Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe o Tatiano o se Tagata e Lagolago po o Sē e Tetee?

Pe o Tatiano o se Tagata e Lagolago po o Sē e Tetee?

Pe o Tatiano o se Tagata e Lagolago po o Sē e Tetee?

A O LATA i le faaiʻuga o lana malaga faamisionare lona tolu, na feiloaʻi ai Paulo ma le ʻautoeaina o le faapotopotoga i Efeso. Na ia faapea atu: “Auā o aʻu nei, ua ou iloa lenei mea, pe a mavae ona ou alu, e oo mai iā te outou luko sauā o ē lē faasaoina le lafu mamoe. E tupu mai foʻi iā te outou lava tagata e tautala mai i mea faapiʻopiʻo, e fetoso ese ai le ʻau soo ia mulimuli iā i latou.”—Galuega 20:29, 30.

E moni ai upu a Paulo, i le senituri lona 2 T.A., na avea o se vaitaimi o suiga, ma amata ai ona tetee i le Faa-Kerisiano moni lea sa valoia. Sa malosi ma faateleina le ʻau Notisi (Gnostic) o se vaega faalotu ma faafilosofia na faaleagaina ai le faatuatua o nisi uso talitonu. E talitonu lea vaega e lelei mea faaleagaga, a o isi mea faaletino uma e leaga. I le manatu e leaga mea faaletino, ua latou teena ai le faaipoipo ma le faia o ni fanau, ona o mea ia e mai iā Satani. Na talitonu nisi o le ʻau Notisi na pau le vaega e lelei o le tagata, o le vaega lea o loo fesootaʻi atu i le agaga, e lē afāina la po o ā mea e faia e le tagata i lona tino faaletino. O manatu faapena e iʻu ai i olaga e lē masani ai o le tapu o mea uma po o le tuʻinanau i mea faaletino. E manatu le ʻau Notisi, e maua le faaolataga i se tulaga misiterio faa-Notisi, po o le poto o le tagata lava ia, ae e lē taulia ai upu moni o le Afioga a le Atua.

Na faapefea ona tali atu tagata ua faapea mai o Kerisiano i le mataʻutia o le faa-Notisi? Na tetee atu nisi o tagata popoto faasaga i ana aʻoaʻoga sesē faalotu, a o isi sa lolo atu i ana taaʻiga. O se faataʻitaʻiga, na umi lava ona tauivi Irenaeus faasaga i aʻoaʻoga tetee. Sa aʻoaʻoina o ia e Polycarp, o se tasi na ola i le vaitaimi o aposetolo. Na fautua malosi e Polycarp le usiusitai atu i aʻoaʻoga a Iesu Keriso ma ona aposetolo. E ui sa aʻoaʻoina faatasi Irenaenus ma lana uō o Florinus e Polycarp, peitaʻi, na oo lava ina talia e Florinus ia aʻoaʻoga a Valenitino, le taʻitaʻi lauiloa o le vaega a le ʻau Notisi. Sa avea na aso o se vaitaimi o le faanunununu.

Ua faailoa mai e tusitusiga a Tatiano, se tusitala iloga o le senituri lona lua, se malamalamaga i manatu faalotu o lenā vaitaimi. O le ā le ituaiga tagata sa iai Tatiano? Na faapefea ona avea o ia o se tagata ua taʻua o se Kerisiano? E faapefea le tulaga o Tatiano mai le malosi o talitonuga tetee a le ʻau Notisi? O ana tali mataʻina ma lana faaaʻoaʻoga, ua maua ai se lesona aogā mo i latou o loo saʻili i le upu moni i aso nei.

Mauaina o “ni Tusitusiga e Matuā Ese Lava”

O Tatiano o se tagatānuu moni o Suria. O lona femalagaaʻi solo ma ana suʻesuʻega māeʻaeʻa, na maua ai lona tomai i le aganuu a Eleni ma Roma i le taimi na soifua ai. Na malaga atu Tatiano i Roma o se failauga femalagaaʻi. A o iai o ia i Roma, na liliu atu ai i le Faa-Kerisiano. Sa la galulue faatasi ma Justin Martyr, atonu sa aʻoaʻoina ai foʻi o ia.

