Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Pele Fafine Kerisiano Faamaoni o Ē Tapua‘i i le Atua

E Pele Fafine Kerisiano Faamaoni o Ē Tapua‘i i le Atua

E Pele Fafine Kerisiano Faamaoni o Ē Tapuaʻi i le Atua

“O le matagofie e pepelo lea, o le mea faatauvaa le lalelei; a o le fafine ua mataʻu iā Ieova, e viia lava o ia.”—FAATAOTO 31:30.

1. E faapefea ona faatusatusa le silafaga a Ieova i le lalelei o se tasi ma le vaaiga a le lalolagi?

UA FAATĀUAINA e le lalolagi foliga vaaia o tagata, aemaise lava i fafine. Peitaʻi, e sili atu le naunau o Ieova i le tagata lilo i totonu lea e mafai ona faasolosolo ina sili ona lalelei, pe a oo ina matua le tagata. (Faataoto 16:31) O le māfuaaga lea ua timaʻi ai e le Tusi Paia fafine e faapea: “Aua neʻi faia i le tino a outou teuga, o le fili lea o le lauulu, ma le teuteu i auro, ma le oofu i ofu; a o le tagata lilo o le loto, ia teua lea i le mea e lē pala, o le loto agamalu ma le filemu, o le mea tau tele lava lea i luma o le Atua.”—1 Peteru 3:3, 4.

2, 3. Na faapefea ona saosaolaumea fafine i le faasalalauina atu o le tala lelei i le uluaʻi senituri, ma na faapefea ona valoiaina mai lenā tulaga?

2 O le toʻatele o fafine o loo taʻua i le Tusi Paia, na latou faaalia uiga taʻuleleia faapena. I le uluaʻi senituri, na mauaina ai e nisi o i latou le faaeaga e auauna ai iā Iesu ma ona aposetolo. (Luka 8:1-3) Mulimuli ane, na avea fafine Kerisiano ma faievagelia maelega; o isi fafine e tāua le auala na latou lagolagoina ai tane Kerisiano na taʻimua, e aofia ai le aposetolo o Paulo; ma na mataʻina le talimālō o isi e oo lava i le faaavanoaina o o latou fale mo sauniga a le faapotopotoga.

3 Na valoia mai e le Tusi Paia le mea moni e faapea, o le a faaaogāina e Ieova fafine i ni auala iloga i le faataunuuina o ana fuafuaga. O se faaaʻoaʻoga, na valoia i le Ioelu 2:28, 29, o le a maua e fafine ma tamāloloa pe laiti pe matutua, le agaga paia ma auai ai i le faasalalauina atu o le tala lelei o le Malo. Na amata le faataunuuga o lenā valoaga i le Penetekoso 33 T.A. (Galuega 2:1-4, 16-18) Na tuuina mai i nisi o fafine faauuagagaina meaalofa faavavega, e pei o le meaalofa o le perofeta atu. (Galuega 21:8, 9) Ona o lo latou maelega i le faiva, na saosaolaumea ai lenei ʻautau faaleagaga toʻatele o tuafāfine faamaoni, i le vave o le salalau atu o le Faa-Kerisiano i le uluaʻi senituri. O le mea moni, pe tusa ma le 60 T.A., na tusi ai le aposetolo o Paulo e faapea ‘na talaʻiina atu le tala lelei i tagata uma lava i le lalolagi.’—Kolose 1:23.

Viiviia Ona o lo Latou Loto Tetele, Maelega ma le Talimālō

4. Aiseā na viiviia ai e Paulo nisi o fafine i le faapotopotoga Kerisiano i le uluaʻi senituri?

4 O le aposetolo o Paulo o se tasi na matuā talisapaiaina le faiva na faatinoina e nisi o fafine—e pei foʻi ona faatāuaina e ovasia Kerisiano i aso nei le faiva e faatinoina e fafine maelega. O nisi o fafine na taʻua e Paulo o latou igoa, o “Tufaina ma Tufosa, o fafine na galulue i la le Alii,” ma “Peseti, o lē pele, o lē na galue tele i la le Alii.” (Roma 16:12) Na tusi Paulo e faapea o Evotia ma Sunetui o ē “na finau faatasi ma [ia] i le tala lelei.” (Filipi 4:2, 3) Na galulue foʻi Pisila ma lana tane o Akula faatasi ma Paulo. Na “tuu atu o la ua” po o la ola mo Paulo lea na faagaeetia ai Paulo e tusi e faapea: “E lē na o aʻu e faafetai iā te i laʻua, a e atoa ma ekalesia uma i nuu ese.”—Roma 16:3, 4; Galuega 18:2.

