Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Faalauiloa Atu le Mamalu o Ieova

Ia Faalauiloa Atu le Mamalu o Ieova

Ia Faalauiloa Atu le Mamalu o Ieova

“Ia outou avatua iā Ieova le viiga ma le malosi. Ia outou avatua iā Ieova le viiga o lona suafa.”—SALAMO 96:7, 8.

1, 2. O le ā o loo avatuina le viiga iā Ieova, ma o ai o loo aofia ai?

NA SOIFUA aʻe Tavita le alo o Iese, o se leoleo mamoe e lata ane i Peteleema. E lē taumatea na tele taimi na silaloa ai o ia i le telē o le lagi ua lilofia i fetu i le taaligoligoa o le pō, a o ia leoleoina le lafu mamoe a lona tamā i laufanua maotua! E lē masalomia na ia manatuaina lenā mea, ina ua faagaeeina o ia e le agaga paia o le Atua, e fatu ma usuina upu faagaeeloto o loo i le Salamo e 19: “Ua tala mai e le lagi le mamalu o le Atua; ua faaalia foʻi e le va nimonimo le galuega a ona aao. Ua oo atu lo latou leo i le lalolagi uma lava, ma a latou upu i tuluʻiga o le atu laulau.”—Salamo 19:1, 4.

2 E ui e lē magagana, e leai ni upu ma e lē lagonaina foʻi ni leo, ae o loo tala atu e le lagi matagofie na faia e Ieova, lona viiga i le tasi aso i le tasi aso ma le tasi pō i le tasi pō. O loo tala atu e mea na faia, le viiga o le Atua i taimi uma lava, ma ua iloa ai e tagata lo latou faatauvaa pe a mafaufau atu i lenei molimau lē leoa “i le lalolagi uma lava,” ina ia vāai i ai tagata uma. Peitaʻi, e lē lava le molimau lē magagana o mea na faia. O loo faalaeiauina tagata faamaoni ina ia aufaatasi atu i le taʻutaʻu atu o se molimau. O upu nei a se faisalamo e lē o mailoa lona suafa, i tagata tapuaʻi e faapea: “Ia outou avatua iā Ieova le viiga ma le malosi. Ia outou avatua iā Ieova le viiga o lona suafa.” (Salamo 96:7, 8) O i latou ua iai se faiā vavalalata ma Ieova, ua matuā faagaeetia e tali atu i lenā timaʻiga. Ae o le ā o loo aofia ai i le avatuina o le viiga i le Atua?

3. Aiseā e avatu ai e tagata le viiga i le Atua?

3 E tele atu mea e manaʻomia na i lo upu. O tagata Isaraelu i ona pō o Isaia, na latou viiaina le Atua i o latou laugutu ae e leʻi faamaoni le toʻatele o i latou. Na fetalai atu Ieova e ala iā Isaia: “Ua faalatalata mai lenei nuu iā te aʻu i o latou gutu, ma latou vivii mai iā te aʻu i o latou laugutu, a ua mamao lava o latou loto iā te aʻu.” (Isaia 29:13) O so o se viiga na faia e ia tagata, na matuā lē aogā lava. Ina ia uigā a tatou viiga, e tatau ona faia ona o lo tatou matuā alolofa iā Ieova, ma tatou te amanaʻia atoatoa le mataʻina o lona mamalu. Ua na o Ieova o Lē na Foafoaina Mea. O ia o Lē Ona le Malosi Uma Lava, e aupito i tonu ana feutagaʻiga, ma o le faaaʻoaʻoga silisili o le alofa. O Ieova o le puna o lo tatou faaolataga ma e tonu lana Pule Silisili Ese, o lē ua alagatatau ona gauaʻi atu i ai i latou uma i le lagi ma le lalolagi. (Faaaliga 4:11; 19:1) Afai tatou te talitonu moni i na mea, ia tuu atoatoa la o tatou loto i le avatuina o le viiga iā te ia.

