Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Matini Luteru—Lona Olaga ma Mea na Maua Mai iā te Ia

Matini Luteru—Lona Olaga ma Mea na Maua Mai iā te Ia

Matini Luteru—Lona Olaga ma Mea na Maua Mai iā te Ia

“E MAFAI ona faapea atu e sili atu tusi na tusia e faatatau iā [Matini Luteru] na i lo se isi lava tagata na soifua i le talafaasolopito, seʻi vaganā ai lona matai, o Iesu Keriso.” Sa taʻua lenā faamatalaga i le mekasini o le Time. O upu ma gaoioiga a Luteru na fesoasoani i le amataina o le Toefuataʻiga—o se gaoioiga faalelotu na faamatalaina o le “fouvalega e sili ona mataʻina i le talafaasolopito o tagata.” Sa ia fesoasoani i le suia o tulaga faalotu o Europa ma faaiʻuina aso o le pogisa i lenā konetineta. Na ia toe saunia le auala e faamaopoopo lelei ai le gagana tusitusia i le faa-Siamani. O lana faaliliuga o le Tusi Paia ua sili ona fiafia i ai tagata i lo se isi faaliliuga.

O le ā le ituaiga tagata sa iai Matini Luteru? Na faapefea ona tele sona aafiaga i mataupu fai a Europa?

Avea Luteru ma se Tagata Atamai

Na soifua mai Matini Luteru i Esilipeni, [Eisleben] i Siamani, iā Novema i le 1483. E ui ina sa galue lona tamā i le nofoaga e eli ai le apamemea, ae na lava tupe mai i lona totogi e maua ai se aʻoga lelei a Matini. I le 1501, na avea ai Matini ma tagata aʻoga i le Iunivesite o Erefata. I le potu tusi i le aʻoga, na ia faitauina ai le Tusi Paia mo le uluaʻi taimi. Na ia faapea mai: “Sa matuā faafiafiaina aʻu i le tusi, ma sa ou manaʻo ia faamanuiaina aʻu i le mauaina o se tusi faapena i se aso.”

I le 22 o ona tausaga, na ulu atu ai Luteru i le nofoaga o monike e taʻua o Aokusotino i Erefata. Na ia auai mulimuli ane i le Iunivesite o Vitenipeki, ma maua ai lona tikeri i mataupu faalelotu. Na ōia lona lotofuatiaifo i nisi taimi, ona sa manatu Luteru o ia o se tagata agasala e lē mafai ona maua le finagalo malie o le Atua, ma na matuā faanoanoa ai. Peitaʻi, o le suʻesuʻeina o le Tusi Paia, tatalo ma le mafaufau loloto na fesoasoani ai iā te ia ina ia maua se isi malamalamaga sili i le auala o loo silasila ai le Atua i tagata agasala. Na iloa e Luteru e lē mafai ona maua le finagalo malie o le Atua i a tatou lava taumafaiga. Na i lo lea, e maua e ala i le alofa tunoa o le Atua iā i latou o ē faaalia le faatuatua.—Roma 1:16; 3:23, 24, 28.

Na faapefea ona faia e Luteru se faaiʻuga e faapea e saʻo lenei malamalamaaga fou? Na tusi mai le polofesa o Uluaʻi Talaaga o le Lotu ma Suʻesuʻega o Mau o le Feagaiga Fou o Kurt Aland e faapea: “Sa ia mafaufau loloto i le Tusi Paia atoa ina ia faamautinoa ai pe ōgatusa lenei poto fou ma isi faamatalaga a le Tusi Paia, ma na ia mauaina ai e saʻo lelei lona manatu.” O le aʻoaʻoga o le faaolataga, e ala i le faatuatua ae lē o galuega po o le salamō, sa tumau ona avea ma aʻoaʻoga autū a Luteru.

