Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Iesu Keriso—Faamaoniga o Lona Soifuaga i le Lalolagi

Iesu Keriso—Faamaoniga o Lona Soifuaga i le Lalolagi

Iesu Keriso—Faamaoniga o Lona Soifuaga i le Lalolagi

E LEʻI feiloaʻi le toʻatele o tagata i le alii saientisi lauiloa e suafa iā Albert Einstein. I le tele o atunuu, e lē o iloa e le toʻatele o tagata lenā alii. Peitaʻi ane, o faamatalaga maufaatuatuaina o mea na ia faataunuuina, ua faamaonia ai na soifua o ia. E iloa na soifua moni o ia, ona o mea faasaienisi ua iai nei ia na maua mai i ana saʻiliʻiliga. O se faaaʻoaʻoga, e toʻatele tagata ua mauaina aogā mai le eletise lea i nisi o tulaga ua māfua ona iai, ona o suʻesuʻega i mea fou na faia e lea alii.

E faatatau foʻi le manatu lenā iā Iesu Keriso, o lē ua sili ona lauiloa i ana taaʻiga i le talafaasolopito. Ae o mea na tusia e uiga iā te ia faapea faamaoniga vaaia o mea na ia faia e matuā faamaonia ai sa soifua o ia. E ui lava ina manaia le pusa o ponaivi na maua mai i le eleele, lea sa tusia ai le igoa o Iakopo e pei ona taʻua i le mataupu ua mavae, ae e lē faalagolago i ai le talaaga o Iesu i lenei pusa po o se isi lava mea na maua. O le mea moni, e mafai ona tatou maua faamaoniga e iloa ai sa soifua Iesu i mea na tusia e tusitala o le talafaasolopito e uiga iā te ia ma ona soo.

Molimau a Tusitala o le Talafaasolopito

O se faataʻitaʻiga, seʻi manatu i le molimau a Flavius Josephus, o se tusitala Iutaia o le uluaʻi senituri, ma o se Faresaio. Sa ia taʻua Iesu Keriso i le tusi, Jewish Antiquities. E ui lava sa masalomia e nisi le moni aʻiaʻi o le uluaʻi faamatalaga a Josephus lea na taʻua ai Iesu e faapea o le Mesia, ae ua faapea mai le Polofesa o Louis H. Feldman o le Iunivesite o Yeshiva, e toʻaitiiti lava ni nai tagata e latou te masalomia le moni aʻiaʻi o le faamatalaga lona lua. O lea, na faapea mai ai Josephus: “Na faapotopoto e [Ana le ositaulaga sili] ia faamasino o le ʻau Saniterini ma aumaia i o latou luma le tagata na igoa iā Iakopo, le uso o Iesu o lē ua faaigoaina o le Keriso.” (Jewish Antiquities, XX, 200) Ioe, o se Faresaio, o se sui o le lotu lea e toʻatele lava tagata na faapea mai o fili o Iesu, na ia faailoa mai le iai o “Iakopo, le uso o Iesu.”

Sa faaalia mai foʻi i gaoioiga a ona soo e faapea, sa soifua Iesu i le lalolagi. Ina ua faafalepuipuiina le aposetolo o Paulo i Roma i le tusa ma le 59 T.A., na taʻu atu e tagata maualuluga o Iutaia iā te ia: “Auā ua iloa e i matou ua talaeseina lenā lotu i nuu uma lava.” (Galuega 28:17-22) Na latou taʻua soo o Iesu o “lenā lotu.” Afai sa talaeseina i latou i so o se mea, po o le a lē faamatalaina ea mai la faapena e le ʻautusitala e uiga iā te i latou?

