Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesoasoani i Isi Ina ia Talia le Fe‘au o le Malo

Fesoasoani i Isi Ina ia Talia le Fe‘au o le Malo

Fesoasoani i Isi Ina ia Talia le Feʻau o le Malo

“Ona fai mai lea o Akeripa iā Paulo, o se mea itiiti ona e faaliliuina [“faatalitonuina,” NW] lea o aʻu e fai ma Kerisiano.”—GALUEGA 26:28, LT.

1, 2. Aiseā na tulaʻi ai i luma o le kovana o Feso ma le tupu o Herota Akeripa II ia le aposetolo o Paulo?

I LE 58 T.A. i Kaisareia, na asiasi atu ai le tupu o Herota Akeripa II ma lona tuafafine o Perenike i le kovana Roma o Pokio Feso. I le valaaulia a le kovana o Feso, na la ō atu ai “ma le faalialia tele, ua ulufale i le mea e faalogo ai, atoa ma alii e pule i ʻau, ma alii o le aai.” Na faatonuina e Feso ina ia aumai i o latou luma le aposetolo Kerisiano o Paulo. Aiseā na tulaʻi ai lenei soo o Iesu Keriso i luma o le nofoa faamasino o le kovana o Feso?—Galuega 25:13-23.

2 O le mea na taʻu atu e Feso i ana malo na saunia ai se tali mo lenā fesili. Na ia faapea atu: “Le tupu e Akeripa, atoa ma outou alii uma o tatou o faatasi nei, ua outou silasila i lenei tagata, ua ʻaiʻoi mai ai iā te aʻu le nuu uma o Iutaia i Ierusalema, atoa foʻi ma iinei, ua alalaga mai e lē tatau ona toe ola o ia. A o aʻu ou te lē iloa se mea ua na faia e tatau ai le oti, ua valaau foʻi e ia nei lava iā Aokuso, ua ou manatu ai e momoli atu iā te ia. Ua leai foʻi se mea ua ou mautinoa iā te ia e tusi atu ai i le alii. O le mea lea ua ou taʻitaʻi mai ai iā te ia i o outou luma, a e maise oe na le tupu o Akeripa, ina ia ou maua se mea e tusi atu ai, pe a uma ona faamasinoina. Auā o loʻu manatu e lē tusa ona momoli atu o se tagata o fusifusia, a e lē faailoa atu o mea ua molia ai o ia.”—Galuega 25:24-27.

3. Aiseā na molia ai Paulo e taʻitaʻi lotu?

3 Na faaalia i le saunoaga a Feso na fesagaʻi Paulo ma moliaga sesē o le tetee i le malo, o se solitulafono e ao ona oo i ai le faasalaga oti. (Galuega 25:11) Peitaʻi, e sesē le tuuaʻiga faasaga iā Paulo. Na māfua ia moliaga ona o le lotoleaga o taʻitaʻi lotu i Ierusalema. Na latou tetee i le galuega a Paulo o sē faalauiloa le Malo ma sa matuā feita ona na ia fesoasoani i isi ina ia avea ma soo o Iesu Keriso. I le taʻitaʻiga a leoleo faaauupegaina na aumaia ai Paulo mai Ierusalema i le aai tū matafaga o Kaisareia, o i inā sa ia faia ai lana apili ina ia faia lona faamasinoga e Kaisara. Na fuafuaina ai loa e auina atu o ia i Roma.

4. O le ā se faamatalaga e ofo ai na faia e le tupu o Akeripa?

4 Seʻi mafaufau i le iai o Paulo i le maota o le kovana i luma o se vaega o tagata, e aofia ai se pule o se vaega tāua o le Emepaea o Roma. Na liliu le tupu o Akeripa ma faapea atu iā Paulo: “Faitalia oe ona e tautala.” A o tautala atu Paulo, na tupu ai se mea uiga ese. O mea na fai atu ai Paulo na amata ona pāʻia ai le loto o le tupu. O le mea moni, na faapea atu le tupu o Akeripa: “O se mea itiiti ona e faaliliuina [“faatalitonuina,” NW] lea o aʻu e fai ma Kerisiano.”—Galuega 26:1-28, LT.

5. Aiseā na uigā ai faamatalaga a Paulo iā Akeripa?

5 Ia manatunatu i lenei mea, o le faamatalaga atamai a Paulo na māfua ai ona pāʻia le loto o lenei pule, ona o le mana o le Afioga a le Atua! (Eperu 4:12) Aiseā na uigā ai faamatalaga a Paulo? O le ā ua tatou aʻoaʻoina ma iā Paulo e mafai ona fesoasoani iā i tatou i la tatou galuega o le faia o soo? Pe a tatou iloiloina ana faamatalaga, ua faamatilatila mai ai ni manatu tāua se lua: (1) Sa faaaogā e Paulo auala faatauanau pe faatalitonu ai isi i ana taulimaga. (2) Sa ia faaaogā lona iloa o le Afioga a le Atua i se auala atamai, e pei ona faaaogā lelei e se tufuga se meafaigaluega.

