selaa, faapea ma Afasata, o lē na fanau “i le lua o tausaga talu mai le lolo.” (Kenese 11:10-32) O lea la ua mafai ona tatou fuafuaina ai le amataga o le Lolo i le tausaga e 2370 T.L.M. *

Amata Ona Totō Ifo Uaga

Ae tatou te leʻi autaluina mea na tutupu i aso o Noa, atonu e lelei ona faitau le Kenese mataupu e 7, fuaiupu e 11 e oo i le mataupu e 8 fuaiupu e 4. Ua faailoa mai ai iā i tatou e uiga i le totō ifo o uaga e faapea: “O le tausaga e ono selau o le olaga o Noa [2370 T.L.M.], o le masina e lua, o le aso e sefulu ma le fitu o le masina, o le aso lava lea na lepeti ai o punāvai uma o i le moana sausau, ma ua faaavanoaina pupuni o le lagi.”—Kenese 7:11.

Na vaevaeina e Noa le tausaga i masina e 12, e taʻi 30 aso i le masina. I aso anamua, na amata le masina muamua o le tausaga e tusa o le ogatotonu o le masina o Setema i la tatou kalena i aso nei. Na amata ona totō ifo uaga mai le lagi i “le masina e lua, o le aso e sefulu ma le fitu o le masina” ma faaauau ai pea mo ao e 40 ma pō e 40, i le masina o Novema ma Tesema, o le tausaga e 2370 T.L.M.

Ua faailoa mai foʻi iā i tatou e faatatau i le Lolo e faapea: “Sa mālō le vai i le lalolagi i ona aso e selau ma le limagafulu. . . . Ua maui atu le vai ai le lalolagi, ua saga māuiui lava; ua mavae aso e selau ma le limagafulu ona faaitiiti lea o le vai. O le fitu o masina, ma lona aso e sefulu ma le fitu, ua toʻa ai le vaa i luga o mauga o Ararata.” (Kenese 7:24–8:4) O lea, o le vaitaimi na mālō pe na lofia ai le lalolagi i le vai e oo i le taimi na māui ai, e 150 aso, po o le lima masina. Ona toʻa ai lea o le vaa i luga o le mauga o Ararata iā Aperila i le tausaga e 2369 T.L.M.

E lelei la ona e faitauina le Kenese 8:5-17. I le toetoe lava lua ma le ʻafa masina (73 aso) mulimuli ane, ae aliali mai loa ia tumutumu o mauga, “i le masina e sefulu [o Iuni], o le aso muamua o lea masina.” (Kenese 8:5) * I le tolu masina (90 aso) mulimuli ane, “o le tausaga e ono selau,” o Noa “o le uluaʻi masina, o le uluaʻi aso o le masina,” po o le ogātotonu o Setema, 2369 T.L.M., na toese ai e Noa le ufiufi o le vaa. Sa mafai ai ona ia iloa atu “ua mātūtū le fogāeleele.” (Kenese 8:13) Ina ua mavae le masina e tasi ma aso e 27 (57 aso) mulimuli ane ai, “i le masina e lua ma le aso e luafulu ma le fitu o lea masina [le ogatotonu o Novema, 2369 T.L.M.], na mātūtū ai le eleele.” Ona ō mai ai lea o Noa ma lona aiga i fafo o le vaa i le laueleele mātūtū. O lea, e tasi le tausaga oso ma aso e sefulu (po o le 370 aso) na nonofo ai Noa ma lona aiga i le vaa.—Kenese 8:14.

O le ā ua faamaonia i nei faamaumauga saʻo aʻiaʻi e aofia ai mea tutupu, o auʻiliʻiliga, ma le faitauina o taimi? Ua faamaonia ai le mea moni lenei: E manino lava, sa faavae le tusiaina o le Kenese e le perofeta Eperu o Mose i faamaumauga na ia maua, sa faailoa mai ai mea moni ae lē o ni tala fatu. O lea la, e iai se uiga tāua o le Lolo mo i tatou i aso nei.

O ā Manatu o Isi Tusitala o le Tusi Paia i le Lolo?