I le faamatalaga e uiga i lona liliu i le Faa-Kerisiano, na faapea mai Tatiano: “Sa ou saʻili i se auala ou te maua ai le upu moni.” I le faamatalaina o se mea na tupu iā te ia lava ina ua suʻesuʻe i le Tusi Paia, na ia faamatala mai: “Na ou maua ni tusitusiga e matuā ese lava, ua leva ona iai pe a faatusaina i tusitusiga a tagata Eleni, ma e paia tele pe a faatusatusa atu i o latou sesē; ma na faatalitonuina aʻu e faatuatua atu i nei mea i le faigofie o le gagana, o uiga faamaoni o tusitala, le muaʻi iloa o mea tutupu i le lumanaʻi, i le lelei tele o mataupu silisili, ma le faalauiloaina o le malo o le lagi ma le lalolagi aoao, e faauluulu atu lea i se Atua e toʻatasi.”

E leʻi faatalatū Tatiano e valaaulia isi o lana tupulaga ina ia iloilo i le Faa-Kerisiano i lona vaitaimi, ma mātau lona faigofie ma le manino pe a faatusatusa atu i le fenuminumiaʻi o talitonuga faapaupau. O le ā se aʻoaʻoga tatou te maua mai i ana tusitusiga?

O le ā ua Faaalia Mai e Ana Tusitusiga?

Ua faaalia mai i tusitusiga a Tatiano, le avea o ia o se tagata e lagolago i le faatuatua, ma o se tusitala sa tū malosi e puipui i lona talitonuga. Sa malosi ma feteenaʻi ona manatu agaʻi i talitonuga faafilosofia. I lana tusitusiga faa-Peretania, Faasino Atu i Tagata Eleni, na faamatilatila ai e Tatiano le faatauvaa o talitonuga faanuupō, pe a faatusatusa atu i le atamai o le Faa-Kerisiano na ia iloa. Na ia matuā faitio lava a o faamatalaina lona inoino i faiga faa-Eleni. O se faataʻitaʻiga, e faasino atu i le faifilosofia o Heracleitus, na ia faapea mai: “O lona maliu na faataʻitaʻia ai le valea o lenei tagata; auā foʻi i le taimi na maua ai i le maʻi fula, a o aʻoga i vailaau faafomaʻi aemaise aʻoaʻoga faafilosofia, na ia fusi atoa ai lona ia lava tino i feʻau a le povi, ma ina ua malō feʻau, ona mimigi ai lea o le aano o lona tino atoa, ua māvaevae ma oti ai lava.”

Na maualuga le talitonuga o Tatiano i le Atua e toʻatasi, o Lē na Foafoaina mea uma. (Eperu 3:4) I lana tusi faa-Peretania, Faasino Atu i Tagata Eleni, sa faasino atu ai i le Atua, o “se Agaga” ma faapea mai: “O Ia lava e leai sona amataga, ma o Ia lava o le amataga o mea uma.” (Ioane 4:24; 1 Timoteo 1:17) I lona teena o le faaaogāina o faatusa i tapuaʻiga, ua tusi mai Tatiano: “E mafai faapefea ona ou fai atu, o maa ma fasilaau o ni Atua?” (1 Korinito 10:14) E talitonu o ia e faapea, o le Upu po o le Lokou, na soifua mai o le ulumatua o galuega a le Tamā i le lagi, ona mulimuli ane lea fesoasoani i le foafoaina o le lagi ma le lalolagi. (Ioane 1:1-3; Kolose 1:13-17) E faatatau atu i le toetū i le taimi atofaina, ua taʻua e Tatiano e faapea: “E matou te talitonu e iai le toetū mo tagata pe a mavae le iʻuga o mea uma.” I le māfuaaga e ala ai ona tatou feoti, ua faamatala e Tatiano: “E leʻi faia i tatou ina ia feoti, peitaʻi ua tatou feoti ona o o tatou lava sesē. Ua faaleagaina i tatou e la tatou filifiliga saʻoloto; sa tatou nofo saʻoloto ae ua avea ma pologa; ua faatauina i tatou ona o le agasala.”

O le faamatalaga a Tatiano e faatatau i le agaga o le tagata, e fai si fenuminumiaʻi. Na ia faapea mai: “O le agaga, e lē ola pea ia, Eleni e, ae e oti lava. Peitaʻi, e mafai ona lē oo i ai le oti. E mautinoa pe ana lē iloa e le agaga le mea moni, e oti lava, ma e pala faatasi ma le tino, ae e toe faatū mulimuli ane i le iʻuga o le lalolagi faatasi ma le tino, e oo i ai le oti o se faasalaga e faavavau.” E lē o manino po o le ā tonu lava le uiga o faamatalaga a Tatiano. Pe lē faamata a o taofimau i aʻoaʻoga moni o le Tusi Paia, sa faapena foʻi ona taumafai e tausia le va lelei ma tagata sa latou ola faatasi, ma filogia ai upu moni o le Tusi Paia ma filosofia faanuupō?

