Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Alesana VI—O se Pope e Lē Galo iā Roma

Alesana VI—O se Pope e Lē Galo iā Roma

Alesana VI—O se Pope e Lē Galo iā Roma

“MAI i le vaaiga a se tagata Katoliko, e matuā lē lava ni upu e faamatalaina ai amioga matuā leaga a Alesana VI.” (Geschichte der Päpste seit dem Ausgang des Mittelalters [Talaaga o Pope Mai le Faaiʻuga o Tausaga Tutotonu]) “O lona lava olaga, e matuā lē tatau lava ona lē amanaʻiaina. . . . E matou te faapea atu, ua matuā faalumaina e lenei pope le Lotu. E ui sa masani tagata i faiga leaga, ae na mātauina ma le matataʻu e tagata na ola ai i lenā vaitaimi solitulafono mataʻutia a le aiga o Borgia, ma e lē mafai lava ona galo atoatoa atu aafiaga o a latou amioga leaga i le fā senituri ua mavae.”—L’Église et la Renaissance (1449-1517)(Le Lotu i na Ona Pō).

Aiseā ua faia ai e nei tusi faaaloalogia a le Lotu Katoliko Roma ia nei faamatalaga matuiā e uiga i se pope ma lona aiga? O ā mea na latou faia ua tatau ai ona faitioina i latou? O ni ata na faaalia i Roma (Oketopa 2002–Fepuari 2003), na faaigoaina I Borgia—l’arte del potere (Le Aiga o Borgia—Le Auala o a Latou Pulega) ua maua ai se avanoa e manatunatu ai i aiā na maua e le pope, aemaise lava le auala na faaaogāina ai e Rodrigo Borgia, po o Alesana VI (na avea ma pope i le 1492-1503).

Mauaina o le Pule

Na fanau ia Rodrigo Borgia i le 1431 i se aiga lauiloa i Játiva, i le malo o Aragon, lea ua i Sepania nei. O le tuagane o lona tinā o Alfonso de Borgia, le epikopō o Valencia, na vaaia le aʻoaʻoga a Rodrigo ma faamautinoaina a o laʻitiiti lava, na maua e Rodrigo ni tulaga maualuluga faalelotu (faatasi ma se totogi). I le 18 o ona tausaga, i le puipuiga a Alfonso lea ua avea nei ma katinale, na alu atu ai ia Rodrigo i Italia, o inā na aʻoga faaloia ai. Ina ua avea Alfonso ma Pope Calixtus III, na ia faaee atu iā Rodrigo ma le isi tama o lona aiga le tofi katinale. Na avea ai ia Pere Lluís Borgia ma kovana i le tele o aai eseese. E leʻi pine ae tofia ia Rodrigo e avea o se faufautua fesoasoani a le lotu, o se tulaga na ia umia i lalo o pulega a pope eseese, lea na mafai ai ona ia maua le anoanoaʻi o le tamaoaiga, o se ʻoa e matuā tele lava, maua le pule tele, ma ola ai i se olaga mauoloa e pei o se aloalii.

O Rodrigo, o se failauga atamai ma faagaeeloto, o sē na lagolagoina le tele o faafiafiaga, ma e tomai i le ausiaina o ona sini. Ae peitaʻi, sa tele ni ana faiā faapōuliuli, ma na maua ai se fanau e toʻafā mai lana avā faapouliuli sa la nonofo i lona olaga atoa; sa iai foʻi isi fanau mai i isi fafine. E ui lava sa aʻoaʻia o ia e Pope Pio II ona o lona tuʻinanau i amioga “lē pulea” faaleituaiga, ma le “lē taofiofia o ona tuʻinanauga” sa leʻi suia ai e Rodrigo ona ala.

Ina ua maliu ia Pope Inoseni VIII i le 1492, na faia ai e katinale o le lotu se fono ina ia filifilia ai sona sui. E mautinoa lava, sa tele palota na faatauina e Rodrigo Borgia ona o le tele o ana folafolaga ma le lagolagosua mai isi katinale mai le fono sili, ma tulaʻi mai ai e avea ma Pope Alesana VI. Na faapefea ona ia totogiina palota a katinale? E ala i le tuuina atu iā i latou o tofiga maualuluga faalelotu, maota tetele, o aai, o malumalu tetele, ma pulega faa-epikopō ma maua foʻi tupe e tele. Ua mafai ai la ona e iloa le pogai na taʻua e se tasi tusitala faalelotu ia le taimi o le pulega a Alesana VI o “aso o faiga matagā ma le taʻuvalea o le Lotu Katoliko Roma.”

