Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Iukariti—O se Aai Anamua na Malosi ai le Tapua‘iga iā Paala

O Iukariti—O se Aai Anamua na Malosi ai le Tapua‘iga iā Paala

O Iukariti—O se Aai Anamua na Malosi ai le Tapuaʻiga iā Paala

I LE tausaga e 1928, na taia ai le suōtosina a se faifaatoʻaga i Suria i se maa na ufitia ai se tuugamau na iai ni omea anamua. Na ia leʻi iloaina le tāua o nei mea ua ia mauaina. Ina ua faalogo i nei mea ua maua, ona ō atu loa lea o se vaega o le ʻausuʻesuʻe i toēga mea anamua mai Falani i le taʻitaʻiga a Claude Schaeffer i lea nofoaga i le tausaga na sosoo ai.

E leʻi umi, ae maua e le ʻausuʻesuʻe se papa ele o loo iai tusitusiga lea na latou mafai ai ona iloa le aai ona o toēga o fale na iai, ina ua latou faaaogā suō e eliina aʻe ai. O Iukariti lenei, “o se tasi o aai tāua anamua o le Itu i Sasaʻe.” Na faapea mai foʻi le tusitala o Barry Hoberman: “E leai ni mea na mauaina i suʻesuʻega i toēga mea anamua, e oo lava foʻi i Tusi Tāʻai o le Sami Mate, e telē sona sao i lo tatou malamalamaga o le Tusi Paia e pei o lea na maua i Iukariti.”—The Atlantic Monthly.

E i le Fetaulaʻiga o Auala

Sa avea Iukariti ma aai lauolaola e tumu i tagata eseese i le silia i le 3,000 tausaga ua tuanaʻi, ma sa tū i le mautiʻetiʻe e iloa iā Ras Shamra, i le talafatai o le Metitirani lea ua avea nei ma Suria i mātū. O lona itumalo sa aofia ai se vaipanoa pe tusa o le 35 maila (60 kilomita) mai le mauga o Casius i le itu i mātū seʻia oo atu i Tell Sukas i le itu i saute ma e 20 i le 30 maila (30-45 kilomita) mai le Metitirani i le itu i sisifo seʻia oo atu i le vanu o Orontes i le itu i sasaʻe.

Sa uluola lafumanu i le lelei o le tau i Iukariti. Sa maua ai saito, suāuu o le olive, uaina, ma laupapa—o ni mea e lē maua i Mesopotamia ma Aikupito. E lē gata i lea, o le tū o le aai i le fetaulaʻiga o ala o fefaatauaʻiga, na avea ai ma se tasi o uluaʻi taulaga telē faavaomalo. E ō atu i Iukariti le ʻaufaioloa mai Ainea, Aikupito, Anatolia, Papelonia, ma isi vaega o Sasaʻe Tutotonu e faatau atu le uʻamea, o fua o faaeleeleaga, ma le tele o mea e faia i ia lava nuu.

E ui lava i lona tamaoaiga faaletino na iai, ae sa avea pea Iukariti ma malo e i lalo o se isi pulega. O lea aai sa i le pito lava i mātū o le malo o Aikupito seʻia oo ina avea ma vaega o le emepaea o sa Hetī i le senituri e 14 T.L.M. Sa faamalosia tagata Iukariti e totogia lafoga ma avatu fitafita mo le malo o loo pulea o ia. Ina ua amata ona faatamaʻia e “Tagata o le Sami” * ia Anatolia (ogatotonu o Take) ma le itu i mātū o Suria, ona avea lea o vaegāʻau a Iukariti ma ana fuāvaa e tagata sa Hetī. O le iʻuga, na leai se puipuiga mo tagata Iukariti ma faaumatia ai pe tusa o le 1200 T.L.M.

Toe Lāgā Mea na Iai Anamua

O le faaumatiaga o Iukariti na maua ai se mea maupuʻepuʻe toetoe lava 60 futu (20 mita) le maualuga ma e silia i le 60 eka e aofia ai. E na o le tasi vae ono o lenei ogaeleele na mafai ona eliina aʻe. O toēga o le aai, na mauaina ai e le ʻausuʻesuʻe toēga o le maota telē o le tupu pe toetoe lava selau potu ma lotoā ma e ufitia ai se ogaeleele pe tusa o le 100,000 futu faatafafā (10,000 mita faatafafā). Sa maua i le maota ia paipa mo le suavai, o faleese, ma se faiga e faaalu ese ai le otaota. Sa teuteuina meafale i le auro, maa tāua, ma nifo elefane. Sa mauaina ai foʻi ni puipui ua faia i nifo o elefane e maoaʻe le tomai na vaneina ai. Sa iai se togālaau ma se vailepa lea sa faaopoopo atu i le matagofie o le maota o le tupu.

