Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O ni Vaieli Māvaevae e Lē Tali ai ni Vai

O ni Vaieli Māvaevae e Lē Tali ai ni Vai

O ni Vaieli Māvaevae e Lē Tali ai ni Vai

I ASO o le Tusi Paia, na eli ai e tagata ia vaieli i le eleele e faapitoa lava mo le taliina ai o vai. I le Nuu o le Folafolaga, sa na o le pau lava lea o le auala na maua ai pea vai mo se vaitaimi.

I le faamauina o se iʻuga faafaamasinoga a le Atua, na taʻua ai e le perofeta o Ieremia ia vaieli i se uiga faafaatusa e faapea: “E lua mea leaga ua faia e loʻu nuu; ua latou tuua aʻu le puna o le vai ola, a ua latou eli mo i latou o vaieli, o vaieli māvaevae e lē tali ai ni vai.”—Ieremia 2:13.

Ua tuulafoaʻia e Isaraelu lo latou Atua o Ieova “le puna o le vai ola,” ae liliu atu i ʻautau lē maufaatuatuaina a atunuu faapaupau ma tapuaʻiga i atua sesē lē aogā. O na faamoemoega mo ni nofoaga e sulufaʻi i ai, sa leai lava se eseesega ma ni vaieli māvaevae e lē mafai ona maua ai se puipuiga po o se laveaʻiga, e pei lava o le tala faatusa a Ieremia.—Teuteronome 28:20.

Po o iai se lesona mo i tatou i aso nei i lenei faaaʻoaʻoga i le talafaasolopito? E pei ona iai i aso o Ieremia, e faaauau pea ona avea Ieova le Atua o le vavau e na o Ia lava le Puna o vai ola. (Salamo 36:9; Faaaliga 4:11) E na o ia lava e mafai ona maua ai e le fanau a tagata le ola e faavavau e ala i lona Alo o Iesu Keriso. (Ioane 4:14; 17:3) Ae peitaʻi, e pei lava o tupulaga a Ieremia, e toʻatele tagata i aso nei ua teena ma manatu māmā i le afioga a le Atua e pei ona faaalia i le Tusi Paia. Na i lo o lea, ua tuu atu lo latou faamoemoe i vaifofō lē tumau a malo faapolotiki, manatu lē aogā faaletagata, i mafaufauga iʻuvale ma filosofia pepelo a tagata e lē iloa le Atua. (1 Korinito 3:18-20; Kolose 2:8) E mautinoa lava le filifiliga e sili ona lelei. O ai e te faatuatua i ai? Po o le a e faatuatua iā Ieova “le puna o le vai ola,” po o “vaieli māvaevae e lē tali ai ni vai”?

[Ata i le itulau 32]

O le faatusa o se atua fafine na maua i se tuugamau i Isaraelu

[Faamatalaga i Ata]

Photograph taken by courtesy of the British Museum