Toʻatamaʻi i le Faatauina o Pepa mo le Faamagaloga

O le malamalamaaga o Luteru i le auala o loo silasila ai le Atua i tagata agasala, na māfua ai sa latou feeseeseaʻiga ma le Lotu Katoliko Roma. Sa taatele le talitonuga e faapea, pe a feoti tagata agasala o le a faasalaina i le puapuaga mo se vaitaimi. Peitaʻi, na faapea mai e mafai ona faapuupuuina lea vaitaimi e ala i le faatauina o ni pepa mo faamagaloga lea na faia e le pope. O tagata e faatauina atu pepa mo le faamagaloga e pei o Ioane Tesili, o lē na avea ma sui o le akiepikopō o Alapati mai i Mainz, sa ola lelei sana pisinisi na fai o le faatauina atu o na pepa i tagata lautele. Sa manatu le toʻatele na faatauina mai ia pepa mo le faamagaloga e aogā mo agasala o le a faia i le lumanaʻi.

Sa matuā toʻatamaʻi Luteru i le faatauina atu o nei pepa mo faamagaloga. Na ia iloa e lē mafai ona fai se maliega i le va o le tagata ma le Atua e ala i lenā auala. I le tau e afu ai mea i le tausaga e 1517, na ia tusia ai ni mataupu taʻutaʻua e 95, lea na taʻusalaina ai le lotu ona o faiga leaga tautupe, tau aʻoaʻoga ma faiga faalelotu. Na auina atu e Luteru ni kopi o ana mataupu taʻutaʻua i le akiepikopō o Alapati i Mainz ma isi tagata atamamai ona sa ia manaʻo e uunaia le faia o ni suiga i le lotu, ae lē o se fouvalega. O loo faasino atu le toʻatele o tusitala o talafaasolopito i le tausaga 1517 po o se taimi lata ane i ai faapea na amata ai le Toefuataʻiga.

Sa lē na o Luteru na faaalia le lē fiafia i mea sesē ua faia e le lotu. I le selau tausaga na muamua atu, na taʻusalaina ai foʻi e Ioane Hasi o se tagata lotu mai i Czech le faatauina o pepa mo le faamagaloga. E muamua atu iā Hasi, na faasino atu ai foʻi e Ioane Uikilifi o Egelani i nisi o aganuu e lē faale-Tusi Paia o loo tausia pea e le lotu. O tupulaga a Luteru o Eramasi mai i Rotterdam ma Tiniteli o Egelani, na la uunaia foʻi le faia o suiga i le lotu. Ae o le fesoasoani a Ioane Kutenipeki i le fausiaina o se masini lomitusi e sili ona lelei na i lo le ituaiga sa iai muamua, sa iai ni aafiaga malosi o feʻau tusitusia a Luteru ma salalau mamao atu na i lo gaoioiga a isi tagata na mananaʻo foʻi e faia ni suiga i le lotu.

Sa faaaogāina le masini lomitusi a Kutenipeki i Mainz i le 1455. I le amataga o le senituri na sosoo ai, na iai masini e 60 i aai o Siamani ma le 12 i isi atunuu o Europa. O le uluaʻi taimi lea i le talafaasolopito, na mafai ai ona vave iloa e tagata lautele mea o loo tutupu i nisi o vaipanoa. Atonu e aunoa ma sana ioega, na lomia ma faasalalauina ai mataupu taʻutaʻua e 95 a Luteru. O le mataupu i suiga e ao ona fai i le lotu ua lē toe avea o se mataupu na o totonu o Siamani. Ua salalau atu lenei finauga, ma na avea ai Matini Luteru o se tagata sili ona lauiloa i Siamani.

Gaoioiga a le “Lā ma le Masina”

Mo le faitau senituri, sa pulea ai Europa e faalapotopotoga malolosi e lua: o le Emepaea Paia a Roma ma le Lotu Katoliko Roma. Na faamatalaina e Hanns Lilje, o se tasi peresitene sa iai muamua o le Faalapotopotoga o le Lalolagi o le Lotu Luteru e faapea: “E autasi le emeperoa ma le pope e pei o le la ma le masina.” Peitaʻi, ua lē mautonu po o ai e faatatau i ai le lā a o ai e faatatau i ai le masina. I le amataga o le senituri e 16, na mou atu ai le malosi o nei faalapotopotoga e lua. O le a tutupu ai se suiga i le tulaga o mea.

