Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Iai ni Faamaoniga i le Eleele e Iloa ai sa Soifua Iesu?

E Iai ni Faamaoniga i le Eleele e Iloa ai sa Soifua Iesu?

E Iai ni Faamaoniga i le Eleele e Iloa ai sa Soifua Iesu?

UA FAALAUILOA mai i le faavaa o le tusi Biblical Archaeology Review o (Novema/ Tesema 2002) e faapea: “O Loo Tusia i se Maa le Faamaoniga o Iesu.” Ua faaalia mai i lenā faavaa se pusa e faia i le namu o loo iai ponaivi, lea na maua i Isaraelu. Sa taatele le faaaogāina e tagata Iutaia o pusa e teu ai ponaivi i se vaitaimi puupuu i le va o le uluaʻi senituri T.L.M. ma le 70 T.A. O le pogai ua tāua faapitoa ai lenei pusa o ponaivi, ona o ni upu faa-Arama o loo tusia i le tasi itu o le pusa. Ua ioeina e tagata aʻoga le faitauga o lenei tusitusiga e faapea: “O Iakopo le atalii o Iosefa, o le uso o Iesu.”

E tusa ai ma le Tusi Paia, o Iesu le Nasareta, sa iai lona uso na igoa iā Iakopo, o lē sa manatu i ai o le atalii o Iosefa le tane a Maria. Ina o aʻoaʻo Iesu Keriso i lona lava nuu, na maofa le ʻaufaalogologo ma fesili atu: “E lē o le atalii ea lenei o le tufuga? E lē o Maria ea le igoa o lona tinā, o ona uso foʻi o Iakopo, ma Iosefa, ma Simona, ma Iuta? E lē o iā te i tatou ea ona tuafāfine uma?”—Mataio 13:54-56; Luka 4:22; Ioane 6:42.

Ioe, e fetaui lelei le tusitusiga o loo i le pusa o ponaivi ma le faamatalaga e uiga iā Iesu le Nasareta. Afai o Iakopo lea e taʻua i le tusitusiga o le ʻafa uso o Iesu Keriso, o lona uiga la, “o se faamaoniga aupito sili lea ona leva o suʻesuʻega i le eleele e ese mai i le Tusi Paia e uiga iā Iesu.” O le faamatalaga lea na faia e André Lemaire, o sē e poto i tusitusiga faaanamua ma o se tusitala o le mataupu na taʻua muamua i le mekasini, Biblical Archaeology Review. Ua manatu Hershel Shanks, o le faatonu o le mekasini e faapea, o le pusa ponaivi “o se mea tāua e faigofie ona iloa pe a faitau ma faafesootaʻi atu i le tagata e toʻatasi e sili ona tāua na faapea ona soifua i le lalolagi.”

Ae peitaʻi, o igoa uma e tolu ia na tusia i le pusa ponaivi sa taatele i le uluaʻi senituri. O lea, e tatau lava la ona iai se aiga e ese mai i le aiga o Iesu Keriso, o loo faaigoaina o latou tagata iā Iakopo, Iosefa, ma Iesu. Ua manatu Lemaire e faapea: “I Ierusalema, i le faagasologa o le lua o tupulaga a o leʻi oo i le 70 T.A., sa iai . . . pe tusa ma le 20 tagata na igoa iā ‘Iakopo le atalii o Iosefa le uso o Iesu.’” Ae peitaʻi, ua ia lagona e faapea, e 90 pasene le saʻo e mafai ona faamaonia ai, o Iakopo lea e tusia lona igoa i le pusa ponaivi, o le ʻafa uso o Iesu Keriso.

E iai le isi vala ua talitonu ai nisi e faapea, o le Iakopo lea e tusia lona igoa i le tusitusiga, o le ʻafa uso o Iesu Keriso. E ui lava sa masani ona taʻua le igoa o le tamā o lē ua maliu i sea tusitusiga, ae sa seāseā lava ona taʻua se uso. O lea la, ua taofi nisi tagata aʻoga e faapea, o Iesu lenei e mautinoa lona avea o se tagata tāua, ua pogai ai ona latou manatu e faapea, o ia o Iesu Keriso, lē na faavaeina le Faa-Kerisiano.

Pe e Moni le Pusa Ponaivi?

O le ā le pusa ponaivi? O se pusa, e tuu ai ponaivi o se tagata ua maliu pe a oo i le taimi e liutofaga ai. E tele pusa ponaivi sa vetea i fanuatanu i Ierusalema atoa. O le pusa lea e tusia ai le igoa o Iakopo, na maua mai i se fale faatau ai mea anamua, ae e lē i se nofoaga e eli ai toega o mea anamua. Ua faapea mai le tala, i se taimi o le 1970-1979, na faatauina mai ai e lē ana lenei pusa ponaivi pe a ma le lua selau tālā. O lea, ua lē iloa ai po o fea moni na aumai ai le pusa. Ua faapea mai le polofesa o Bruce Chilton o Bard College, i Niu Ioka: “Afai e te lē iloa le mea na maua ai ma le mea na iai se toēga o mea mai anamua mo le toetoe lava 2,000 tausaga, e lē mafai la ona e taumafai e faatagā faia se faafesootaʻiga lē moni i le va o lea mea ma tagata ia atonu o loo taʻua ai.”

Ona o le leai o ni faamaoniga o suʻesuʻega i le eleele, na auina atu ai e André Lemaire le pusa ponaivi i le Matagaluega mo Suʻesuʻega i le Eleele i Isaraelu. Na faamaonia mai ai e tagata suʻesuʻe i inā e faapea, o le pusa ponaivi sa faia i le namu mai le uluaʻi senituri po o le senituri lona lua T.A. Na latou taʻua e faapea, “e leai lava se faailoga e iloa ai na faaaogāina se mea faigaluega faaonapōnei.” Ae, sa faaalia e tagata aʻoga o le Tusi Paia na faatalanoaina e le New York Times le manatu e faapea, “atonu e malosi atu le faamaoniga o mea tutupu e lagolagoina ai le fesootaʻi atu iā Iesu, ae ui i lea, ua na o se faamaoniga lē faavaea.”

Ua faapea mai le mekasini o le Time, “e toetoe lava a leai se tagata aʻoaʻoina i aso nei na te masalomia le soifua ai o Iesu i le lalolagi.” Ae ua manatu le toʻatele, e tatau lava ona iai nisi faamaoniga e faaopoopo atu i faamaoniga a le Tusi Paia e iloa ai sa soifua Iesu i le lalolagi. Pe e ao ona avea ia suʻesuʻega i le eleele ma faavae e talitonu ai se tasi iā Iesu Keriso? O ā ni faamaoniga o le talafaasolopito ua iā i tatou o “le tagata e toʻatasi e sili ona tāua sa soifua i le lalolagi”?

[Faamatalaga i Ata i le itulau 3]

Agavale, Pusa Ponaivi a Iakopo: AFP PHOTO/J.P. Moczulski; taumatau, tusitusiga: AFP PHOTO/HO