O le aai ma laufanua laugatasi na siʻomia ai, sa faatumulia i malumalu o Paala ma Takono. * O olo o nei malumalu pe tusa ma le 60 futu (20 mita) le maualuluga, e iai se tamaʻi potu e ui atu ai agaʻi i totonu i le potu o loo tuu ai se faatusa o le atua. E iai se ala sitepu e alu atu ai i se faapaologa lea e taʻitaʻia ai e le tupu faatasiga eseese e fai ai. I le pō po o le taimi foʻi e loulouā ai le tau, e ono tutu ai molī taʻialāvaa i pito i luga o malumalu ina ia mafai ai ona taʻitaʻia ma le saogalemu vaa i le taulaga. O le ʻauvaa lea na saogalemu ane ona o le atua o matagi, o Paala-Hatata, e lē taumatea na latou ofoina atu se taulaga o taula maa e 17, lea o loo iai i lona malumalu.

O Mea Tāua na Maua i Tusitusiga

Na mauaina le faitau afe o papa ele i toēga mea i Iukariti. O tusitusiga i mea tau i le tamaoaiga, tau tulafono, mataupufai, ma tau pulega, sa mauaina i gagana e valu, ma sa tusia i auala eseese e lima. Na mauaina e le vaega a Schaeffer ni tusitusiga i se gagana e leʻi vāai muamua lava i ai—ma taʻua faapea o le faa-Iukariti—lea ua faaaogā ai ni faailoga eseese e 30, ma o loo faia aʻe ai se tasi o alafapeta e sili ona leva na mauaina.

E lē gata ina aofia ai mea masani o le olaga, ae o ia tusitusiga faa-Iukariti o loo iai faamatalaga e iloa ai talitonuga faalotu ma amioga a tagata i na aso. O le tapuaʻiga a Iukariti e foliga mai sa tali tutusa lava ma tapuaʻiga na faia e le nuu tuaoi o Kanana. Na faapea mai Roland de Vaux, o nei tusitusiga “ua faailoa ai ma le saʻo tagata o le nuu o Kanana a o lata le faatoʻilaloina e Isaraelu.”

Lotu i le Aai a Paala

E silia i le 200 atua ma atua fafine o loo taʻua i tusitusiga faa-Ras Shamra. O le atua aupito i maualuga lava o Ele, e taʻua o le tamā o atua ma tagata. Ae o le atua o matagi, o Paala-Hatata o “lē tiʻetiʻe i ao” ma o “le alii o le lalolagi.” Ua faamatalaina Ele o se toeaina atamai, e sinā lana ʻava ma e matuā mamao ese lava ma tagata. I se isi itu, o Paala o se atua e malosi ma maumauaʻi ma e manaʻo e pulea atua faapea ma tagata.

O tusitusiga na mauaina atonu na fai faatauloto i taimi o tausamiga faalelotu, e pei o le tausaga fou po o taimi o le seleselega. Peitaʻi, o le faaliliuga e saʻo aʻiaʻi, e lē o malamalama i ai. I se tasi o solo e uiga i se feteenaʻiga mo le pule, na faatoʻilalo ai le atalii pele o Ele, le atua o le sami o Iamu e Paala. O lenei manumalo atonu na mautinoa ai e le ʻauvaa a Iukariti faapea, o le a puipuia i latou e Paala i le sami. I le fetauiga a Paala ma Moto, na toʻilalo ai Paala, ma alu ifo ai i le lalolagi o agaga. Na oo mai ai le lāmala, ma taofia ai gaoioiga a tagata. O le avā a Paala ma o lona tuafafine foʻi lea o Anata—o le atua fafine o le alofa ma taua—na fasiotia Moto ma toe faaolaina mai Paala. Na fasiotia e Paala le fanau tama a le avā a Ele, o Atira (Asaira), ma toe mauaina ai le nofoālii. Ae na toe foʻi ane Moto i le fitu tausaga mulimuli ane ai.