4. O ā faatonuga a Iesu e tusa ai ma le auala e avatu ai le viiga i le Atua, ma e faapefea ona tatou faataunuuina?

4 Na faamatala mai e Iesu Keriso, le auala tatou te avatu ai le viiga i le Atua. Na ia fetalai: “E viia loʻu Tamā i lenei mea, pe a outou fua tele mai; ona fai ai lea outou moʻu soo.” (Ioane 15:8) E faapefea ona tatou fua tele mai? Muamua, e ala i lo tatou filigā e talaʻi le “tala lelei o le malo,” ma autasia ai i tatou faatasi ma mea uma na foafoaina, ina ia “faaalia” pe taʻutaʻu atu uiga “lē vaaia” o le Atua. (Mataio 24:14; Roma 1:20) E lē gata i lea, o le faia faapea tatou te tofu sao ai—i se auala tuusaʻo pe e lē tuusaʻo foʻi—i le faia o soo fou lea o le a faatoʻateleina ai ē e avatu le viiga iā Ieova le Atua. Lona lua, tatou te atiina aʻe pea fua ia tatou te fuaina mai ona o le agaga paia, ma tatou te vilivilitaʻi e faaaʻoaʻo i uiga matagofie o Ieova le Atua. (Kalatia 5:22, 23; Efeso 5:1; Kolose 3:10) O le iʻuga, e faamamaluina le Atua i a tatou amio i aso faisoo.

“I le Lalolagi Uma Lava”

5. Faamatala pe na faapefea ona faamamafa e Paulo le tiute tauave a Kerisiano e avatu i le Atua le viiga, e ala i le talaʻi atu i isi.

5 Na faamamafaina e Paulo i lana tusi i le faapotopotoga i Roma, le tiute tauave a Kerisiano e avatu le viiga i le Atua, e ala i le talaʻi atu i isi. O se tasi o feʻau tāua o le tusi o Roma e faapea, na o i latou e faatuatua iā Iesu Keriso e faaolaina. I le mataupu e 10 o le Roma, na faaalia ai e Paulo na taumafai pea tagata Iutaia e ausia se tulaga amiotonu e ala i le mulimuli i le Tulafono na tuu atu iā Mose, peitaʻi ane “o le iʻuga o le tulafono o Keriso lea.” O lea la, na faapea atu Paulo: “Afai e te taʻutino i lou gutu i le Alii o Iesu, ma faatuatua i lou loto ua toe faatuina mai o ia e le Atua nai ē ua oti, e faaolaina ai oe.” E amata mai i lenā taimi ona “lē eseese le Iutaia ma le Eleni; auā o le Alii e toʻatasi o tagata uma, e faulaʻi lona alofa iā te i latou uma lava o ē valaau atu iā te ia; auā e faaolaina i latou uma o ē valaau i le suafa o le Alii” o Ieova.—Roma 10:4, 9-13.

6. Na faapefea ona faatatauina e Paulo le Salamo 19:4?

6 Ona lāgā lea e Paulo o se fesili talafeagai: “Pe faapefea ona latou valaau atu i lē ua latou lē faatuatua i ai? pe faapefea foʻi ona latou faatuatua i lē ua latou lē faalogo atu i ai? pe faapefea foʻi ona latou faalogo atu, pe a leai sē talaʻi atu?” (Roma 10:14) Na fai mai Paulo e faatatau i tagata Isaraelu: “E leʻi usiusitai i latou uma lava i le tala lelei.” Aiseā na lē usiusitai ai tagata Isaraelu? Talu ai e leʻi lava lo latou faatuatua, ae e lē faapea e leʻi lava le avanoa na tuu atu iā i latou. Na faaalia e Paulo lenei manatu e ala i lona sii maia o le Salamo 19:4, ma faatatau atu i le galuega talaʻi faa-Kerisiano, na i lo le molimau lē magagana o mea na foafoaina. Na fai mai o ia: “E moni, ua oo lo latou leo i le lalolagi uma lava, o a latou upu foʻi i tuluʻiga o le atu laulau.” (Roma 10:16, 18) Ioe, e pei ona avatu e foafoaga e leai ni ola le viiga iā Ieova, e faapena foʻi ona talaʻia e Kerisiano o le uluaʻi senituri le tala lelei o le faaolataga i so o se vaipanoa, ma faapena ona faamamaluina ai le Atua i “le lalolagi uma.” I lana tusi i le faapotopotoga i Kolose, na faamatalaina foʻi e Paulo le matuā salalau atu o le tala lelei. Na fai mai o ia, ua talaʻiina le tala lelei “i tagata uma lava i le lalolagi.”—Kolose 1:23.