Na tali atu Pope Leo X i mataupu taʻutaʻua e 95 e ala i le faamataʻuina o Luteru e faapea o le a faateʻaina o ia pe afai e lē ioe i le sesē o ana aʻoaʻoga. Sa tetee pea Luteru ma sa ia susunuina i luma o tagata le tusi na avatu ai le poloaʻiga a le Pope, ma na ia toe lomia isi tusi e uunaia ai le taupulega a le lotu e faia suiga i le lotu e aunoa ma le ioega a le pope. I le 1521, na faateʻa ai e Pope Leo X ia Luteru. Ina ua tetee Luteru ona o le taʻusalaina o ia i faamasinoga e lē saʻo ona fai, sa faatonuina o ia e le emeperoa o Salesa V ina ia tū i luma o le fono aoao a le taupulega i Vemi. O le faigāmalaga a Luteru i aso e 15 mai i Vitenipeki agaʻi i Vemi iā Aperila i le 1521 sa pei o se solo o se manumalo. Sa lagolagoina o ia e le lautele, ma sa lolofi ane tagata e fia vāai iā te ia.

I Vemi, sa tū ai Luteru i luma o le emeperoa, aloalii ma sui maualuluga a le pope. Sa fesagaʻi foʻi Ioane Hasi ma se faamasinoga faapea i Constance i le 1415 ma sa susunuina o ia a o saisaia i se laau. Sa taulaʻi atu le Lotu ma le emepaea iā Luteru a o faia le fono, ae sa lē mafai ona ioe o ia e sesē ana aʻoaʻoga seʻi vaganā ua mafai ona latou faamaonia mai le Tusi Paia lona sesē. Peitaʻi e leai se isi o i latou na tutusa lona manatuaina o mau o le Tusi Paia e pei o Luteru. Na taʻua le iʻuga o le faamasinoga i se pepa ua taʻua o le Faaiʻuga i Vemi. Sa faaalia ai lona lē toe mauaina o se puipuiga i so o se mea ma sa faasāina ana tusitusiga. Talu ai na faateʻaina o ia e le pope ma faasalaina o ia e le emeperoa, na lamatia ai lona ola.

Na tupu se mea uiga ese e leʻi faatalitalia. Ina ua toe malaga atu i Vitenipeki, na faatagā puʻeina ai o ia e se tagata agalelei e suafa iā Fereti Sakisone. Na lē mafai ai e fili o Luteru ona toe mauaina o ia. Sa ave faananā atu loa Luteru i le olo o Votipeki, o i inā na faatutupu ai lana ʻava ma na iloa ai o ia o se isi tagata e igoa iā Junker Jörg.

Manaʻomia Tele le Tusi Paia Setema

I le isi sefulu masina, na nofo faalilolilo ai Luteru i le olo o Votipeki ina neʻi maua o ia e le emeperoa ma le pope. Ua faamatalaina e le tusi Le Nofoaga Taʻutaʻua o Votipeki (i le faa-Siamani) e faapea: “O taimi a o iai Luteru i Votipeki, o vaitaimi sili na ona fuatele mai ma lelei o lona olaga.” O se tasi o mea sili na ia faia i inā, o le faaliliuina lea i le faa-Siamani o vaega o le Tusi Paia ua taʻua o Tusitusiga Eleni mai le faaliliuga a Eramasi. Na lomia iā Setema i le 1522 e aunoa ma le faailoaina o Luteru o lē sa faaliliuina, ma sa taʻua o le Tusi Paia Setema. O le tau o le Tusi Paia e tusa ma le totogi i le tausaga atoa o se teine faigaluega teufale. Sa matuā tele lava le manaʻoga mo le Tusi Paia Setema. I totonu o le sefulu lua masina na faalua ona faia lomiga o lea Tusi Paia ma na lomia ai ni kopi e 6,000, ae i le isi sefululua tausaga mulimuli ane ai, e lē itiiti ifo i le 69 taimi na toe faia ai lomiga o lea Tusi Paia.