O Tacitus lea na fanau pe tusa ma le 55 T.A., sa manatu i ai o se tasi o tusitala aupito sili o le talafaasolopito i le lalolagi, na ia taʻua ia Kerisiano i ana Faamaumauga. I le faamatalaga e uiga i le tuuaʻia e Nero o Kerisiano i le afi tele lea na mū ai Roma i le 64 T.A., na ia tusi ai e faapea: “Na tuuaʻia e Nero ma faataugāina i se auala e sili ona matuiā se vasega sa sili ona itagia ona o a latou gaoioiga, lea sa taʻua e tagata lautele, o Kerisiano. O Keriso, lea na māfua mai ai le igoa, sa puapuagatia i se faasalaga sili ona leaga i le vaitaimi o le pulega a Tiperio i lima o se tasi o o tatou sui o le emeperoa, o Ponotio Pilato.” Ua fetaui lelei lava nei faamatalaga auiliili ma faamatalaga e faatatau i le Iesu o le Tusi Paia.

O se isi tusitala sa faia sana faamatalaga e faatatau i soo o Iesu, o Pliny the Younger, le kovana o Pitunia. E tusa o le tausaga e 111 T.A., na tusi atu ai Pliny i le Emeperoa o Trajan, e fesili atu i ai i le auala e feagai ai ma Kerisiano. Na tusi atu Pliny e faapea, o tagata na tuuaʻia sesē o ni Kerisiano, o le a fai atu a latou tatalo i atua e pei o ni tauloto ma tapuaʻi i le faatusa o Trajan, e tau lava ina faamaonia ai e lē o i latou o ni Kerisiano. Na faaauau atu Pliny: “E lē faamalosia i latou ua faapea mai o Kerisiano moni, i nisi o nei gaoioiga.” Ua avea lenā ma molimau i le mea moni, sa soifua le Keriso, ma sa loto malilie ona soo e tuuina atu o latou ola mo lo latou talitonuga iā te ia.

Ina ua uma ona aoteleina e tusitala o uluaʻi senituri e lua ia faamatalaga e faatatau iā Iesu ma ona soo, ua faaiʻu mai le Encyclopædia Britannica (tusi 2002) e faapea: “Ua faamaonia e nei faamatalaga lē filogia e faapea, i aso anamua, e oo lava i tagata na tetee i le Faa-Kerisiano e latou te leʻi masalomia ia faamaoniga o le moni aʻiaʻi o le soifua ai o Iesu i le lalolagi. O lea sa finauina ai mo le uluaʻi taimi i le faaiʻuga o lona 18 o senituri, le faagasologa o le senituri lona 19 ma le amataga o lona 20 o senituri, e aunoa ma ni faavae moni.”

Molimau a Soo o Iesu

Ua faapea mai le Encyclopedia Americana: “O loo aumaia i le Feagaiga Fou e toetoe lava o faamaoniga uma e uiga i le soifuaga o Iesu ma lona iʻuga, faapea faamatalaga a uluaʻi Kerisiano e faamaonia ai lona soifua ai i le lalolagi.” Atonu e lē talia e tagata masalosalo faamaoniga a le Tusi Paia i le soifua ai o Iesu. Peitaʻi, e lua ni finauga e faavae i faamatalaga a le Tusi Paia ua fesoasoani patino e faamaonia ai sa soifua moni lava Iesu i le lalolagi.

E pei ona taʻua, o mea aupito sili na faia e Einstein ua faamaonia ai sa iai o ia. E faapena foʻi ona faamaonia i aʻoaʻoga a Iesu sa soifua moni lava o ia. Seʻi fai ma faaaʻoaʻoga le Lauga taʻutaʻua na faia e Iesu i le Mauga. (Mataio, mataupu 5-7) Na tusi mai le aposetolo o Mataio e faatatau i iʻuga o lenā lauga: “Ona matuā taufaiofo ai lea o le motu o tagata i lana aʻoaʻoga; auā ua ia aʻoaʻo iā te i latou e pei o sē ua i ai le pule.” (Mataio 7:28, 29) Na taʻua e le polofesa o Hans Dieter Betz e faatatau i aafiaga o le lauga i tagata i le faagasologa o senituri e faapea: “O le mea moni, o le Lauga i le Mauga, e sili atu ona aafiaga i tagata, e lē na o le ʻau Iutaia ma Kerisiano po o tagata i atunuu i Sisifo.” Sa ia faaopoopo mai e faapea, o lenei lauga “o loo naunau i ai tagata i le lalolagi aoao.”

