Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Po o Lotu le Pogai Autū o Faafitauli o Tagata?

Po o Lotu le Pogai Autū o Faafitauli o Tagata?

Po o Lotu le Pogai Autū o Faafitauli o Tagata?

“PE AFAI e lē o faamaʻiteina e lotu feteenaʻiga, ae o loo gaoioi e pei o se vaigase lea e mafai ona lē lagona ai e le lotofuatiaifo o le tagata se mea ma faatumuina ai le faiʻai i talitonuga ma mafaufauga lē faavaea. . . . [O lotu] ua faapogai ai ona lē fetālaʻi mafaufau o tagata, faia faiga faanuupō, ma ua tumu i le feitagaʻi ma le mataʻu.” Ua toe faaopoopo mai lē na avea muamua ma misionare Metotisi lea na tusia na faamatalaga e faapea: “E moni lava nei faitioga. E iai le lotu lelei ma le lotu leaga.”—Start Your Own Religion.

E mautinoa lava, o le a faapea mai nisi, ‘E lē saʻo na faitioga.’ Ae o ai e mafai ona faafitia mea moni o le tala faasolopito? I le tulaga sili lava, o lotu ia ua faamatalaina e faapea “o le sauniga ma le tapuaʻiga i le Atua po o le mana e sili atu,” ua matuā leaga lona talaaga. E tatau i lotu ona faamalamalamaina ma faagaeeina i tatou. Ae peitaʻi, o mea ua faia e lotu, e masani lava ona faapogaia ai ia fetauaʻiga, le faailoga tagata, ma le feitagaʻi. Aiseā ua faapea ai?

Se “Agelu o le Malamalama” e Taufaasesē

E faigofie lava le tali e tusa ma le faamatalaga a le Tusi Paia. I le faafoliga mai o se “agelu o le malamalama,” ua faasesēina ai e Satani le Tiapolo le faitau miliona o tagata ina ia mulimuli atu i ana aʻoaʻoga na i lo o aʻoaʻoga a le Atua. (2 Korinito 11:14) Na faailoa mai e le aposetolo o Ioane le matuā telē o taaʻiga a Satani i lona faapea mai: “O le lalolagi uma o loo nofo toʻilalo i loo leaga.” (1 Ioane 5:19) Sa iloa e Ioane, o Satani, o “lē faasesē i le lalolagi uma.”—Faaaliga 12:9.

O ā iʻuga o lenei mea? Ua faaaogā e Satani faiga faalotu ia e foliga mai e paia i le vaai. E foliga mai e “peiseaī ua toʻaga i lotu,” ae ua faaalia lo latou tulaga moni i fua leaga ua latou fuaina mai. (2 Timoteo 3:5; Mataio 7:15-20) Na i lo o le fesoasoani e foʻia faafitauli o le fanau a tagata, ae o lotu o se vaega lea o le faafitauli.

Aua neʻi vave teena lenei manatu faapea e lē saʻo, pe e lē talafeagai. Ia manatua, e mafai ona faasesēina se tasi e aunoa ma lona iloaina. Na faailoa mai e le aposetolo o Paulo se faaaʻoaʻoga o lenei mea ina ua ia tusi mai e faapea: “O mea ua fasia e nuu ese, ua fasia e i latou mo temoni, a e lē o le Atua.” (1 Korinito 10:20) E lē taumatea e matuā faateʻia na tagata pe ana latou iloa sa latou tapuaʻi atu i temoni. Sa latou manatu o loo latou tapuaʻi atu i se atua lelei po o ni atua foʻi. Ae o le mea moni, sa faasesēina i latou e “agaga leaga i mea o i le lagi,” o ē o loo lagolagoina Satani i ana taumafaiga ina ia faasesēina tagata.—Efeso 6:12.

O se faaaʻoaʻoga, seʻi o tatou iloiloina pe na faapefea ona faasesēina e Satani le toʻatele o i latou ua faapea mai o Kerisiano, o ē sa lē amanaʻia le lapataʻiga a le aposetolo o Ioane e uiga i na taaʻiga leaga faatemoni.—1 Korinito 10:12.

O Mea na Aʻoaʻo e Iesu na Aumai Mai le Atua

Na fetalai Iesu Keriso e faapea: “O laʻu aʻoaʻoga e lē o saʻu lava, a o lana na auina mai aʻu.” (Ioane 7:16) Ioe o mea na ia aʻoaʻo atu na aumai mai le Atua e Ona le Malosi Uma Lava. O lea, sa matuā taaʻina malosi ai i se uiga lelei tagata o ē na faalogologo i aʻoaʻoga a Iesu. O na aʻoaʻoga ‘e leʻi māfua ai ona lē lagona se mea e le loto fuatiaifo o le tagata pe faatumuina ai le faiʻai i talitonuga ma mafaufauga lē faavaea.’ I le tuu faafeagai ai, o aʻoaʻoga a Iesu, sa faasaʻolotoina ai tagata mai mea sesē faalotu ma filosofia a tagata ua “faapouliuligia o latou mafaufau,” ona o le taufaasesē o le Tiapolo.—Efeso 4:18; Mataio 15:14; Ioane 8:31, 32.