Ua faaliliuina e nisi lenei solo o se faailoga o le faataamilosaga faaletausaga o tau lea e tetele ai le vevela o le taumāfanafana ma tau leai ai se timu e ola ai mea ma faapea ona toe oo mai le timu i le tau e afu ai mea. Ua manatu isi faapea o le faataamilosaga o tausaga e fitu e fesootaʻi atu i le fefe i le oge ma le lāmala. Po o le ā lava le tulaga, ae na manatu i le faasilisilia o Paala faapea e talafeagai mo le manuia o taumafaiga a tagata. Na faamatalaina e se tagata atamai o Peter Craigie e faapea: “O le sini o le lotu a Paala, ia faamautūina lona tulaga silisili; auā afai e tumau lona silisili, o le talitonuga lea a ana tagata tapuaʻi, o le faaauau foʻi lea ona iai laau ma lafumanu lea e matuā tāua mo le ola o tagata.”

Malosi e Tetee ai i Faiga Faapaupau

E manino mai o faamaoniga o loo i tusitusiga na mauaina, na iloa ai le leaga tele o le tapuaʻiga faa-Iukariti. Ua taʻua e se tusi e faapea: “Ua faaalia e tusitusiga aafiaga paʻū maulalo o le tapuaʻiga i nei atua; na faatāuaina ai taua, faiga faatalitane i o latou malumalu, faiga faaleituaiga lē pulea ma aafiaga leaga o tagata.” (Illustrated Bible Dictionary) Ua faaalia e De Vaux e faapea: “O le faitauina o nei solo, e malamalama ai se tasi i le māfuaaga na inoino ai tagata e talitonu moni iā Iauē ma perofeta sili i lenei ituaiga o tapuaʻiga.” O le Tulafono na tuuina atu e le Atua i le nuu anamua o Isaraelu sa avea o se malosi e tetee atu ai i na tapuaʻiga sesē.

O togafiti faataulāitu, o le saʻili i faailoga i fetu, ma faiga faamaneta sa taatele i totonu o Iukariti. O faailoga ma le saʻilia o faailoga o mea o le a tutupu, sa saʻilia e lē gata i mea o i le lagi ae faapea foʻi ma tino o pepe fanau lē āu ma totoga o manu na fasia. Sa faapea le faamatalaga a le tusitala o Jacqueline Gachet: “Sa talitonuina faapea o le manu lea sa ofoina atu e fai ma taulaga i le atua i sauniga faalotu, e avea lea manu ma vaega o le atua, ona tuufaatasia lea o le agaga o le atua ma le agaga o le manu.” “O le mea e tupu, o le faitauina o faailoga o loo vaaia i nei totoga, e mafai ai ona iloa le mea e manaʻo i ai agaga o atua ia e mafai ona faapea atu ioe pe leai i fesili i mea e tutupu i le lumanaʻi po o gaoioiga e fai i se mea patino e tulaʻi mai.” (Le pays d’Ougarit autour de 1200 av.J.C.) O le eseesega, sa tatau i tagata Isaraelu ona ʻalofia na faiga.—Teuteronome 18:9-14.

Na manino le faasāina e le Tulafono Faa-Mose o le feusuaʻi o tagata ma manu. (Levitiko18:23) O lea, na vaai faapefea tagata Iukariti i nei faiga? I tusitusiga o loo i papa ele ia na mauaina, e faapea sa faia e Paala feusuaʻiga ma se tamaʻi povi. Na taʻua e se tagata suʻesuʻe i toegā mea anamua o Cyrus Gordon e faapea: “Afai e finau mai faapea na liliu Paala e avea ma povi poʻa ina ia faia ai lea gaoioiga, e lē mafai ona faapea atu o le mea lenā na oo i ana ositaulaga ia sa mulimuli atu i gaoioiga faatala o le vavau a Paala.”

Na poloaʻia tagata Isaraelu e faapea: “Aua tou te saei o outou tino ona o lē ua oti.” (Levitiko 19:28) Peitaʻi, o le gaoioiga na fai e Ele ina ua oti Paala, na ia “saeia lona tino i se pelu, faaleagaina lona tino i se matātafi; ma seleia foʻi ona alāfau ma lona auvae.” O le saeia o tino i se sauniga faalelotu e manino mai o se tū ma aga sa faia e tagata tapuaʻi a Paala.—1 Tupu 18:28.