5, 6. Na faapefea ona faia e Pisila se faaaʻoaʻoga lelei mo tuafāfine i aso nei?

5 O le ā le māfuaaga na ala ai ona loto tele ma maelega Pisila? Ina ia iloa le tali, o loo maua se fesoasoani i le Galuega 18:24-26, lea tatou te faitau ai e faapea na ia lagolagosua i lana tane a o fesoasoani atu iā Apolo o se failauga lelei, ina ia malamalama Apolo i mataupu fou na faaalia mai. O lea la, e lē taumatea o Pisila o se tagata e toʻaga e suʻesuʻe i le Tusi Paia ma i aʻoaʻoga a le ʻauaposetolo. O le iʻuga, na ia faaalia ai ni uiga mataʻina lea na pele ai o ia i le Atua ma lana tane, atoa foʻi ma le avea o ia o se sui tāua o le uluaʻi faapotopotoga. E faapena foʻi ona pele i aso nei tuafāfine Kerisiano galulue mamafa, o ē e suʻesuʻe ma le filigā i le Tusi Paia, ma faaaogā taumafa faaleagaga ua saunia e Ieova e ala mai i ‘le auauna e pule faamaoni.’—Luka 12:42.

6 E maoaʻe le talimālō o Akula ma Pisila. Na latou nonofo faatasi ma Paulo i lo la fale a o latou galulue faatasi i le la pisinisi fai fale ie i Korinito. (Galuega 18:1-3) Ina ua siitia atu Akula ma Pisila i Efeso ma Roma mulimuli ane, na faaauau pea ona la faaalia le talimālō faa-Kerisiano ma faaavanoaina foʻi lo la fale mo sauniga a le faapotopotoga. (Galuega 18:18, 19; 1 Korinito 16:8, 19) Na faapena foʻi ona faaavanoaina e Numefa ma Maria le tinā o Ioane Mareko, o laʻua fale mo sauniga a le faapotopotoga.—Galuega 12:12; Kolose 4:15.

O Ē Pele i Aso Nei

7, 8. O le ā le talaaga lelei o le auaunaga paia ua faia e le toʻatele o fafine Kerisiano i aso nei, ma o le ā e mafai ona latou mautinoa i ai?

7 E pei o le uluaʻi senituri, ua faia foʻi e fafine Kerisiano i aso nei so latou sao tāua i le faataunuuina o le fuafuaga a le Atua, aemaise i le galuega o le faievagelia. Maʻeu se talaaga lelei ua faia e nei tuafāfine! Seʻi manatu foʻi i le faaaʻoaʻoga a Kueni, o lē na auauna ma le faamaoni iā Ieova i le silia ma le 50 tausaga e oo lava i lona maliu i le 2002. Na fai mai lana tane: “Na toetoe ina iloa e lo matou aai atoa le maelega o Kueni o se faievagelia. O le manatu o Kueni, e so o se tagata lava e mafai ona avea ma auauna a Ieova ma maua ai lona alofa ma ana folafolaga. O lona faamaoni i le Atua, i lana faalapotopotoga ma i lo matou aiga—atoa foʻi ma ana faamalosiauga agaalofa pe a matou lotovaivai—sa avea o se lagolagosua malosi iā te aʻu ma la ma fanau a o matou ola fiafia faatasi i ni olaga faamalieloto. Pagā lo matou misia o ia.” E 61 tausaga o le faaipoipoga a Kueni ma lana tane.