Molimau Maelega

7. O le ā le tiute tauave a Kerisiano e tusa ai ma fetalaiga a Iesu?

7 E foliga mai na tusi atu Paulo i le faapotopotoga i Kolose, pe tusa ma le 27 tausaga talu ona maliu Iesu Keriso. Na faapefea ona salalau atu le galuega talaʻi e oo i Kolose i se taimi puupuu faapena? Talu ai na maelega Kerisiano o le uluaʻi senituri, ma na faamanuiaina e Ieova lo latou agaga maelega. Na valoia e Iesu faapea, o ona soo o ni tagata talaʻi filigā ina ua fetalai mai o ia: “Ia muaʻi talaʻiina foʻi le tala lelei i nuu uma lava e ao ai.” (Mareko 13:10) Na faaopoopo atu Iesu i lenā valoaga, i le poloaʻiga ua faamauina i fuaiupu faaiʻu o le tusi o le Evagelia a Mataio: “O lenei, ia outou ō atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu iā te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia; ia outou aʻoaʻo atu iā te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai iā te outou.” (Mataio 28:19, 20) E leʻi leva lava talu ona afio aʻe Iesu i le lagi, ae amata loa ona faataunuuina e ona soo na upu.

8, 9. E tusa ai ma le tusi o le Galuega, na faapefea ona tali atu Kerisiano i poloaʻiga a Iesu?

8 Ina ua māeʻa le liligiina ifo o le agaga paia i le Penetekoso 33 T.A., o le mea muamua lava na faia e soo faamaoni o Iesu, o le ō atu lea e talaʻi ma taʻutaʻu atu i tagata i Ierusalema “vavega [a] le Atua.” Na matuā taulau manuia la latou talaʻiga ma na papatisoina ai “pe tolu afe o tagata.” Na faaauau ona maelega le ʻausoo i le viiaina o le Atua i nofoaga lautele, ma na lelei iʻuga na oo i ai.— Galuega 2:4, 11, 41, 46, 47.

9 E leʻi leva ae mātauina loa e taʻitaʻi lotu gaoioiga a na Kerisiano. Na latou poloaʻi atu iā Peteru ma Ioane e aua le toe talaʻi, ona o lo latou lē fiafia i le tautala saʻo o aposetolo na e toʻalua. Na tali atu aposetolo: “Ma te lē mafaia ona lē tautala i mea ua ma vāai i ai ma faalogo i ai.” Ina ua uma ona lapataʻia i laʻua ma faasaʻolotoina, na toe foʻi atu Peteru ma Ioane i uso ma latou tatalo faatasi ai iā Ieova. Na latou ʻaiʻoi atu ma le loto tele iā Ieova: “Ia e foaʻi mai i au auauna, ina ia latou matuā tautala i lau afioga ma le loto tele.”—Galuega 4:13, 20, 29.