Seʻi manatu i upu atamai tuusaʻo ma le aogā o loo maua i lenā Lauga i le Mauga: “Ai sē na te po mai i lou alafau taumatau, ia e liliu atu iā te ia le isi.” “Ia outou, neʻi faalialia la outou amiotonu i luma o tagata.” “Aua tou te popole i le aso a taeao; auā e popole le aso a taeao i ana lava mea.” “Aua foʻi tou te lafo a outou penina i luma o puaa.” “Ia outou ole atu, ona foaʻiina mai ai lea iā te outou.” “O mea uma foʻi tou te loto i ai ia faia e tagata iā te outou, ia faapea lava ona outou faia iā te i latou.” “Ia outou ulu atu i le faitotoʻa va apiapi.” “Tou te iloa i latou i o latou fua.” “E faapea foʻi laau lelei taʻitasi ma fua mai i fua lelei.”—Mataio 5:39; 6:1, 34; 7:6, 7, 12, 13, 16, 17.

E mautinoa lava sa e faalogo i nisi o nei faaupuga po o le manatu autū o na faaupuga. Atonu ua avea ma alagāupu i lau gagana. E faavae na faaupuga uma lava mai i le Lauga i le Mauga. O aafiaga ua aumaia e lenei lauga i le toʻatele o tagata ma aganuu, ua molimau malosi i le soifua ai o “le faiaʻoga sili.”

Seʻi tatou vaai faalemafaufau e faapea ua faia e se tasi se isi tagata ma faapea o Iesu Keriso lenā. Seʻi faapea e atamai tele lenā tagata ma sa mafai ona ia maua ia aʻoaʻoga ia e taʻua i le Tusi Paia sa faia e Iesu. Po o le a lē taumafai ea lenā tagata e faailoa atu Iesu ma ana aʻoaʻoga i se auala e fiafia ai tagata lautele? Ae peitaʻi, na mātauina e le aposetolo o Paulo e faapea: “Auā o loo fai mai Iutaia i se faailoga, ma Eleni o loo saʻili i latou i le poto; a o i matou, ua matou talaʻi atu iā Keriso na faasatauroina, o le mea e tausuai ai Iutaia, ma le valea iā Eleni.” (1 Korinito 1:22, 23) Sa lē naunau Iutaia po o isi atunuu i le feʻau e uiga i le faasatauroina o Keriso. Na lē taliaina, e ui lava o le Keriso lea na folafolaina e Kerisiano o le uluaʻi senituri. Aiseā ua talaʻia ai le faasatauroina o Keriso? E na o le pau lava lea o le faamatalaga faamalieloto na faamauina ai e tusitala o Tusitusiga Paia Kerisiano faa-Eleni le upu moni e uiga i le soifuaga ma le maliu o Iesu.