8 E faitau afe fafine Kerisiano nofofua ma ē ua faaipoipo o loo auauna o ni faifeʻau paeonia ma misionare, ua lotomalilie i mea ua maua i le soifuaga a o latou faasalalauina atu le feʻau o le Malo i oganuu e pei o aai tumutumu ma vaipanoa maotua. (Galuega 1:8) Ua ʻalofia e le toʻatele le faatauina o ni o latou fale ma le faia o ni fanau ina ia auauna atoatoa ai iā Ieova. E iai foʻi tuafāfine o loo lagolagosua ma le faamaoni i a latou tane o loo avea ma ovasia femalagaaʻi, ae e faitau afe tuafāfine o loo auauna i aiga Peteli i le lalolagi aoao. E mautinoa lava o fafine nei o loo soifua i se olaga faataulagaina, o loo aofia i latou i “mea ua manaʻomia e nuu uma” lea e faatumuina ai le fale o Ieova i le mamalu.—Hakai 2:7.

9, 10. Na faapefea ona faaalia e nisi o le aiga lo latou talisapaia o faaaʻoaʻoga lelei na faia e tinā ma avā Kerisiano?

9 O le mea moni, e toʻatele fafine Kerisiano e iai o latou tiute tauave faaleaiga; ae e ui i lea, latou te faamuamuaina pea manaʻoga o le Malo. (Mataio 6:33) Na tusi mai se tuafafine paeonia nofofua: “O se tasi o māfuaaga tāua ua ala ai ona ou paeonia sauatoa, ona o le faatuatua malosi o loʻu tinā atoa foʻi ma lana faaaʻoaʻoga lelei. O le mea moni, o ia o se tasi o aʻu paga paeonia e sili ona lelei.” Na fai mai se tane e uiga i lana avā, o se tinā ua matutua lana fanau teine e toʻalima: “O taimi uma lava, sa mamā ma maopoopo lo matou fale. Na faamautinoa e laʻu avā o Poni e leʻi tele naʻuā ni a matou meafale ina ia mafai ona taulaʻi ai lo matou aiga i gaoioiga faaleagaga. O lana vaega i le faasoasoaina lelei o a matou tupe na mafai ai ona ou faigaluega faavaitaimi mo le 32 tausaga, ma tuuina atu le tele o loʻu taimi i lo matou aiga ma mataupu faaleagaga. Na aʻoaʻoina foʻi e laʻu avā le tāua o le galue mamafa i la ma fanau. E ese ma loʻu mitamita iā te ia.” I le asō, o loo auauna ai Poni ma lana tane i le ofisa ulu o Molimau a Ieova i le lalolagi.

10 Na tusi se tane e faatatau i lana avā, o se tinā o tamaiti ua matutua: “O le loloto o le alofa o Susana mo le Atua ma tagata, atoa foʻi ma lona malamalamaga, tigā alofa ma lona faamaoni, o uiga na o Susana e sili ona ou fiafia i ai. E manatu maumaututū o ia e faapea ua alagātatau iā Ieova mea silisili tatou te avatuina iā te ia—o se manatu na te faatatauina iā te ia lava o se auauna a le Atua ma o se tinā.” Ona o le lagolagosua a lana avā, ua mafai ai e lenei tane ona taliaina nisi o faaeaga faaleagaga e aofia ai le auauna o se toeaina, paeonia, ovasia suitulaga o le matagaluega ma se sui o le Komiti o Fesootaʻiga Faafomaʻi. Maʻeu le pele o fafine faapena i a latou tane ma uso Kerisiano aemaise lava iā Ieova!—Faataoto 31:28, 30.

Fafine Pele e Leai ni Tane

11. (a) Na faapefea ona faaalia e Ieova lona manatu mamafa i fafine faamaoni aemaise ē ua oti a latou tane? (e) O le ā e ao ona mautinoa e fafine Kerisiano ua oti a latou tane ma isi tuafāfine faamaoni e leai ni tane?

11 E masani ona faaalia e Ieova lona manatu mamafa i fafine ua oti a latou tane. (Teuteronome 27:19; Salamo 68:5; Isaia 10:1, 2) E lē liliu le Atua. O loo faaauau pea ona matuā naunau mai e lē gata o fafine ua oti a latou tane, a o tinā nofo toʻatasi ma tamaʻitaʻi ua filifili e nofofua po o ē e leʻi maua ni tane Kerisiano e talafeagai ma i latou. (Malaki 3:6; Iakopo 1:27) A faapea o loo e auauna faamaoni iā Ieova e aunoa ma sau paaga Kerisiano e lagolagosua iā te oe, e mafai ona e mautinoa e pele oe iā Ieova.