10. O ā sauāga na tutupu, ma o le ā le tali a Kerisiano moni?

10 Na ōgatusa lenā tatalo ma le finagalo o Ieova, e pei ona iloa mulimuli ane ai. Na faafalepuipuiina le ʻauaposetolo ma na tatala faavavega e se agelu. Na fai atu le agelu iā i latou: “Inā ō ia outou, inā tutū i le malumalu ma tautala atu i le nuu i upu uma lava o lenei Olataga.” (Galuega 5:18-20) Na faaauau ona faamanuia e Ieova le ʻauaposetolo ona sa latou usiusitai iā te ia. O lea la, “ua lē mapu foʻi i latou i aso uma ona aʻoaʻo atu, ma talaʻi atu i le malumalu, ma lea fale ma lea fale le tala lelei o Iesu le Keriso.” (Galuega 5:42) E manino mai la, e leʻi mafai e sauāga ogaoga ona taofia soo o Iesu, mai le tuuina atu o le viiga i le Atua e ala i la latou talaʻiga.

11. O le ā le vaaiga a uluaʻi Kerisiano agaʻi i le galuega talaʻi?

11 E leʻi umi ae puʻeina faapagota Setefano ma fasiotia e ala i le tauʻai i maa. O le fasiotiga o Setefano, na faapogaia ai sauāga ogaoga i Ierusalema, ma na salalau solo ai le ʻausoo i isi vaipanoa seʻi vaganā ai le ʻauaposetolo. Pe na faavaivai ai ea i latou ona o sauāga? E mautinoa lava e leai. Tatou te faitau e faapea: “Ua ō solo foʻi ē na faasalalauina, ma latou folafola atu le tala lelei o le upu.” (Galuega 8:1, 4) Na faaauau pea ona iloa lo latou maelega i le taʻutaʻu atu o le viiga o le Atua. I le Galuega mataupu e 9, tatou te faitau ai e uiga i le Faresaio e igoa iā Saulo e sau mai Taso, o loo agaʻi i Tamaseko ina ia sauāina soo o Iesu i inā, ae na ia vaaia ai se faaaliga o Iesu ma faapea ona tauaso ai. Na faapupulaina faavavega Saulo e Anania i Tamaseko. O le ā le mea muamua lava na faia e Saulo, lea na mulimuli ane avea ma aposetolo o Paulo? Ua fai mai le mau: “Ona talaʻi loa lea e ia i sunako o Iesu, ua faapea atu, “O ia lava o le Alo o le Atua.”—Galuega 9:20.

Na Tofu Sao Tagata Uma i le Talaʻiga

12, 13. (a) E tusa ai ma tagata tusitala o le talafaasolopito, o le ā na mataʻina ai uluaʻi faapotopotoga Kerisiano? (e) E faapefea ona ōgatusa le tusi o Galuega ma faamatalaga a tagata tusitala o le talafaasolopito?

12 Ua lausilafia e tagata e faapea, o tagata uma lava o le uluaʻi faapotopotoga Kerisiano, na latou tofu sao i le galuega talaʻi. Na tusi Philip Schaff e faatatau i Kerisiano i aso na e faapea: “Na faatāuaina e ekalesia uma le galuega talaʻi, ma na avea foʻi Kerisiano uma ma misionare.” (History of the Christian Church) Na taʻua e W. S. Williams e faapea: “O le manatu taatele ua iai, o Kerisiano uma i le Ekalesia o le uluaʻi senituri aemaise i latou na iai meaalofa [meaalofa o le agaga], na latou talaʻia le tala lelei.” (The Glorious Ministry of the Laity) Na fai mai foʻi o ia: “E leʻi finagalo Iesu e faapea o le galuega talaʻi o se faaeaga mo na o tagata o se vaega faapitoa.” Na tusi foʻi Selesia, o lē na avea ma fili o Kerisiano i aso anamua e faapea: “O ē na galulue i fulufulu mamoe, o le ʻaufaiseevae, o ē na saunia paʻu o manu, o ē e leʻi aʻoaʻoina atoa foʻi ma tagata faatauvaa, o i latou ia na maelega i le talaʻia o le tala lelei.”

