Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Ua Lauolaola Laau o Ieova”

“Ua Lauolaola Laau o Ieova”

E Matagofie Foafoaga a Ieova

“Ua Lauolaola Laau o Ieova”

PE SA e tūtū ea i le vaomatua a o sulugia atu e ave o le malamalama le va o laau maualuluga? Pe sa e lagonaina le gasē o lau o laau i le matagi?—Isaia 7:2.

I nisi atunuu o le lalolagi i ni masina o le tausaga, e felanulanuaʻi ai lanu o lau o laau, o le lanu mūmū, moli, samasama ma isi lanu. Ua pei ai lava ua mū le vaomatua! Maʻeu le talafeagai o lenei faamatalaga: “Ia leo tetele outou mauga e, ma alalaga fiafia; o oe le vao ma laau uma o i ai.”—Isaia 44:23. *

E toetoe o le tasi vaetolu o le laueleele o le lalolagi ua ufitia e le vaomatua. I se auala matagofie, ua faamamaluina e le vaomatua ma mea o loo ola ai i inā Lē na Faia ma Foafoaina Mea, o Ieova le Atua. Na pese le faisalamo e faapea: “Ia vivii atu iā Ieova . . . o laau e fua mai, ma arasi uma lava.”—Salamo 148:7-9.

Ua taʻua e le tusi The Trees Around Us e faapea: “E tāua tele laau i tagata i le itu faaletino ma le mafaufau.” E mafai e le vaomatua ona puipuia, tausia ma fesoasoani i le mauaina o le vai magalo. E faamamā foʻi e laau le ʻea. E ala i le faagasologa matagofie o le fotosinifesi, o lona uiga e suia e sela o lau laau le karaponi taiokesaita (carbon dioxide), vai, minerale ma le malamalama o le lā e avea ma meaʻai ma okesene.

E ese le matagofie o le vaomatua. O laau maualuluga o le vaega aupito i maoaʻe lea o le vaomatua. O loo ola i o latou autafa ia oliolī, limulimu, fui, ma tamaʻi laau. O na laau o loo faalagolago atu i laau maualuluga ma ola i o latou paolo ma mitiiaina le suāvai ua saunia e le vaomatua.

O nisi o vaomatua, e masani ona toʻulu lau o laau atonu e maua e tusa ma le sefulu miliona lau laau i le eka e tasi [25 miliona lau i le hekatea e tasi] i le laueleele i nisi masina o le tausaga. O le ā e tupu i nei lau laau? E faaliliuina e iniseti, lega, anufe ma isi meaola ninii nei lau laau pala i mea e aogā tele i le laueleele. E leai se mea e maumau pe a galulue nei meaola ninii i le saunia o le laueleele ina ia toe ola ai nisi laau.

I lalo o lau laau pala, e anoanoaʻi meaola ninii o loo ola i le palapala. E tusa ai ma le tusi faa-Peretania o Le Vaomatua, “atonu e maua le tele o meaola e tusa ma le 1,350 . . . i se vaega o le palapala e tasi le futu faatafafā [30 senitimita] ma le inisi (2.5 senitimita) le loloto, ae lē aofia ai le piliona o isi mea ola ninii e faatoʻā iloa pe a faaaogā se faata faatelē mea i sina palapala.” Ae e lē gata i lea, e anoanoaʻi gata, manulele, iniseti ma manu i le vaomatua. O ai e tatau ona ave i ai le viiga i nei mea matagofie ma le tele? Ua talafeagai ai la, ua faailoa mai e Lē na Foafoaina na mea e faapea: “O iā te aʻu manu uma i le vao matua, o manu e tataa i mauga e afe.”—Salamo 50:10.

Na foafoaina nisi meaola ma le tomai e momoe ai mo se taimi umi ma sao ai mai tau mālūlū tele ma vaitaimi umi o le oge. Peitaʻi, e lē o meaola uma e faapena. E mafai ona vaaia se lafu aila o taufetuli i se laufanua e tusa lava po o le ogatotonu o le tau mālūlū. E lē momoe aila mo se taimi umi pe faaputu meaʻai, peitaʻi latou te aai i tamaʻi lālā fou ma fuga e leʻi matala mai e pei ona e tagaʻi atu i ai i le ata mai i Siamani.

E tele ina taʻua laau i le Tusi Paia. E tusa ai ma se tasi o tala, ua taʻua i le Tusi Paia e toeitiiti 130 laau eseese. Ua faapea mai se tagata e suʻesuʻe i laau e suafa iā Michael Zohary e tusa ai ma le taʻua o na laau: “E oo foʻi i tusi e masani ona faitau ai tagata, e lē o taʻua mai ai le tele o laau ma a latou fesootaʻiga i vala eseese o le olaga e pei ona maua i le Tusi Paia.”

O laau ma le vaomatua o ni meaalofa matagofie ia mai i Lē na Foafoaina Mea. Pe afai tatou te agaʻi i le vaomatua, e mautinoa tatou te ioe faatasi ma le faisalamo e faapea: “Ua lauolaola laau o Ieova, o arasi o Lepanona na totōina e ia. E fai ai e manu iti o latou ofaga.”—Salamo 104:16, 17.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 4 Tagaʻi i le 2004 Calendar of Jehovah’s Witnesses, Ianuari ma Fepuari.

[Pusa/Ata i le itulau 9]

O se tasi o laau e aupito sili ona mataʻina i Sasaʻe Tutotonu, o le sekati. Ina ua māeʻa le tau mālūlū, e muamua lava ona fuga mai na i lo isi laau uma. Na taʻua e tagata Eperu anamua le sekati o le laau e vave ona ala mai, talu ai e vave lava ona fuga mai. E foliga mai ua ala mai ona ua solo atoa i fuga piniki po o le paʻepaʻe.—Failauga 12:5.

O le 9,000 o ituaiga eseese o manulele, ae pe tusa ma le 5,000 o manulele e ese le manaia o latou pesega. E lagonaina a latou pesega i le ogatotonugalemu o le vaomatua. (Salamo 104:12) O se faaaʻoaʻoga, o se manu iti o le song sparrow e ese le manaia o ana pesega. O manulele ia e taʻua o le mourning warbler, e pei ona faaataina mai i inei, o manulele e usuina pese, e felanulanuaʻi e pei o le ʻefuʻefu, samasama ma le meamata.—Salamo 148:1, 10.

[Ata i le itulau 9]

O le vaomatua i Normandy, Falani