Tomai e Faatalitonu ai Isi

6, 7. (a) E pei ona faaaogāina i le Tusi Paia, o le ā le uiga o le upu “faatalitonuina” (NW)? (e) O le ā le vaega e faia e le faatalitonuina ina ia taliaina e isi se aʻoaʻoga a le Tusi Paia?

6 I le tusi o Galuega, e tele ina faaaogā ai faaupuga faa-Eleni e uiga atu i le faatalitonuina e faamatala ai le talaʻiga a Paulo. O le ā le uiga o nei faaupuga e tusa ai ma la tatou galuega o le faia o soo?

7 Ua taʻua i se tasi lomifefiloi e faapea, i le uluaʻi gagana o Tusitusiga Kerisiano Eleni, o le upu “faatalitonuina” o lona uiga ia “talitonu mai se isi” po o le aumaia o se “suiga o le mafaufau e ala i le fefulifulisaʻi po o le iloiloina o le saʻo po o le sesē o se mea.” (Vine’s Expository Dictionary of New Testament Words) O le iloiloina o le uiga autū o ia upu e aumaia ai se isi malamalamaaga. Ua faaalia ai le manatu o le maufaatuatuaina. O lea la, pe a faatalitonuina se tasi ina ia talia aʻoaʻoga o le Tusi Paia, o lona uiga ua e mauaina lona faatuatuaga, ma ua ia faatuatua i le moni aʻiaʻi o na aʻoaʻoga. Ua manino mai, e lē lava le na ona taʻu i le tagata o le mea o fai mai ai le Tusi Paia ina ia talitonu ai o ia ma gaoioi e talafeagai ai. E ao ona e faatalitonuina lē o loo e talanoa atu i ai i le moni o au faamatalaga, e tusa lava po o se tamaitiiti, se tuaoi, o aumea i le galuega, se tamaitiiti i le aʻoga po o se tauaiga.—2 Timoteo 3:14, 15.

8. O le ā e aofia i le faatalitonuina o se tasi i upu moni faale-Tusi Paia?

8 E faapefea ona e faatalitonuina se tagata e faapea, o mea o loo e faailoa mai i le Afioga a le Atua o le upu moni lea? Sa taumafai Paulo e suia manatu o tagata na talanoa atu i ai e ala i le fefulifulisaʻi talafeagai, faaaogāina o manatu saʻo ma pulunaunau atu. * O lea la, na i lo le na o le taʻu atu e faapea o se mea e moni, e ao ona lava ni faamaoniga e avatu e lagolago ai lau faamatalaga. E faapefea ona faia lenei mea? Ia mautinoa ua matuā faavae au faamatalaga i le Afioga a le Atua ae lē o ou lava manatu. E lē gata i lea, ia faaaogā isi faamaoniga e lagolagoina ai au faamatalaga faale-Tusi Paia ia e faia mai i lou loto. (Faataoto 16:23) O se faaaʻoaʻoga, afai e te faasino atu e faapea o le a olioli tagata usiusitai i le ola i le lalolagi parataiso, ia lagolago lenā faamatalaga i se mau mai le Tusi Paia e pei o le Faaaliga 21:4 po o le Isaia 65:21-25. E faapefea ona e saunia nisi faamaoniga faaopoopo e lagolago ai lou manatu faale-Tusi Paia? E te ono faaaogā faaaʻoaʻoga mai i mea e masani ai lē o loo e talanoa atu i ai. Atonu e te faamanatu iā te ia le matagofie o le goto o le lā ma e maua fua, le manogi o fugālaau, le susua o le tofo o se fualaau ʻaina po o le vaai atu foʻi ma le fiafia a o fafaga e se manulele fafine lana tama. Ia fesoasoani iā te ia e iloa o na fiafiaga, o faamaoniga na o le finagalo o Lē na Foafoaina i tatou ina ia olioli i le ola i le lalolagi.—Failauga 3:11, 12.