O le isi faamaoniga e lagolagoina ai le moni o le talaaga o Iesu, o loo faaalia i le talaʻia ma le lē faavaivai e ona soo o ana aʻoaʻoga. I le na o le 30 pe a o tausaga ua mavae talu ona amataina e Iesu o lana faiva, sa mafai ai ona faapea atu Paulo, o le tala lelei “sa talaʻiina atu foʻi i tagata uma lava i le lalolagi.” (Kolose 1:23) O le mea moni, sa salalau atu aʻoaʻoga a Iesu i le lalolagi anamua e ui lava i teteega. Na tusi mai Paulo, o lē na faasauāina ona o ia o se Kerisiano, e faapea: “Afai foʻi ua lē toe faatuina mai Keriso, po ua faalēaogā la matou talaʻi, ua faalēaogā foʻi lo outou faatuatua.” (1 Korinito 15:12-17) Afai e talaʻiina se Keriso e leʻi toe faatuina mai, o le a lē aogā, ae o le a sili atu ona lē aogā pe afai e talaʻiina se Keriso e leʻi soifua mai lava i le lalolagi. E pei ona tatou faitau ai i le faamatalaga a Pliny the Younger, sa lotomalilie Kerisiano o le uluaʻi senituri e maliliu ona o lo latou talitonuga iā Iesu Keriso. Sa lamatia o latou ola ona o Keriso talu ai, sa soifua moni lava o ia i le lalolagi, e pei ona faamatalaina mai i faamaumauga a Evagelia.

Ua E Vaai i Faamaoniga

E manaʻomia e se Kerisiano ona talitonu i le toetū o Iesu Keriso a o leʻi avea o ia ma tagata talaʻi. O le a mafai ai foʻi ona e iloa Iesu lea ua toe faatuina e ala i lou vaai o oe lava i aafiaga malolosi ua ia faia i aso nei.

A o leʻi faasatauroina Iesu, na ia tuuina mai se valoaga mataʻina e faatatau i lona soifuaga i le lumanaʻi. Sa ia faaalia foʻi o le a toe faatuina mai o ia ma o le a nofo i le itu taumatau o le Atua e faatali ai mo le taimi o le a fetaiaʻi ai ma ona fili. (Salamo 110:1; Ioane 6:62; Galuega 2:34, 35; Roma 8:34) Mulimuli ane, o le a gaoioi loa o ia ma lafo mai i lalo Satani ma ana temoni mai le lagi.—Faaaliga 12:7-9.

O afea o le a tupu ai lenā mea? Na tuuina atu e Iesu i ona soo ‘le faailoga o lona faatasi mai ma le faaiʻuga o le faiga o mea.’ O le faailoga e iloa ai lona faatasi mai lē vaaia e aofia ai taua tetele, oge, mafuiʻe, le aliaʻi mai o perofeta pepelo, ma le faateleina o le amio leaga, ma faamaʻi mataʻutia. O na mala sa tatau ona faatalitalia e tutupu, auā o le uiga o le lafoina ifo o Satani le Tiapolo, o le “oi talofa iā te outou o ē nonofo i le fanua.” Ua alu ifo le Tiapolo i le lalolagi “ua lotoa tele, auā ua na iloa ua saasaa ona pō.” E aofia ai foʻi i le faailoga le talaʻiina o le tala lelei o le Malo “i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma.”—Mataio 24:3-14; Faaaliga 12:12; Luka 21:7-19.

Ua taunuu lava mea na valoia e Iesu. Talu mai lava le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi i le 1914, ua tatou vaaia ai faamaoniga tuufaatasi o le faatasi mai lē vaaia o Iesu Keriso. Ua pule nei o ia o le Tupu o le Malo o le Atua, ma ua tatou vaaia ai le anoanoaʻi o mea tutupu. Ona o lea ua iā te oe lenei mekasini, ua faamaonia ai, ua faia i aso nei le galuega talaʻi o le Malo.

Ina ia malamalama atili i āuga o le soifua ai o Iesu, e manaʻomia ona e suʻesuʻeina le Tusi Paia. Aiseā e lē fesili atu ai i Molimau a Ieova e uiga i faamatalaga auiliili o le faatasi ai o Iesu?

[Ata i le itulau 5]

Sa fai uma faamatalaga a Josephus, Tacitus, ma Pliny the Younger e faasino iā Iesu Keriso ma ona soo

[Faamatalaga i Ata]

Ata uma e tolu: © Bettmann/CORBIS

[Ata i le itulau 7]

Sa talitonu ia uluaʻi Kerisiano sa iai moni lava Iesu