E Leai se Mea e Sili ai i Aloalii Masani

I le avea ma faauluuluga o le lotu, na faaaogāina ai e Alesana VI lona malosi faalelotu e faaleleia ai le fevaevaeaʻiga i le va o Sepania ma Potukali e uiga i le vaevaeina o oganuu fou i Amerika mo i laʻua. O lona lava malosi na fai ai o ia ma ulu o setete sa pulea e pope faapea oganuu i le ogatotonu o Italia, ma sa ia pulea lona malo e pei lava o isi pulega sa pule i lenā vaitaimi. Sa pei lava le pulega a Alesana VI o pulega a pope na muamua atu, ma ina ua mavae o ia, sa iloga i faiga faatogafalea, faaʻauʻau i tagata o latou aiga, ma masalomia i le fasioti tagata.

Sa vatau malo fetauaʻi mo oganuu o Italia i na taimi fesouaʻiina, ma na auai malosi le pope i na feteenaʻiga. O ana gaoioiga ma fesootaʻiga faapolotiki, ia sa faia ma toe soloia, sa fuafuaina ina ia faateleina ai lana pulega, ma faaauilumaina ai galuega a lana fanau ma siitia ai le tulaga o le aiga o Borgia i isi uma. Na faaipoipo lona atalii o Juan, i le tausoga o le tupu Castile, ma avea ai ma alii sili o Gandía, o Sepania. O le isi ona atalii o Jofré, na faaipoipo i le tama a le afafine o le tupu o Naples.

Ina ua manaʻomia e le pope se sootaga ina ia faamalosia ai la laʻua faiā ma Falani, sa ia motusia le faamau a lona afafine e 13 tausaga, o Lucrezia, i se tamālii o Aragon ma avatu o ia i se tasi o le aiga o le alii sili o Milan. Ina ua faalēaogāina foʻi lenā faaipoipoga ona o ni māfuaaga faapolotiki, na maua ai se pogai e soloia ai, ma na faaipoipo atu ai ia Lucrezia i se tasi o le aiga tupu o loo tetee mai, o Alfonso o Aragon. I le taimi lea, na faia ai e Cesare Borgia le tuagane faasausili ma le lē alofa o Lucrezia se fesootaʻiga ma Lui XII o Falani, ma na avea o se faalavelave i ana fuafuaga le faaipoipo atu o lona tuafafine i se tagata mai Aragon. O le ā le vaifofō? Ua faapea mai se tala, o lana tane o Alfonso, “na faamanuʻalia e ni tagata se toʻafā na taupulepule e tagatavaleina o ia i faasitepu o le falesā tele o Sagato Peteru. A o faasolo ina malosi, na titinaina o ia e se tasi o auauna a Cesare.” Ona o le naunau o le pope i ni sootaga tāua fou, na ia fuafuaina ai se faaipoipoga lona tolu a Lucrezia, lea ua 21 ona tausaga, i le atalii o le alii sili malosi o Ferrara.

Na faamatalaina le olaga o Cesare e faapea, “o se talaaga lē pulea ma ua iloga i le faamasaatoto.” E ui sa tofia Cesare e lona tamā e avea ma katinale a o 17 ona tausaga, ae sa sili atu ona lelei o ia i faiga taua na i lo o mataupu faalelotu, talu ai e faitogafiti, faasausili, ma sa lē mafaatusalia foʻi lona amio piʻopiʻo. Ina ua faamavae o ia mai tofiga faalelotu, na faaipoipo atu ai i le alo tamaʻitaʻi o Falani, o lea na avea ai o ia ma alii sili i Valentinois. O lea, ona o le fesoasoani a vaegāʻau a Falani, na amata ai ona ia tauivi e vagaia ma faatoʻilaloina ma ia pule ai ia Italia i mātū.

Ina ia faamautinoa ua lagolagoina e vaegāʻau a Falani le faataunuuina o fuafuaga a Cesare, na faatagaina e le pope le tatalaina e Lui XII o Falani lana faaipoipoga ma faaipoipo atu iā Eni o Brittany, ma maua ai ana fanua uma. Ua faapea mai se tasi faamatalaga, o le iʻuga, “na faaaogā e le pope le tulaga mamalu ma tapulaa a le Lotu ina ia maua ai e tagata o lona aiga aogā.”