I le 1525, na faaipoipo atu ai Matini Luteru iā Katerina voni Pora o lē sa avea muamua ma taupousa. Sa lelei tele Katerina i le faia o mataupu tau i le aiga ma le faasoasoaina o tupe e tusa ma le lima foaʻi o lana tane. Na aofia ai i le aiga o Luteru e lē gata o lana avā, o ona alo e toʻaono, o ana uō, o tagata aʻooga ma le ʻau sulufaʻi. Ina ua matua o ia sa lauiloa ai Luteru o se tasi e iai le uta mamao, ma na masani ona tusia i lalo ana fautuaga e tagata aʻoga na nonofo i lona fale. Na tuufaatasia nei faamaumauga i se tuufaatasiga ua taʻua o Talanoaga a Luteru i le Laulau (Luther’s Table Talk). E mo se taimi sa lona lua le faasalalauina atu o lea tusi i le gagana Siamani i le faasalalauina atu o le Tusi Paia.

O se Faaliliu Poto ma Anoanoaʻi Ana Tusitusiga

I le 1534, na māeʻa ai le faaliliuina e Luteru o le vaega o le Tusi Paia e taʻua o Tusitusiga Eperu. Na lelei lona faaaogāina o upu, tomai i lona tulaga faafatusolo, ma upu na faaaogā. O le iʻuga na maua ai se Tusi Paia sa malamalama i ai tagata lautele. Na tusi mai Luteru e tusa ai ma lana auala e faia ai faaliliuga e faapea: “E tatau ona tatou talanoa ma tinā i o latou aiga, o tamaiti i luga o auala ma tamāloloa i le maketi, ma faalogo i faaupuga ua latou faaaogāina ona faaliliu lea ina ia malamalama tagata.” Na fesoasoani le Tusi Paia a Luteru e faataatia se faavae mo le gagana tusitusia na mulimuli ane taliaina i Siamani atoa.

Sa ō faatasi le poto o Luteru e faaliliu ma lona tomai tau tusitusi. Ua faapea mai nisi, i lona olaga atoa i le taimi sa galue ai, e taʻilua vaiaso ma tusi sana mataupu. O nisi o nei tusitusiga sa faatupu finauga e pei o le tusitala. O ana uluaʻi tusitusiga e tuusaʻo, ma ina ua matua Luteru, e leʻi fai ifo ai lenā faiga. Na agaʻi ina faateleina le malosi o ana tusitusiga na fai mulimuli ane. E tusa ai ma le tusi Mataupu o Aʻoaʻoga Faalotu ma le Ekalesia (i le faa-Siamani), ua faaalia i tusitusiga a Luteru “lona matuā toʻatamaʻi tele” ma e “augapiu ma se lotomaulalo ma se alofa” ae e lē gata i lea “e manatu e tatau lava ona fai le mea lea e mafaufau e fai.”

Sa fesiligia Luteru e tusa ai ma sona taofi ina ua gāpā le taua a tagata e galulue i fanua ma alii na pulea i latou, lea na faamasaa ai le toto o le toʻatele. Pe alagātatau ona faitio tagata faigaluega i a latou matai ma alii? E leʻi taumafai Luteru e faamalie tagata i le faia o se tali o le a fiafia ai le toʻatele. Na ia talitonu e tatau i auauna a le Atua ona usiusitai i le pule. (Roma 13:1) I lona manatu tuusaʻo, na faapea atu ai Luteru e tatau ona faauma faamalosi le fouvalega. Na ia faapea mai: “O ai lava e mafai ona faia ia tuʻi, ta, ma fasioti.” Sa faapea mai Hanns Lilje o lenei tali ua “lē toe fiafia ai tagata e pei ona i ai muamua” iā Luteru. E lē gata i lenā, o tusitusiga mulimuli a Luteru e faatatau i tagata Iutaia o ē na mumusu e liliu i le faa-Kerisiano, aemaise lava le tusi Tagata Iutaia ma a Latou Pepelo (i le faa-Siamani), na māfua ai ona faapea mai tagata na inoino le tusitala i tagata Iutaia.