E lē gata i le tala ua tusia i le Kenese, ae tele foʻi isi faamatalaga o i le Tusi Paia e uiga iā Noa po o le Lolo. O se faaaʻoaʻoga:

(1) Sa faaaofia e le tagata suʻesuʻe o Esera ia Noa ma ona atalii (Semu, Hamo, ma Iafeta) i le gafa o le nuu o Isaraelu.—1 Nofoaiga a Tupu 1:4-17.

(2) Na taʻua e le fomaʻi o Luka, o se tusitala foʻi o Evagelia ia Noa ina ua ia lisiina mai tupuaga o Iesu Keriso.—Luka 3:36.

(3) Ina ua tusi atu le aposetolo o Peteru i uso Kerisiano, sa ia taʻua soo le faamatalaga e uiga i le Lolo.—2 Peteru 2:5; 3:5, 6.

(4) O loo talanoa le aposetolo o Paulo i le faatuatua tele na faaalia e Noa i le fausiaina o le vaa mo le faasaoina o lona aiga.—Eperu 11:7.

Pe na masalomia le taliaina e nei tusitala faagaeeina o le Tusi Paia le tala i le Kenese e uiga i le Lolo? E mautinoa, sa latou manatu i nei faamatalaga o se mea moni na tupu.

Iesu ma le Lolo

Sa soifua muamua Iesu Keriso. (Faataoto 8:30, 31) Sa avea o ia o se foafoaga agaga i le lagi i le taimi o le Lolo. Ona o ia o se molimau na vaaitino, ua tuuina mai ai e Iesu iā i tatou se faamautinoaga aupito sili faale-Tusi Paia e uiga iā Noa ma le Lolo. Na fetalai Iesu: “A e pei o ona pō o Noa, e faapea foʻi pe a sau le Atalii o le tagata. Auā e pei ona faia i ona pō a o leʻi oo le lolo, ua latou aai ma inu, ua latou fai avā foʻi ma faaavaga, ua oo lava i le aso na ulu atu ai Noa i le vaa, na lē iloa foʻi e i latou ina seʻia oo le lolo, ma aveesea i latou uma; e faapea foʻi pe a sau le Atalii o le tagata.”—Mataio 24:37-39.

Po o le a lapataʻia i tatou e Iesu i ni tala fatu e faatatau i le iʻuga o lenei faiga o mea o loo sau? E matuā leai lava! E tatou te mautinoa lona faaaogāina o se faaaʻoaʻoga moni o le faaooina mai o le faasalaga faafaamasinoga a le Atua i ē amioleaga. Ioe, e toʻatele tagata na maliliu ai, ae ua avea o se faamāfanafanaga le iloaina e faapea, na faasaoina Noa ma lona aiga i le Lolo.

E iai se uiga sili ona tāua o “ona pō o Noa” mo i latou o loo soifua i aso nei, i le taimi “pe a sau le Atalii o le tagata,” o Iesu Keriso. A o tatou faitauina le tala auiliili e uiga i le Lolo i le lalolagi lea ua tusia i se faamaumauga na teuina e Noa, ua tatou mautinoa ai le moni aʻiaʻi o lea faamaumauga i le tala faasolopito. E iai se uiga sili ona aogā o le Lolo mo i tatou. E pei lava ona faatuatua o Noa, o ona atalii, ma a latou avā i le auala a le Atua e faasaoina ai, e mafai foʻi ona puipuia i tatou e Ieova i aso nei e ala i lo tatou faatuatua i le taulaga togiola a Iesu. (Mataio 20:28) E lē gata i lea, e mafai foʻi ona tatou faamoemoe e iai faatasi ma i latou o le a sao mai i le iʻuga o lenei faiga leaga o mea, e pei ona faaalia i le tusi o faamaumauga a Noa e faapea, na faasaoina o ia ma lona aiga mai le Lolo lea na faaumatia ai le lalolagi faalēmataʻu i na aso.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 7 Mo ni faamatalaga auiliili i le fuafuaina o aso o le Lolo, tagaʻi i le Tusi 1, itulau 458-460, o le Insight on the Scriptures, lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 12 Ua faapea mai se faamatalaga i le Keil-Delitzsch Commentary on the Old Testament, Tusi 1, itulau e 148: “Atonu na mavae le 73 aso talu ona toʻa le vaa, na faatoʻā vaaia ai tumutumu mauga o fanua maualuluga o Aminia, ia na siʻomia ai le vaa.”