12. (a) E faapefea ona faaalia e nisi o tuafāfine Kerisiano lo latou faamaoni iā Ieova? (e) O ā faalogona o loo tauivi ai isi o tatou tuafāfine?

12 O se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu foʻi i o tatou tuafāfine Kerisiano e leʻi faaipoipo ona o lo latou usiusitai ma le faamaoni i le apoapoaʻiga a Ieova ina ia faaipoipo “tau lava i lē ua i le Alii.” (1 Korinito 7:39; Faataoto 3:1) Ua faamautinoa mai e le Afioga a le Atua iā i latou: “E . . . amio alofa [Ieova] i lē ua alofa.” (2 Samuelu 22:26) E ui i lea, o le faaauau pea ona nofofua, o se luʻitau mo le toʻatele o i latou. Ua faapea mai se tuafafine: “Na ou maumauaʻi e faaipoipo tau lava i lē ua i le Alii, peitaʻi ou te tagi i le tele o taimi a o oʻu vaavaai atu o faaipoipo aʻu uō i ni tane lelei Kerisiano, a o lenei o loo faaauau pea ona ou nofo toʻatasi.” Na fai mai se isi tuafafine: “Ua 25 tausaga o oʻu auauna iā Ieova. O loʻu naunautaʻiga o le tumau i le faamaoni iā te ia, ae e masani ona ou faanoanoa ona o faalogona o le tuua toʻatasi.” Na toe faaopoopo mai: “O tuafāfine e pei o aʻu, e moomoo i ni faamalosiauga.” E faapefea ona tatou fesoasoani i tuafāfine faamaoni faapena?

13. (a) O le ā tatou te aʻoaʻoina mai le faaaʻoaʻoga a i latou na asiasi atu i le afafine o Iefata? (e) O ā nisi o auala e faaalia ai lo tatou manatu mamafa mo tuafāfine nofofua i a tatou faapotopotoga?

13 O loo maua se tasi o auala i se faaaʻoaʻoga anamua. Ina ua lafoʻia e le afafine o Iefata le avanoa e fai ai sana tane, na iloa e tagata na ia faia se gaoioiga faataulagaina. O le ā na faia e faamalosiau ai iā te ia? “O lea tausaga ma lea tausaga ua ō ai afafine o Isaraelu e vivii i le afafine o Iefata le Kiliata e taʻifā aso i tausaga.” (Faamasino 11:30-40) E ao foʻi iā i tatou ona vivii ma matuā faamālō atu i tuafāfine nofofua, o loo usiusitai ma le faamaoni i le tulafono a le Atua. * O le ā se isi auala e faaalia ai lo tatou manatu mamafa? E tatau ona tatou faatoga atu iā Ieova i a tatou tatalo e lagolagoina na tuafāfine pele faamaoni, ina ia tutumau i la latou auaunaga. Ua alagātatau ona faamautinoa atu iā i latou e faapea, e matuā alofagia ma talisapaia i latou e Ieova ma le faapotopotoga aoao faa-Kerisiano.—Salamo 37:28.

Le Auala e Taulau ai se Matua Nofo Toʻatasi

14, 15. (a) Aiseā e ao ai i Kerisiano o ē o avea ma tinā nofo toʻatasi ona talosaga atu iā Ieova mo se fesoasoani? (e) E faapefea ona gaoioi se matua nofo toʻatasi e ōgatusa ma lana tatalo?