13 O le saʻo o na faamatalaga, o loo vaaia i faamaumauga o le talafaasolopito o le tusi o le Galuega. I le Penetekoso 33 T.A., ina ua māeʻa le liligiina ifo o le agaga paia, na taʻutaʻu atu i le lautele e soo uma o tane atoa foʻi ma fafine, vavega ofoofogia a le Atua. Ina ua mavae sauāga na faia i le māeʻa o le fasiotiaina o Setefano, na mamao le mea na folafolaina atu ai le tala lelei e Kerisiano o ē na salalau solo i isi vaipanoa. Pe tusa ma le 28 tausaga mulimuli ane, na tusi atu ai Paulo i Kerisiano uma Eperu, ae lē na o se vaega toʻalaiti o taʻitaʻi lotu e faapea: “O lenei, o ia tatou te avatu soo ai le taulaga o le viiga i le Atua, o le fua lea o tatou laugutu, o loo faafetai atu i lona suafa.” (Eperu 13:15) Na faamatalaina e Paulo lana vaaiga agaʻi i le galuega talaʻi e faapea: “Auā afai ou te folafola le tala lelei, e lē se mea lea ou te mitamita ai, auā ua leai saʻu faitalia i lea mea. Oi talofa foʻi iā te aʻu, pe a ou lē folafolaina le tala lelei!” (1 Korinito 9:16) E manino mai la, na tutusa faalogona o Kerisiano faamaoni uma i le uluaʻi senituri.

14. O le ā le sootaga o le faatuatua ma le talaʻiga?

14 O le mea moni, e tatau i se Kerisiano moni ona auai i le galuega talaʻi ona e iai se sootaga vavalalata i le faatuatua. Na fai mai Paulo: “O le loto e faatuatua ai, e oo mai ai le amiotonu; a o le gutu e taʻutino ai, e oo mai ai le ola.” (Roma 10:10) Pe na o se vaega toʻalaiti ea i le faapotopotoga—e pei o taʻitaʻi lotu—e faaalia le faatuatua ma e iai le tiute tauave e talaʻi ai? E mautinoa lava e leai! E atiina aʻe e Kerisiano uma se faatuatua malosi i le Alii o Iesu Keriso, ma e faagaeetia i latou e faalauiloa atu i isi lo latou faatuatua. E mate lo latou faatuatua pe afai latou te lē faia faapea. (Iakopo 2:26) Talu ai o le auala lenā na faaalia ai le faatuatua o Kerisiano uma o le uluaʻi senituri, o lea la, na mataʻina le viiga na tuuina atu i le suafa o Ieova.

15, 16. Ia taʻu mai ni faaaʻoaʻoga e faaalia ai na agaʻi i luma le galuega talaʻi e ui i faafitauli.

15 I le uluaʻi senituri, na faamanuiaina e Ieova ona tagata e ala i le faatoʻateleina o i latou, e ui lava na iai faafitauli i totonu ma i fafo atu foʻi o le faapotopotoga. O se faaaʻoaʻoga, ua faamauina e le Galuega mataupu e 6, le feeseeseaʻiga i le va o tagata Eperu ma tagata Eleni na liliu mai i le faa-Kerisiano. Na taulimaina e le ʻauaposetolo le faafitauli. Tatou te faitau i le iʻuga e faapea: “Ua tupu foʻi le afioga a le Atua; ua matuā faatoʻateleina le ʻau soo i Ierusalema; ua anaana foʻi ositaulaga e toʻatele lava i le faatuatua.”—Galuega 6:7.

16 Mulimuli ane, na iai se feteenaʻiga faapolotiki i le va o le tupu o Iutaia o Herota Akeripa, ma tagata o Turo ma Saitonu. Na talosaga atu tagata o na aai mo se filemu, i ni upu e faaneenee ai iā Herota, ma na tali atu Herota i se lauga lautele. Na alalaga tagata na aofaga potopoto i inā e faapea: “O le siʻufofoga o se atua, a e lē se leo o se tagata.” Na faafuaseʻi ona taia e le agelu a Ieova ia Herota Akeripa, ma faapea ona oti ai “auā ua lē avatu e ia le viiga i le Atua.” (Galuega 12:20-23) Na matuā faateʻia lava ē na tuu lo latou faamoemoe i pulega a tagata! (Salamo 146:3, 4) Peitaʻi, na faaauau pea ona avatu e Kerisiano le viiga iā Ieova. O le iʻuga, “ua tupu le afioga a le Atua ma ua faateleina” e ui i faalētonu faapolotiki faapena.—Galuega 12:24.