[Pusa i le itulau 5]

Po o le Umi Lenā na Latou Soifua Ai?

UA FAAPEA mai le Tusi Paia: “O aso uma foʻi o Noa e iva selau ma le limagafulu, o ona tausaga ia; ona oti ai lea.” (Kenese 9:29) Na soifua Metusela le augātamā o Noa mo le 969 tausaga, o se tagata aupito umi lea ona soifua ua faamauina. O faatatauga o le umi o tausaga o soifuaga o augātupulaga mai iā Atamu e oo iā Noa, sa sili atu i le 850 tausaga. (Kenese 5:5-31) Po o le umi lenā na soifua ai tagata i aso na?

O le uluaʻi fuafuaga a le Atua, sa tatau ona ola e faavavau le tagata. Na foafoaina le uluaʻi tagata o Atamu ma le fuafuaga ina ia umi ona ola, e lē faamutaina pe ana usiusitai o ia i le Atua. (Kenese 2:15-17) Ae na lē usiusitai Atamu ma melea ai lenā avanoa. Ina ua mavae le 930 tausaga na ola ai, ona faasolo mālie ai lea ina oti, na toe foʻi atu ai Atamu i le eleele lea na fai mai ai o ia. (Kenese 3:19; 5:5) Na tuufaasolo mai ai e le uluaʻi tagata le agasala ma le oti i lana fanau uma lava.—Roma 5:12.

Ae peitaʻi, o tagata na soifua ai i lenā vaitaimi, sa latalata tele atu i le olaga lelei atoatoa o Atamu i le amataga, ma ai o le māfuaaga lea na latou fiafia ai i ni soifuaga e sili atu ona umi na i lo o i latou o loo soifua e mamao ese mai i lenā taimi. O lea la, na agaʻi atu ai le soifuaga o le tagata i le afe tausaga i le vaitaimi a o leʻi oo i le Lolo, ma vave ona faaitiitia ina ua mavae le Lolo. O se faaaʻoaʻoga, o Aperaamo, sa na o le 175 tausaga na soifua ai o ia. (Kenese 25:7) Na tusia mulimuli ane e le perofeta o Mose ina ua mavae le tusa ma se 400 tausaga, talu ona maliu lenā augātamā faamaoni e faapea: “O tausaga o matou olaga e fitugafulu ia tausaga; a e afai e valugafulu tausaga ona o le malosi, a o lo latou malosi o i ai le tigā ma le puapuaga.” (Salamo 90:10) O le tulaga foʻi lenā ua iai i aso nei.

[Siata/Ata i le itulau 6, 7]

Faitauga Mai i le Taimi o le Poloaʻiga a Kuresa e Faataga ai Iutaia e Toe Foʻi ai Mai le Tafeaga Seʻia Oo Atu i le Lolo i Aso o Noa

537 Le poloaʻiga a Kuresa *

539 Le faatoʻilaloina o Papelonia e Kuresa

le Peresia

68 tausaga

607 Amataga o le 70 tausaga o le

faatafunaina o Iuta

906 tausaga o le

pulega a taʻitaʻi,

faamasino, ma tupu

o Isaraelu

1513 Le tuua e Isaraelu o Aikupito

430 tausaga 430 tausaga a o nonofo le fanauga a

Isaraelu i le nuu o Aikupito ma i

Kanana (Esoto 12:40, 41)

1943 Le Aogā o le Feagaiga na osia ma

Aperaamo

205 tausaga

2148 Le tausaga fanau o Tara

222 tausaga

2370 Le Amataga o le Lolo

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 35 Na faalauiloa atu e Kuresa le faasaʻolotoina o tagata Iutaia mai le tafeaga i “le tausaga muamua o Kuresa le tupu o Peresia,” e foliga mai o le tausaga e 538 T.L.M., po o le amataga o le 537 T.L.M.