Mea na Maua Mai iā Luteru

O le faamalosia o le Toefuataʻiga e tamāloloa e pei o Luteru, Kalavini ma Suigeli, na iʻu ai i se faiga fou faaletapuaʻiga e taʻua o le faa-Porotesano. O se tasi o mea sili na maua e le faa-Porotesano mai iā Luteru, o lana aʻoaʻoga lea o le a faaolaina tagata e ala i le faatuatua. O itumalo taʻitasi o Siamani na latou filifili i le lotu e auai ai, a lē o le lotu Porotesano o le Katoliko. Na salalau atu le Porotesano ma sa lagolagoina i Scandinavia, Suisilani, Egelani ma Holani. I aso nei, ua faitau miliona tagata ua lolotu ai i lotu Porotesano.

O le toʻatele o ē e lē ioe i talitonuga a Luteru o loo manatu maualuga pea iā te ia. I le 1983, na faamanatu ai le 500 tausaga talu mai le aso na fanau ai Luteru, i le vaipanoa na pulea muamua e le Malo Faatemokalasi a Siamani, lea na aofia ai Esilipeni, Erafata, Vitenipeki ma Votipeki. Na faailoa mai e lenei Malo o ia o se tagata taʻutaʻua i le talafaasolopito ma le aganuu a Siamani. Ae lē gata i lenā, i se taimi o le 1980-1989 na aotele ai e se taʻitaʻi lotu Katoliko iʻuga o galuega a Luteru e faapea: “E leai ma se isi ina ua mavae atu Luteru na tutusa ma ia.” Na tusi mai le polofesa o Aland e faapea: “I tausaga taʻitasi, a itiiti mai e 500 lomiga fou e uiga iā Matini Luteru ma le Toefuataʻiga e lomia i le toetoe o gagana autū uma lava a le lalolagi.”

E maai tele le mafaufau o Matini Luteru, e lelei tele lona manatuaina o mea, e mau upu ma e filigā i ana galuega. O ia foʻi o se tagata e ita vave ma manatu faatauvaa i isi, ma e vave ona tali atu i faiga ua ia talitonu e faagutugutulua. A o lata ina maliu o ia iā Fepuari i le 1546 i Esilipeni, na fesili atu ai uō a Luteru iā te ia po o pipii mau atu pea i talitonuga sa ia aʻoaʻoina ai isi. Na ia tali mai faapea: “Ioe.” Na maliu Luteru, ae e toʻatele o loo pipii atu pea i na talitonuga.

[Ata i le itulau 27]

Sa tetee Luteru i le faatauina o pepa mo le faamagaloga

[Faamatalaga i Ata]

Mit freundlicher Genehmigung: Wartburg-Stiftung

[Ata i le itulau 28]

Na lē ioe Luteru i lona sesē seʻi vaganā ua faamaonia mai e tagata tetee mai le Tusi Paia

[Faamatalaga i Ata]

Mai le tusi The Story of Liberty, 1878

[Ata i le itulau 29]

O le potu o Luteru i le Olo o Votipeki lea sa ia faaliliuina ai le Tusi Paia

[Faamatalaga i Ata]

Ata uma e lua: Mit freundlicher Genehmigung: Wartburg-Stiftung

[Faamatalaga i Ata i le itulau 26]

Mai le tusi Martin Luther The Reformer, Lomiga lona tolu, lomia e Toronto Willard Tract Depository, Toronto, Ontario

[Faamatalaga i Ata i le itulau 30]

Mai le tusi The History of Protestantism (Tusi I)