9. E faapefea ona faaalia lo tatou magafagafa i la tatou galuega talaʻi?

Pe a taumafai e faatalitonuina se tagata ina ia talia se aʻoaʻoga patino o le Tusi Paia, ia faaeteete neʻi avea lou maumauaʻi ma māfuaaga o lou lē magafagafa, lea o le a lē fia faalogo ai le tagata iā te oe. Ua aumaia e le tusi Aʻoga o le Faiva nei upu lapataʻi: “O se faamatalaga tuusaʻo o upu moni e faaalialia ai le sesē o se aʻoaʻoga e pele i se isi tagata, e tusa lava pe lagolagoina i se lisi umi o mau e sii mai i le Tusi Paia, e masani lava ona lē talileleia. Mo se faaaʻoaʻoga, afai e taʻusalaina aso faamanatu lauiloa ona e tupuga mai i faiga faapaupau, atonu o le a lē suia ai le auala o loo manatu i ai isi tagata. O se auala fetuutuunaʻi, e masani lava ona sili atu ona taulau manuia ai.” Aiseā e ao ai ona tatou faia ni taumafaiga ina ia fefulifulisaʻi ai? Ua faapea mai le tusi: “O se auala fefulifulisaʻi e faalaeiau ai talanoaga, e avatu ai i tagata se mea e mafaufau mulimuli i ai, ma e maua ai le avanoa mo nisi talanoaga i le lumanaʻi. E mafai ona avea lea o se faatauanau e sili ona malosi.”—Kolose 4:6.

O le Faatalitonuina e Pāʻia ai le Loto

10. O le ā le auala na faatomua atu ai e Paulo lana faamatalaga iā Akeripa?

10 Seʻi o tatou iloilo totoʻa faamatalaga a Paulo i le Galuega mataupu e 26. Mātau le auala na ia faatomua ai lana faamatalaga. I le amataga, na faamālō atu Paulo iā Akeripa talu ai sa iai ni māfuaaga talafeagai mo lona faia faapea, e ui lava sa iai se sootaga lē talafeagai a le tupu ma lona tuafafine o Perenike. Na faapea atu Paulo: “Le tupu e Akeripa, ou te manatu ou te manuia ina a ou fai atu laʻu faamatalaga i ou luma i lenei aso, i mea uma ua molia ai aʻu e Iutaia; a e maise ua e silafia i tū ma suʻega uma lava o loo iā Iutaia. O le mea lea ou te aioi atu ai iā te oe ia e faafofoga mai iā te aʻu ma le onosai.”—Galuega 26:2, 3.

11. E faapefea ona faaalia i upu a Paulo iā Akeripa lona faaaloalo, ma o le ā le aogā na iʻu i ai?

11 Pe sa e mātauina na faaaloalogia e Paulo le tulaga maualuga o Akeripa e ala i lona taʻua o ia o le tupu? E faaalia ai le āva ma e ala i le filifilia lelei o ana upu, na faaalia ai e Paulo lona faaaloalo iā Akeripa. (1 Peteru 2:17) Na faailoa atu e Paulo o Akeripa o sē na silafia lelei tū ma tulafono a tagata Iutaia o loo i lalo o lana pulega, ma na ia faapea atu ua ia fiafia e faia lana faamatalaga i luma o se tupu e maoaʻe lona malamalama. E leʻi manatu Paulo e faapea, ona o ia o se Kerisiano ua sili ai o ia na i lo Akeripa ona o Akeripa e lē o se Kerisiano. (Filipi 2:3) Na i lo lea, na ia ʻaiʻoi i le tupu ina ia faafofoga iā te ia ma le onosai. O lea, na saunia ai e Paulo se tulaga lelei ina ia mafai ona faafofoga mai ai Akeripa ma isi, lea e ono latou taliaina le mea o le a ia faailoaina atu. Na ia faataatia se faavae mo lana talanoaga, o se mea e mafai ona latou ioe faatasi i ai.

12. E faapefea ona tatou pāʻia loto o i latou tatou te talaʻi atu i ai le Malo?

12 E pei o le auala na talanoa atu ai Paulo iā Akeripa, seʻi o tatou faia faapena e ala i le pāʻia o loto o tagata, i le taulimaga atoa o le feʻau o le Malo. E mafai ona tatou faia lenei mea e ala i le faaalia o le faaaloalo i tagata o loo tatou talaʻi atu i ai ma faaalia le naunau moni i lona tulaga ma ona manatu.—1 Korinito 9:20-23.

Faaaogā ma le Atamai le Afioga a le Atua

13. E faapefea ona e pei o Paulo i le uunaʻia o ē e te talaʻi i ai?

13 Na naunau Paulo ina ia uunaʻia lana ʻaufaalogologo e gaoioi e tusa ma le tala lelei. (1 Tesalonia 1:5-7) O lea la, na ia taumafai e pāʻia o latou loto, auā o inā e māfua ai gaoioiga uma. A o tatou iloiloina atili le faamatalaga a Paulo i luma o Akeripa, mātau le auala na ia ‘vaevaetonuina ai afioga a le Atua’ e ala i lona faasino atu i mea na taʻua e Mose ma le ʻau perofeta.—2 Timoteo 2:15.