14 E tele foʻi luʻitau ua fesagaʻi ma fafine Kerisiano o loo avea ma matua nofo toʻatasi. E ui i lea, e mafai ona latou saʻili atu iā Ieova mo se fesoasoani a o tausiaina aʻe a latou fanau e ōgatusa ma mataupu silisili o le Tusi Paia. O le mea moni, a faapea o oe o se matua nofo toʻatasi, e lē mafai ona e tauaveina uma tiutefai a le tinā ma le tamā. E ui i lea, o le a fesoasoani mai Ieova e tauave le tele o au tiutefai pe afai e te talosaga atu iā te ia i le faatuatua. Mo se faataʻitaʻiga: Seʻi faapea o loo iai sau faatau mamafa e tatau ona ave i le mea o e alaala ai i se fale e tele ona fogāfale. Faamata e te taumafai e alu atu i le faasitepu ae e lē o mamao le mea o iai le lifi? E mautinoa lava e leai! E lē tatau foʻi ona e taumafai e tauave na o oe ni faalogona mamafatū a o lenā e mafai ona e talosaga atu mo le fesoasoani a Ieova. O le mea moni, o loo valaaulia oe e Ieova e te talosaga atu iā te ia. Ua fai mai le Salamo 68:19: “Ia faafetaia le Alii i lea aso ma lea aso; ua [“ia tauave,” NW] avega iā te i tatou.” Ua valaaulia foʻi oe e le 1 Peteru 5:7, ina ia tuuina atu iā Ieova mea uma e te popole ai, “auā o loo manatu mai o ia iā te [oe].” O lea la, afai ua lofitūina oe i faafitauli ma popolega, ia lafo atu ma le “lē aunoa” ou popolega i lou Tamā i le lagi o Ieova.—1 Tesalonia 5:17; Salamo 18:6; 55:22.

15 O se faaaʻoaʻoga, a faapea o oe o se tinā, e lē taumatea e te popole i aafiaga e ono oo i lau fanau ona o tamaiti aʻoga po o tofotofoga o le faamaoni latou te ono fesagaʻia. (1 Korinito 15:33) O ni popolega talafeagai. Peitaʻi, e mafai ona avea mea na ma mataupu o au tatalo. O le mea moni, aiseā e te lē tatalo faatasi ai ma lau fanau e uiga i na mataupu a o leʻi ō atu i le aʻoga, atonu pe a uma ona talanoaina faatasi le mau o le aso? O tatalo maʻoti e sau mai le loto, e telē so latou aafiaga i mafaufau o le fanau iti. A o le sili o na mea uma, o le a e mauaina le lagolagosua a Ieova pe afai e te finafinau ma le onosai e matuā aʻoaʻo atu le Tusi Paia i loto o lau fanau. (Teuteronome 6:6, 7; Faataoto 22:6) Ia manatua, “o fofoga o le Alii o loo faasaga i ē amiotonu, e liliu mai foʻi ona taliga i a latou faatoga.”—1 Peteru 3:12; Filipi 4:6, 7.

16, 17. (a) O le ā se faamatalaga a se tama tama na fai e uiga i le alofa o lona tinā? (e) Na faapefea i le vaaiga faaleagaga a le tinā ona aafia ai lana fanau?

16 Seʻi manatu i le faaaʻoaʻoga a Olevia, o se tinā e toʻaono lana fanau. Na tuulafoaʻia e lana tane lē talitonu le aiga ina ua faatoʻā uma ona fanau le uii, ae na nofosauni Olevia e tauaveina le tiutefai o le aʻoaʻoina o le fanau i ala o le Atua. O le taimi lenā pe tusa ma le 5 tausaga o Karene le tama tama a Olevia, lea ua 31 nei ona tausaga ma o loo auauna o se toeaina Kerisiano ma o se paeonia. Na atili ona faapopoleina Olevia ina ua maua Karene i se maʻi tigāina lea o loo faaauau pea ona ia maua ai. A o toe mafaufau i le taimi na laʻitiiti ai, na tusi Karene e faapea: “Ou te manatua lava loʻu nofo i le moega i le falemaʻi ma faatalitali ma le fiafia i loʻu tinā. O aso taʻitasi, e nofo ai o ia i oʻu autafa ma faitau mai le Tusi Paia iā te aʻu. A uma, e na te usuina le pese o le Malo ‘Ieova e, ua Matou Faafetai iā te Oe.’ * E oo mai i le asō, o le pese o le Malo lenā e sili ona ou fiafia i ai.”