O se isi tusitusiga iloga a Tatiano i le faa-Peretania o le Autasi o Evagelia e Toʻafā. O Tatiano le tagata muamua lava na tuuina atu i le faapotopotoga i Suria ni tusitusiga Evagelia sa tusia i la latou lava gagana. O ni tusitusiga sa sili ona talisapaia i le tuufaatasia o tusitusiga Evagelia e fā i se tala e tasi. Sa faaaogāina nei tusitusiga e le Lotu Suria.

O se Kerisiano po o Sē e Tetee?

O se iloiloga māeʻaeʻa o tusitusiga a Tatiano, ua faaalia ai lona talisapaia ma lona iloa lelei o le Tusi Paia. Na ia tusi mai e tusa ma aogā na ia maua mai ai: “Ou te lē o faanaunau ou te mauʻoa; ou te lē taliaina le auai i vaegāʻau; ou te inoino i le faitaaga; e lē uunaia aʻu e le manaʻo tele i le fia maumea e avea ai aʻu ma seila; . . . e leai soʻu faanaunauga ou te fia taʻutaʻua . . . E maua uma e tagata aogā mai i le lā e tasi, e feoti uma foʻi tagata, tusa lava pe mauʻoa pe matitiva.” Ua fautua malosi Tatiano e faapea: “Ia vavae ese mai i le lalolagi, tetee atu i le valea o iai. Ia ola mo le Atua, ma ina ia malamalama iā te Ia, tuu ese ou uiga tuai.”—Mataio 5:45; 1 Korinito 6:18; 1 Timoteo 6:10.

Seʻi manatu foʻi i tusitusiga nei a Tatiano i le faa-Peretania, Ua lelei Atoatoa e Tusa ai ma Aʻoaʻoga a le Faaola. I tusitusiga nei, na ia tuuaʻia ai le Tiapolo ona o lona amataina o le faaipoipoga. Na manatu i tagata e toʻalua e faaipoipoina, o le a taʻitasi ma faapologaina o la tino e le lalolagi iʻuvale, e ala i le faaipoipoga ma e matuā taʻusalaina lava e Tatiano lea mea.

E foliga mai pe tusa o le 166 T.A., ina ua mavae le maliu o Justin Martyr, a lē o le amataina ai e Tatiano o se vaega na taʻua o Encratites, lea na latou palu faatasia talitonuga faa-Kerisiano ma talitonuga o tagata Setoiko, po o lona aufaatasi foʻi ma i latou. O tagata e talitonu i ai, sa latou faamamafaina le pulea totino o le tagata lava ia faapea ai ma lona tino. E latou te talitonu i le toleniina o le tagata lava ia o ia i le manaʻomia ona taumamao mai i le uaina, faaipoipoga, ma meafaitino.

Se Aogā Tatou te Maua Mai Ai

Aiseā ua soona liliu ese ai Tatiano mai le Tusi Paia? Pe na avea o ia o sē e “faalogologo ma le faagalogalo”? (Iakopo 1:23-25) Pe sa lē mafai e Tatiano ona tetee atu i tala sesē ma maileia ai i filosofia a tagata? (Kolose 2:8; 1 Timoteo 4:7) Talu ai o le mea sesē lea sa ia lagolagoina e matuiā tele, pe lē faamata la e na o sina taimi lea sa lē lelei ai lona mafaufau?

Po o le ā lava le tulaga, ua aumaia e tusitusiga ma le faaaʻoaʻoga a Tatiano se malamalamaga i le tulaga o lotu sa iai i ona vaitaimi. Ua faataʻitaʻia mai ai le mataʻutia o aafiaga o filosofia a le lalolagi e mafai ona afāina ai. Tau ina ia tatou faaaogāina le lapataʻiga a le aposetolo o Paulo o le ʻaloese “i upu leaga ma le lē aogā, ma finauga i mea ua igoa pepelo ai o le poto.”—1 Timoteo 6:20.