14. Ia faamatala auala na faaaogā e Paulo e faatalitonuina ai Akeripa.

14 Na silafia e Paulo e faapea o Akeripa ua na o se Iutaia i le taʻu. I lona iloaina o loo iai se malamalamaaga o Akeripa i le lotu faa-Iutaia, na faapea mai Paulo e tusa ma lana talaʻiga, ua ia “lē fai atu se tasi mea, na o ia mea ua taʻu mai e le ʻau perofeta ma Mose o le a taunuu,” e faatatau i le maliu ma le toetū o le Mesia. (Galuega 26:22, 23) I le talanoa tuusaʻo atu iā Akeripa, na fesili atu Paulo e faapea: “Le tupu e Akeripa, ua e talitonu ea i le ʻau perofeta?” Na faigatā ona tali atu Akeripa. Afai o le a ia fai atu na te teena le ʻau perofeta, o le a faaleagaina lona talaaga o se tagata talitonu Iutaia. Ae pe afai e lolo atu i le faamatalaga a Paulo, ona ioe atu lea iā Paulo i luma o le lautele, ona manatu ai lea o tagata e faapea o ia o se Kerisiano. Na toe tali ma le atamai Paulo i lana lava fesili, i le faapea atu: “Ua ou iloa lava ua e talitonu.” Na faapefea ona uunaʻia le loto o Akeripa e tali atu iā te ia? Na ia tali atu e faapea: “O se mea itiiti ona e faaliliuina [“faatalitonuina,” NW] lea o aʻu e fai ma Kerisiano.” (Galuega 26:27, 28, LT) E ui lava e leʻi avea Akeripa o se Kerisiano, ae manino mai sa iai lava se vaega o le feʻau na avatu e Paulo na pāʻia ai le loto o Akeripa.—Eperu 4:12.

15. Na faapefea ona amataina e Paulo se faapotopotoga i Tesalonia?

15 Pe ua e mātauina ea o le taulimaga a Paulo o le tala lelei sa aofia ai le folafola atu ma le faatalitonuina o isi? Talu ai na faaaogā e Paulo lenā auala e ‘vaevaetonuina ai le upu moni,’ o nisi sa faalogo iā te ia na liliu mai e avea ma ē talitonu na i lo le tau ina faalogologo. O le mea lenā sa tupu i Tesalonia, le mea na saʻilia ai e Paulo tagata Iutaia ma tagata o Nuu Ese matataʻu i le Atua i le sunako. Ua faapea mai le tala i le Galuega 17:2-4: “Ua ulufale foʻi Paulo iā te i latou, o lana lea masani, e tolu foʻi sapati ua felafolafoaʻi o ia ma i latou i Tusi, ua faamatala ma faasino atu, na tatau ona tigā o le Keriso, ma toe tū mai i ē ua oti . . . Ua talitonu mai foʻi nisi o i latou.” Sa atamai Paulo i le faatalitonuina o isi. Na ia felafolafoaʻi, faamatala ma faamaonia mai le Tusi Paia e faapea o Iesu o le Mesia ua leva ona folafolaina. O le ā le iʻuga? Na faavaeina se faapotopotoga o tagata talitonu.

16. E mafai faapefea ona e mauaina le olioli sili i le faalauiloaina o le Malo?

16 Pe mafai ona e mauaina atili le atamai e faatalitonu ai isi pe a faamatala iā i latou le Afioga a le Atua? Afai o lea, o le a faamalieina atili ai lou loto ma e olioli ai i lau galuega talaʻi ma le aʻoaʻoina o tagata e uiga i le Malo o le Atua. O mea ia, na tutupu i tagata talaʻi o le tala lelei o ē na faatatauina fautuaga, ina ia faaaogā pea le Tusi Paia i le galuega talaʻi.

17. Ia faamatala se mea na tupu iā te oe pe aumai le mea moni na tupu o loo i le palakalafa, e faaalia ai le auala e aogā ai ona faaaogāina le Tusi Paia i la tatou faiva.