17 O le faatuatua ma le alofa o Olevia iā Ieova, na saosaolaumea i lona taulau manuia o se tinā nofo toʻatasi. (Faataoto 3:5, 6) O ona uiga lelei na faaatagia atu i sini na ia faataatiaina mo lana fanau. Na fai mai Karene: “Na masani ona faalaeiau i matou e lo matou tinā e tuliloaina le sini o le faiva faataimi atoa. O le iʻuga, e toʻafā oʻu tuafāfine na matou auauna faatasi i le faiva faataimi atoa. Ae e lē taitai ona gugutu lo matou tinā i isi e uiga i lenā tulaga. Ou te taumafai lava e faaaʻoaʻo i ona uiga mataʻina.” E moni e lē o tamaiti uma o le a auauna iā Ieova pe a matutua, e pei o le fanau a Olevia. Peitaʻi, afai e faia e le tinā le mea silisili na te mafaia e ola e tusa ai ma mataupu silisili o le Tusi Paia, e mafai ona ia mautinoa o le a ia maua le taʻitaʻiga ma le lagolagosua alofa a Ieova.—Salamo 32:8.

18. E faapefea ona faaalia lo tatou talisapaia o le sauniuniga a Ieova, o le faapotopotoga Kerisiano?

18 O le tele o le lagolagosua a le Atua o loo mauaina e ala mai i le faapotopotoga Kerisiano, lea o loo iai se polokalame faifai pea o le fafagaina faaleagaga, faapea ma le ʻauuso Kerisiano ma “mea alofa i tagata” e taʻumatuaina faaleagaga. (Efeso 4:8) E sogasogā toeaina faamaoni e faamalosiau i tagata uma o le faapotopotoga, ma e taulaʻi faapitoa atu i manaʻoga o “ē mātua oti ma fafine ua oti a latou tane.” (Iakopo 1:27) O lea la, ia mafuta vavalalata pea i tagata o le Atua ma ʻalofia le vavae ese mai i isi.—Faataoto 18:1; Roma 14:7.

O le Gauaʻi o se Uiga Mataʻina

19. Aiseā e lē faatauvaa ai le tulaga o se avā pe a gauaʻi i lana tane, ma o le ā le faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia e lagolagoina ai lenā manatu?

19 Na faia e Ieova le fafine o se fesoasoani i le tamāloa. (Kenese 2:18) O lea la, o le gauaʻi o le avā i lana tane e lē faapea ai e faatauvaa lona tulaga. Na i lo lea, e faamamaluina ai se fafine ma mafai ai ona faaaogā le tele o ona tomai ma taleni e ōgatusa ma le finagalo o le Atua. O loo faamatalaina e le Faataoto mataupu e 31 le mau galuega eseese e faatinoina e se avā lelei i Isaraelu anamua. Na fesoasoani o ia i ē matitiva, totōina tovine ma le faatauina o fanua. Ioe, “ua faatuatua iā te ia le loto o lana tane; [sa] lē mativa o ia i oloa.”—Fuaiupu 11, 16, 20.

20. (a) O le ā le vaaiga a se fafine Kerisiano e tusa ai ma ona tomai mai le Atua? (e) O ā uiga lelei na faaalia e Eseta, ma na faapefea ona faaaogā o ia e Ieova?

20 O le fafine lotomaulalo e mataʻu i le Atua, e lē fia sili aʻe o ia i lana tane pe faatavā foʻi iā te ia. (Faataoto 16:18) E na te lē saʻilia ina ia faamalie lona olaga e ala i le tuliloaina o meafaitino, ae na te faaaogāina tomai mai le Atua ina ia auauna ai i isi—o lona aiga, o uso Kerisiano, tuaoi aemaise ai o Ieova. (Kalatia 6:10; Tito 2:3-5) Seʻi manatu foʻi i le faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia i le masiofo o Eseta. E ui i lona lalelei, ae o ia o se fafine agamalu ma gauaʻi. (Eseta 2:13, 15) Ina ua faaipoipo, na faaaloalo loloto o ia i lana tane le tupu o Asueru, e lē pei o le avā muamua a le tupu, o Vasati. (Eseta 1:10-12; 2:16, 17) Na faalogo foʻi ma le faaaloalo Eseta i le manatu o Moretekai, o lona tauusoga na matua atu iā te ia e tusa ai ma ni mataupu talafeagai—e oo lava ina ua avea o ia ma masiofo. Peitaʻi e lē o ia o se masiofo palaai! Na ia faaalialia ma le lē fefe Hamanu, o se alii mautofiga ma sauā o lē na taupulepule e faaumatia tagata Iutaia. Na mataʻina le auala na faaaogāina ai e Ieova Eseta ina ia faasaoina ai ona tagata.—Eseta 3:8-4:17; 7:1-10; 9:13.