E aliali mai sa faapea se tasi o solo faa-Iukariti, o le tunuina o se tamaʻi ʻoti i le suāsusu, o se vaega o le tū faaletapuaʻiga a tagata Kanana mo le mauaina o ni fanau. Peitaʻi, i le Tulafono na tuu atu iā Mose na faatonuina ai tagata Isaraelu e faapea: “Aua le tunu se tamaʻi ʻoti i le suāsusu o lona tinā.”—Esoto 23:19.

Faatusatusa i Tusitusiga o le Tusi Paia

O tusitusiga faa-Iukariti sa muaʻi faaliliuina faatasi ma le fesoasoani a le gagana Eperu lea o loo faaaogā i tusitusiga faa-Eperu. Na faamatalaina e Peter Craigie e faapea: “E tele upu o loo i tusitusiga paia Eperu ia e lē o manino mai o latou uiga, ma i nisi taimi, e lē iloaina; o lea na taumatemate ai e tagata faaliliu a o lumanaʻi le 20 senituri o latou uiga moni i auala eseese. Ae pe a aliaʻe na lava upu i tusitusiga faa-Iukariti, ona mafai loa lea ona malamalama i le uiga.”

O se faataʻitaʻiga, o le upu faa-Eperu o loo faaaogā i le Isaia 3:18 lea e tele lava ina faaliliuina i “teuga faaupega.” Ua faapena foʻi ona faamatalaina le upu e talitutusa uiga i le gagana Iukariti e faasino atu i le lā ma le atua fafine o le lā. O lea, o fafine o Ierusalema o loo taʻua i le valoaga a Isaia atonu na teuteu i latou i asoa ia e tautau ai mea e pei o ni tamaʻi lā faapea ma “mea e asoa” e iai mea e pei o ni masina, lea e faamamaluina ai atua o Kanana.

I le Faataoto e 26:23 i tusitusiga faa-Masoreta, o “laugutu ia ua alofa tele, a e leaga le loto” ua faatusa i se taʻegaipu e ufitia i se “ario ua i ai le otaota.” O le uiga i le faa-Iukariti ua mafai ai ona faia se faatusatusaga e faapea “e pei o se taʻegaipu ua faamolemole ma faaiila mai luga.” Ua talafeagai ona faaupu e le New World Translation lenei faataoto e faapea: “E pei o se siliva ua faaiila ai luga o se omea ua taʻe, e faapena laugutu molemole a o loo iai le loto leaga.”

Pe sa Faavae Mai Tusitusiga Paia i le Faa-Iukariti?

O le iloiloina o tusitusiga faa-Ras Shamra ua faapea mai ai nisi o tagata atamamai, o nisi o vaega patino o le Tusi Paia o le toe tusia lea o solo faa-Iukariti. Na faamatalaina e André Caquot, o se sui o le Faalapotopotoga a Falani e faapea, “o le aganuu a Kanana o loo faavae mai ai le tapuaʻiga a Isaraelu.”

E tusa ai ma le Salamo 29, na taʻua ai e Mitchell Dahood o le Aʻoga Faale-Tusi Paia faa-Pope i Roma e faapea: “O le salamo lenei o le toe faaliliuina i le faa-Iauē o se pese Kanana ua leva, mo le atua o matagi o Paala . . . E toetoe lava o upu uma o loo i le salamo, ua maua i tusitusiga e sili ona leva a Kanana.” Po ua tonu ea na faaiʻuga ua fai? E matuā leai lava!

Ua tele tagata atamamai magafagafa ua latou iloa faapea ua soona faatelē mea e talitutusa ai. Ua taʻua e Garry Brantley o se tagata atamai i mataupu faalelotu e faapea: “E leai se tusitusiga faa-Iukariti e tutusa atoatoa ma le Salamo e 29. O le manatu faapea o le Salamo e 29 (po o se isi lava tusitusiga o le Tusi Paia) o le toe tusia lea o tala o le vavau faapaupau, e lē faavaea.”