17 O se faaaʻoaʻoga, na tusi mai se ovasia Molimau a Ieova femalagaaʻi e faapea: “E toʻatele uso ma tuafafine e uu le Tusi Paia pe a talaʻi mai i lea fale i lea fale. Ua mafai ona fesoasoani ai i tagata talaʻi e faitau se mau i le tele o tagata latou te feiloaʻi i ai. E fesoasoani i lē ona le fale ma le tagata talaʻi e iloa o loo aofia le Tusi Paia i la tatou faiva, ae lē na o le tuuina atu o mekasini ma tusi.” O le mea moni, o le tauaveina o le Tusi Paia i se tulaga e iloa atu ai pe leai foʻi e faalagolago i vala eseese e aofia ai tū ma aganuu a le atunuu. E lē gata i lea, e tatau ona iloa i tatou o nisi e faaaogāina ma le atamai le Afioga a le Atua e faatalitonu ai isi ia talia le feʻau o le Malo.

Ia Maua le Silafaga a Ieova i le Faiva

18, 19. (a) E faapefea ona silasila le Atua i la tatou faiva, ma aiseā e ao ai ona tatou mauaina lana silafaga? (e) O le ā o le a fesoasoani iā i tatou i le faia o toe asiga taulau manuia? (Tagaʻi i le pusa ua faaulutalaina, “Le Auala e Taulau Manuia ai i le Faia o Toe Asiga,” i le itulau 16.)

18 O le isi auala e pāʻia ai loto o i latou tatou te talaʻi atu i ai, e aofia ai le mauaina o le silafaga a Ieova i le faiva ma le onosai. O le finagalo o le Atua i tagata uma ‘ia iloa lelei le upu moni.’ (1 Timoteo 2:3, 4) Pe lē o lo tatou faanaunauga ea lenā? O loo onosai foʻi Ieova, ma o lona onosai ua maua ai le avanoa o le toʻatele ia oo uma lava i le salamō. (2 Peteru 3:9) O lea la, pe a tatou maua se tasi e naunau e fia faalogo i le feʻau o le Malo, atonu e talafeagai ona toe asia pea i latou ina ia mafai ona ati aʻe le naunau fiafia. E alu ai le taimi ma e manaʻomia le onosai ina ia tuputupu aʻe le fatu o le upu moni i le loto o se tasi. (1 Korinito 3:6) I le pusa o loo faaulutalaina “Le Auala e Taulau Manuia ai i le Faia o Toe Asiga” o loo aumaia ai fautuaga mo le atiina aʻe o lenā naunau fiafia o tagata. Ia manatua, e faaauau pea ona fesuisuiaʻi olaga o tagata, o latou faafitauli ma tulaga. E ono faaaluina ai le tele o taumafaiga ina ia maua i latou i le fale, peitaʻi e aogā na taumafaiga. E tatou te mananaʻo ina ia latou maua le avanoa e faalogo ai i le feʻau o le faaolataga mai le Atua. O lea la, ia tatalo iā Ieova le Atua mo le poto ina ia atiina aʻe lou tomai e faatalitonuina ai isi i lau galuega, o le fesoasoani lea i isi ia talia le feʻau o le Malo.

19 Pe a maua se tasi e naunau e fia faalogo atili i le feʻau o le Malo, o le ā le isi mea e mafai ona tatou faia o i tatou o se ʻaufaigaluega Kerisiano? O le a aumaia fautuaga i le isi mataupu o sosoo mai.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 8 Mo nisi faamatalaga atili e uiga i le faatalitonuina, tagaʻi i suʻesuʻega e 48 ma le 49 o le tusi Mauaina o Aogā Mai le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate, lomia e Molimau a Ieova.

Pe E te Manatua?

• Aiseā na uigā ai le molimau a Paulo a o tulaʻi i luma o le tupu o Akeripa?

• E faapefea ona pāʻia loto i la tatou feʻau?

• O le ā o le a fesoasoani iā i tatou e faaaogā ai ma le uigā le Afioga a le Atua ina ia pāʻia ai loto?

• E faapefea ona tatou mauaina le silasila a le Atua i le faiva?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa/Ata i le itulau 16]

Le Auala e Taulau Manuia ai i le Faia o Toe Asiga

• Ia faaalia le naunau totino i tagata.

• Ia filifili se mataupu faale-Tusi Paia faagaeeloto e talanoaina.

• Ia faataatia se faavae mo asiasiga taʻitasi.

• Ia mafaufau pea i le tagata pe a e tuua o ia.

• Ia vave ona toe asia, atonu pe a mavae se aso po o se lua talu le uluaʻi asiga, ina ia tulitatao le naunau o le tagata.

• Ia manatua o lou sini o le amataina o se suʻesuʻega faale-Tusi Paia.

• Ia tatalo iā Ieova na te faatupuina le naunau o le tagata.

[Ata i le itulau 15]

Ina ua tulaʻi Paulo i luma o le kovana o Feso ma le tupu o Akeripa sa ia faaaogā auala e faatalitonuina ai