21. E faapefea ona pele atili fafine Kerisiano iā Ieova?

21 I aso ua mavae atoa foʻi ma aso nei, ua manino mai ua faaalia e fafine amioatua lo latou tuutoina atu atoatoa iā Ieova ma lana tapuaʻiga. O lea la, e pele iā Ieova fafine e matataʻu iā te ia. Tuafāfine Kerisiano e, ia tuu atu iā Ieova e ala i lona agaga e na te faasolosolo mālie ona faia outou ma “ipu” e sili ona taʻuleleia, o ē “ua saunia mo galuega lelei uma.” (2 Timoteo 2:21; Roma 12:2) Ua faapea mai le Afioga a le Atua e tusa ai ma nei fafine pele o loo tapuaʻi iā te ia: “Avatu iā te ia le fua o ona lima; o ana galuega foʻi e viia ai o ia i faitotoʻa.” (Faataoto 31:31) Tau ina ia moni lenā faamatalaga iā te outou taʻitoʻatasi.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 13 Mo nisi faamatalaga i le auala e avatu ai le faamālō, tagaʻi i Le Olomatamata o Mati 15, 2002, itulau 26-28.

^ pala. 16 Pese 97 i le tusi Pese Atu Viiga iā IeovaE na o Upu, lomia e Molimau a Ieova.

Pe E te Manatua?

• Na faapefea ona avea nisi o fafine Kerisiano i le uluaʻi senituri ma ē pele iā Ieova?

• Ua faapefea i le toʻatele o tuafāfine i aso nei, ona avea i latou ma ē e pele i le Atua?

• O ā auala e lagolagoina ai e Ieova tinā nofo toʻatasi ma isi tuafāfine e leai ni tane?

• E faapefea ona faaalia e se fafine lona faaaloalo loloto i le tulaga ulu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 17]

Faaaʻoaʻoga e Manatunatu i Ai

Pe e te manaʻo e iloiloina atili nisi o faaaʻoaʻoga o fafine faamaoni o loo taʻua i le Tusi Paia? Afai o lea, faamolemole faitau i mau sii o loo mulimuli mai. A o e mafaufau loloto i fafine o loo taʻua ai, taumafai e malamalama i mataupu silisili e mafai ona e faatatauina atili i lou soifuaga.—Roma 15:4.

Sara: Kenese 12:1, 5; 13:18a; 21:9-12; 1 Peteru 3:5, 6.

Fafine limafoaʻi i Isaraelu: Esoto 35:5, 22, 25, 26; 36:3-7; Luka 21:1-4.

Tepora: Faamasino 4:1–5:31.

Ruta: Ruta 1:4, 5, 16, 17; 2:2, 3, 11-13; 4:15.

Le tamaʻitaʻi Sunema: 2 Tupu 4:8-37.

Le fafine Kanana: Mataio 15:22-28.

Mareta ma Maria: Mareko 14:3-9; Luka 10:38-42; Ioane 11:17-29; 12:1-8.

Tapita: Galuega 9:36-41.

Afafine e toʻafā o Filipo: Galuega 21:9.

Fipe: Roma 16:1, 2.

[Ata i le itulau 15]

Pe e te faamālō atu i tuafāfine nofofua o ē e usiusitai ma le faamaoni i le tulafono a le Atua?

[Ata i le itulau 16]

O ā mataupu maʻoti e mafai ona taʻua i le tatalo a o leʻi ō atu le fanau i le aʻoga?