Faitioina le Lē Pulea o Amioga a le Pope

O le lē pulea o amioga a le aiga o Borgias, ua itagia ma aumaia ai faitioga. Sa lē amanaʻia lava e le pope faitioga e uiga iā te ia, ae o lē sa lē mafai ona alofia o Girolamo Savonarola. O ia o se monike o Dominican, o se failauga aasa, ma o se taʻitaʻi faapolotiki o Florence. Sa ia taʻuvaleaina ia amioga a le taupulega a le pope, faapea le pope lava ia, ma ana faiga faapolotiki, ma talosagaina ina ia faateʻa o ia ma faia ni suiga i le lotu. Na alaga atu ia Savonarola: “O a outou taʻitaʻi lotu, . . . i le pō tou te momoe ma outou avā faapouliuli, a o le taeao, ua faia a outou sauniga faalelotu.” Na ia faapea mai mulimuli ane: “[O na taʻitaʻi] ua pei i latou o ni fafine talitane, o lo latou fia taʻutaʻua ua faaleagaina ai le Lotu. Ou te fai atu iā te outou, o nei tagata e lē talitonu i le faatuatuaga faa-Kerisiano.”

I le taumafai e faafilemu ia Savonarola, na ofo atu ai e le pope iā te ia le tulaga o se katinale, ae na ia teena. Po ona o ana faiga tetee i le pope, po o lana talaʻiga na oo ai o ia i se iʻuga leaga, na faateʻaina mulimuli ane ia Savonarola mai le lotu, puʻeina faapagota, faatigāina ina ia faia sona kofesio, ma iʻu ina sisiina o ia ma susunuina.

Fesili Tāua

Ua lāgā e nei mea tutupu i le talafaasolopito ia ni fesili tāua. E faapefea ona faamatalaina ia fuafuaga faatogafiti ma amioga a pope? Ua faapefea ona faamatalaina na mea e tusitala o le talafaasolopito? E eseese lava manatu.

E toʻatele e talitonu e faapea, e tatau ona malamalama iā Alesana VI e tusa ai ma le talaaga o lona olaga. Sa manatu i ana gaoioiga faapolotiki ma faalelotu atonu na faia ona o le naunau e tausia le filemu, tausisia le nofo lelei o atunuu feteenaʻi, ia faamalosia ia noataga o faauōga ma sootaga ma malo o le a puipuia le pope, ma tausia le autasi o aiga tupu o atunuu e taʻua o Kerisiano faasaga i le faamataʻu mai o Take.

Ae faapefea lana amio? Ua faapea mai se tasi tagata suʻesuʻe: “O vaitaimi uma o le Lotu, na iai Kerisiano leaga ma patele lē faamaoni. O lea, e lē faateʻia ai se tasi i lenei mea, auā o Keriso lava ia na valoia lenei mea; sa ia faatusaina foʻi lana Lotu i se fanua o loo tutupu ai le saito lelei ma le vao tuitui, po o se upega foʻi o loo iai iʻa lelei ma iʻa leaga, e pei foʻi ona ia onosaia Iuta lea sa faatasi ai ma ona aposetolo.” *

Ua faaauau mai lea lava tagata suʻesuʻe: “E pei ona lē faaitiitia o le tāua o le taimane i le lē lelei o le tulaga o loo tuu ai, e faapena foʻi ona lē taʻuleagaina ai . . . i le tulaga agasala o le patele ia aʻoaʻoga o loo ia aʻoaʻoina. . . . O le auro, e tumau pea lava o le auro, e tusa lava pe e mamā pe e lē mamā le tagata na ia gaosia.” Ua finau mai se tasi tusitala Katoliko e faapea, o tapulaa e tatau ona mulimuli ai tagata Katoliko faamaoni pe a faatusatusa atu i le tulaga o Alesana VI, o le fautuaga lea na avatu e Iesu i ona soo e faatatau i le ʻautusiupu ma le ʻau Faresaio: ‘Ia faia mea uma latou te fai atu ai; a e aua le faaaʻoaʻo i a latou amio.’ (Mataio 23:2, 3) O le mea moni la, po ua faatalitonuina oe i na manatu?

Po o le Faa-Kerisiano Moni ea Lenei?

Na faailoa mai e Iesu sina taʻiala faigofie e iloa ai le uiga o i latou ua faapea mai o Kerisiano: “Tou te iloa i latou i o latou fua. Pe tau mai ea e tagata se fuifui vine mai le laau tuitui, po o mati mai le laau talatala? E faapea foʻi laau lelei taʻitasi ma fua mai i fua lelei; a o le laau leaga e fua mai i fua leaga. E lē mafai i le laau lelei ona fua mai i fua leaga, e lē mafai foʻi i le laau leaga ona fua mai i fua lelei. O lea foʻi tou te iloa ai i latou i o latou fua.”—Mataio 7:16-18, 20.