Aso ua Mavae ma Aso Nei

17. O le ā le mea na aufaatasi atu ai le toʻatele o tagata i le uluaʻi senituri?

17 Ioe, o le faapotopotoga Kerisiano i le lalolagi aoao i le uluaʻi senituri, na faia aʻe i tagata tapuaʻi maelega a Ieova le Atua. Na tofu sao uma Kerisiano faamaoni i le faasalalauina atu o le tala lelei. Na feiloaʻi nisi o i latou i tagata fiafia ma e pei ona fetalai i ai Iesu, na latou aʻoaʻoina na tagata ina ia usiusitai i poloaʻiga uma a Iesu. (Mataio 28:19, 20) O le iʻuga, na faatoʻateleina le faapotopotoga ma faatupulaʻia foʻi tagata na aufaatasi atu ma le tupu o Tavita i aso anamua, ina ia avatu le viiga iā Ieova. Na ioe i latou uma i upu mai le agaga paia: “Le Alii e, loʻu Atua, ou te vivii atu iā te oe i loʻu loto atoa; ou te faaneenee atu lava i lou suafa e faavavau. Auā e tele lava lou alofa iā te aʻu.”—Salamo 86:12, 13.

18. (a) O le ā le eseesega ua mafai ona iloa i le faapotopotoga Kerisiano o le uluaʻi senituri ma lotu o faapea mai o Kerisiano i aso nei? (e) O le ā o le a iloiloina i le mataupu o sosoo mai?

18 E tusa ai ma lenei tulaga, e faatupu manatu upu a Allison A. Trites, o se polofesa i mataupu faalelotu. A o faatusatusa atu lotu ua taʻua o Kerisiano i aso nei ma le Faa-Kerisiano o le uluaʻi senituri, na fai mai o ia: “I aso nei, e masani lava ona faatoʻateleina lotu e ala i fanau a tagata o le ʻaulotu (pe a faia e tamaiti o se aiga o le ʻaulotu se taʻutinoga o lona faatuatua) pe e ala i le siitia atu (pe a siitia se tagata lotu mai se isi vaipanoa). Ae i le tusi o Galuega, o le faatoʻateleina o tagata na māfua ona o le faaliliuina mai o tagata i le Faa-Kerisiano, talu ai na faatoʻā amata le galuega a le ekalesia.” Po o lona uiga la, e lē o faaauau ona faatoʻateleina le Faa-Kerisiano moni i le auala lea na fetalai i ai Iesu? E leai. O Kerisiano moni i aso nei, o loo matuā maelega i le tuuina atu o le viiga i le Atua e ala i le talaʻiga, e pei o Kerisiano o le uluaʻi senituri. O le a tatou mātauina le tulaga lenā, i le mataupu o sosoo mai.

Pe e Mafai Ona E Faamatala?

• O ā auala tatou te avatu ai le viiga i le Atua?

• Na faapefea ona faatatauina e Paulo le Salamo 19:4?

• O le ā le sootaga o le faatuatua ma le talaʻiga?

• O le ā le mea na mataʻina ai le faapotopotoga Kerisiano i le uluaʻi senituri?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 8, 9]

O loo molimau e lē aunoa le lagi i le mamalu o le Atua

[Faamatalaga i Ata]

Ona o le faatagaga a le Anglo-Australian Observatory, ata na puʻe e David Malin

[Ata i le itulau 10]

E iai se sootaga vavalalata o le galuega talaʻi ma le tatalo