Pe ona o le talitutusa i le auala e faaupu ai, talitutusa i auala faafatusolo, ma le auala o loo fausia ai tusitusiga, e faamaonia ai faapea na toe tusia? I le isi itu, e faatalitalia lava e iai mea e tutusa ai. Ua taʻua i se tusi e faapea: “O le māfuaaga o le talitutusa, o fausaga ma mea o loo iai, e faaleaganuu: e ui i le eseese o mea e nonofo ai ma tulaga o mea i Iukariti ma Isaraelu, ae o i latou uma o se vaega o tagata e tutusa faaupuga faafatusolo ma faalotu.” (Encyclopedia of Religion) O lea na faaiʻu mai ai Garry Brantley e faapea: “E sesē le faamatalaina faapea, o talitonuga faapaupau ua faia aʻe ai tusitusiga o le Tusi Paia ona o le talitutusa o faaupuga o loo iai.”

O le manatu mulimuli, e tatau ona iloa faapea, afai e iai se tulaga e talitutusa ai tusitusiga faa-Ras Shamra ma le Tusi Paia, e mautinoa lava o faaupuga tau tusitusiga, ae lē o le tulaga faaleagaga. Ua faamatalaina e se tagata e suʻesuʻe i toēga mea anamua o Cyrus Gordon e faapea: “O le maualuga o amioga talafeagai ma amioga tatau o loo i le Tusi Paia e [lē] o maua i Iukariti.” Ioe, e matuā tele mea e eseese ai na i lo mea e tutusa ai.

E foliga mai e faaauau pea suʻesuʻega e faatatau iā Iukariti ina ia fesoasoani i tagata aʻoga o le Tusi Paia e malamalama ai i tū ma aga, o talafaasolopito, ma siʻomaga faatapuaʻiga o i latou na tusia le Tusi Paia ma le tulaga lava ia o tagata Eperu na iai. O le suʻesuʻeina atili o tusitusiga faa-Ras Shamra e ono fou ai foʻi ni mea e iloa e faatatau i le gagana Eperu anamua. Peitaʻi, i nei mea uma, o mea na maua e le ʻau suʻesuʻe i toēga o mea anamua i Iukariti ua faamatilatila ai ma le manino le eseesega o le paʻū maulalo o le tuutoina iā Paala ma le tapuaʻiga mamā iā Ieova.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 7 O “Tagata o le Sami” e masani lava ona iloa o tagata folau mai motu o le Metitirani ma gataifale. Atonu sa iai ni tagata Filisitia iā i latou.—Amosa 9:7.

^ pala. 10 E ui lava i le eseese o taofi, ae ua manatu nisi faapea o le malumalu o Takono o le malumalu lava lea o Ele. Ua manatu Roland de Vaux, o se tagata atamai Falani ma o se polofesa i le Aʻoga a Ierusalema o Suʻesuʻega Faale-Tusi Paia e faapea, o Takono—le Takono lea o loo taʻua i le Faamasino 16:23 ma le 1 Samuelu 5:1-5—o le igoa saʻo lea o Ele. Ua faamatalaina e se tusi e faapea, atonu o “Takono e fesootaʻi atu iā [Ele] i se isi itu pe sa avea foʻi o se vaega o [Ele].” (Encyclopedia of Religion) I tusitusiga faa-Ras Shamra, o loo taʻua ai Paala o le atalii o Takono, ae o le uiga o le upu “atalii” i inei e lē o manino.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 25]

O mea na maua i suʻesuʻega i toēga mea anamua i Iukariti ua faaleleia ai lo tatou malamalamaga o le Tusi Paia

[Faafanua/Ata i le itulau 24, 25]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Emepaea o sa Hetī i le 14 senituri T.L.M.

SAMI METITIRANI

Eufirate

MAUGA O CASIUS (JEBEL EL-AGRA)

Iukariti (Ras Shamra)

Tell Sukas

Orontes

SURIA

AIKUPITO

[Faamatalaga i Ata]

Faatusa o Paala ma se ipu e pei o se ulu o se manu: Musée du Louvre, Pale; ata tusi o le maota o le tupu: © D. Héron-Hugé pour “Le Monde de la Bible”

[Ata i le itulau 25]

Toēga o le potu i luma o le maota o le tupu

[Ata i le itulau 26]

Se solo o tala o le vavau faa-Iukariti e ono mauaina ai ni faamatalaga e tusa ai ma le Esoto 23:19

[Faamatalaga i Ata]

Musée du Louvre, Pale

[Ata i le itulau 27]

Maa faamanatu o Paala

Ipu auro o loo faaalia ai se vaaiga i tuligā manu

Ufiufi o se pusa e fai i nifo o elefane o loo faaalia ai le atua fafine o le fanautama

[Faamatalaga i Ata]

Ata uma: Musée du Louvre, Pale