Na faapefea ona amioaʻi taʻitaʻi lotu i le tulaga lautele i le faagasologa o senituri, e tusa ma le fua o le Faa-Kerisiano moni lea na faavaeina e Iesu ma faataʻitaʻi i ai ona soo moni? Seʻi o tatou iloiloina tau o ni vala se lua, o aafiaga i faiga faapolotiki, ma o latou olaga.

O Iesu e lē o se aloalii o le lalolagi. Sa soifua o ia i se soifuaga faigofie lea e pei ona ia fetalai , e leai se mea “e moe ai o ia.” O lona Malo e “lē so le lalolagi,” ma o ona soo, “e lē ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu foi, ou te lē so le lalolagi aʻu.” I lea, sa lē aafia Iesu i mataupu faapolotiki i ona aso.—Mataio 8:20; Ioane 6:15; 17:16; 18:36.

Ae peitaʻi, pe lē moni ea ua faitau senituri o fai ma masani a faalapotopotoga faalelotu le faifai mea faatasi ma taʻitaʻi faapolotiki i le saʻilia o le pule ma ʻoa faitino, e ui lava o lenei mea ua iʻu ai i mafatiaga o tagata lautele? Pe e lē moni ea foʻi o loo ola o latou taʻitaʻi lotu i olaga taugatā e ui lava o loo fia aai ma matitiva ia le anoanoaʻi o tagata e tatau ona latou auauna atu i ai?

Na taʻua e le ʻafa uso o Iesu o Iakopo e faapea: “O outou tagata mulilulua e, tou te lē iloa ea o le fefaauoaʻi ma le lalolagi o le ita lea i le Atua? O lenei, o sē fia uō ma le lalolagi, ua avea o ia ma ita i le Atua.” (Iakopo 4:4) Aiseā ua avea ai “ma ita i le Atua”? Ua mātauina e le 1 Ioane 5:19 e faapea: “O le lalolagi uma o loo nofo toʻilalo i loo leaga.”

Na tusia e se tasi tusitala o aso o Borgia e faatatau i amioga a Alesana VI, e faapea: “Sa lē pulea lona olaga. E na te lē iloa mā, e lē faamaoni foʻi, e lē faatuatua pe fiafia i se lotu. Sa tumu o ia i le matapeʻapeʻa e lē faamalieina, sa matuā tuʻinanau, e sauā ma e lē alofa, ma ua mū i le tuʻinanau mo le manuia o lana fanau e toʻatele.” O le mea moni, e lē na o Borgia le tagata o tulaga maualuluga faalelotu na faia na gaoioiga.

O le ā ua fai mai ai le Tusi Paia e uiga i na amioga? Na fesili mai le aposetolo o Paulo: “Tou te lē iloa ea, o ē amio leaga e lē fai mo latou tofi le malo o le Atua? Aua neʻi faasesēina outou; o ē faitaaga, . . . ma ē mulilulua, . . . ma ē matapeʻapeʻa, . . . e lē fai mo latou tofi le malo o le Atua.”—1 Korinito 6:9, 10.

O se tasi o sini na faalauiloaina mai o le faaaliga o ata na faia talu ai nei i Roma i le aiga o Borgia, o le “fia faamalamalamaina lea e faatatau i nei tagata taʻutaʻua e tusa ai ma manatu i le taimi o o latou olaga . . . , ina ia malamalama ai ae lē ina ia taʻumamāina pe faitioina ai.” O le mea moni, na tuu atu ai i tagata asiasi ma maimoa ina ia faia ni a latou lava faaiʻuga. O lea, o le ā la sau faaiʻuga ua oo i ai?

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 20 Mo le faamalamalamaga saʻo o nei faataoto, tagaʻi i Le Olomatamata, Fepuari 1, 1995, itulau 5-6, ma le lomiga o Iuni 15, 1992, itulau 17-22.

[Ata i le itulau 26]

Rodrigo Borgia, Pope Alesana VI

[Ata i le itulau 27]

O Lucrezia Borgia, na faaaogā e lona tamā e faalautele atu ai lana pule

[Ata i le itulau 28]

O Cesare Borgia sa fia pule ma amio piʻopiʻo

[Ata i le itulau 29]

Talu ai sa lē mafai ona taofia ia Girolamo Savonarola mai le faaalialia o taʻitaʻi lotu, na sisiina ai o ia ma susunuina