Sa lauiloa Kerisiano moni e lē ona o le faafoliga atu e paia, ae e ala i le faatuatua o loo faaatagia atu ai uiga matagofie o le agaga paia o le Atua. (Kalatia 5:22, 23; Iakopo 1:22; 2:26) O le uiga aupito sili i nei uiga uma, ma o le faailoga mataʻiina lea e iloa ai le Faa-Kerisiano moni—o le uiga sili lea o le alofa.—Ioane 13:34, 35.

Ae peitaʻi, ia mātau le manatu tāua lenei: E leʻi faatalitalia e Iesu po o ona aposetolo e faaauau pea ona iai le faapotopotoga Kerisiano i le tulaga na amata mai ai. Sa latou iloa o le a aliaʻi mai le liliuese mai le upu moni ma natia ai le lotu moni mo se vaitaimi.

Natia le Lotu Moni mo se Vaitaimi

I se tala faatusa i le saito ma le titania, na valoia ai e Iesu e faapea, o le a mou atu le lotu moni mo se taimi. Faitau i ai oe lava i le faamatalaga i le Mataio 13:24-30, 36-43. Na lūlūina e Iesu saito i le fanua, “le saito lelei,” lea e faaatagia ai ona soo faamaoni o ē o le a faia aʻe ai le uluaʻi faapotopotoga Kerisiano. Sa ia lapataʻi mai foʻi e faapea, e iai se taimi o le a lūlū ai i le fanua e “lē ua ita mai,” o Satani le Tiapolo le vaotuitui, po o le “titania” o tagata ia ua faapea mai e mulimuli iā Iesu Keriso, ae o le mea moni, ua latou teena ana aʻoaʻoga.

E leʻi umi lava talu ona maliliu aposetolo o Iesu, ae aliaʻi mai loa tagata e pei o “titania,” o ē fiafia i aʻoaʻoga sesē a tagata, na i lo o “le afioga a Ieova.” (Ieremia 8:8, 9; Galuega 20:29, 30) O le iʻuga, ua aliaʻi mai ai i le lalolagi se Faa-Kerisiano pepelo ma le taufaasesē. Ua pulea e “lē ua amio leaga,” e pei ona taʻua ai i le Tusi Paia e faapea, o se vasega o taʻitaʻi lotu faapiʻopiʻo ua matuā aafia i “mea faasesē uma o le amio leaga.” (2 Tesalonia 2:6-10) Na valoia foʻi e Iesu o le a suia lenei tulaga i le taimi o le “gataaga o lenei lalolagi.” O le a aoaoina faatasi ma le autasi ia Kerisiano e pei o ni saito, ae o le a faaumatia mulimuli ane ia “titania.”

O le Faa-Kerisiano pepelo lenei ua māfua ai ona tanumia “atoatoa i faiga faanuupō”ma le pogisa faaleagaga mo le tele o senituri, ia Lotu ua faapea mai o Kerisiano. I le muaʻi iloaina o lenei mea faapea ma isi amioga leaga ma faiga sauā ua faia i le igoa o lotu talu mai na taimi, na valoia ai ma le saʻo e le aposetolo o Peteru e faapea, “ona o i latou [ē ua faapea mai o Kerisiano] [ua] upuleagaina ai le ala o le upu moni.”—2 Peteru 2:1, 2.

‘Le Aʻoaʻoina o le Feitagaʻi ma le Inoino’

O le mea moni, e lē na o Lotu ua faapea mai o Kerisiano ua faaleagaina ai le talaaga o lotu. Seʻi manatu i faaupuga a “tagata lotu maelega valea” o ē ua faapea mai ma le maumauaʻi, e ao ona faamalosia aʻoaʻoga faalelotu, e pei o se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai Karen Armstrong o lē na avea muamua ma taupousa, o na aʻoaʻoga, na māfua mai i “lotu autū uma.” E tusa ai ma le tala a Armstrong, o se tasi o tofotofoga tāua mo so o se lotu e iloa ai po o se lotu lelei, e tatau ona faatinoina galuega o le “alofa.” O le ā le talaaga o lotu maelega valea e tusa ai ma lenei mea? Ua ia tusia e faapea, o le “faatuatuaga o tagata maelega valea, e tusa lava po o le faa-Iutaia, faa-Kerisiano, po o le faa-Mosalemi, e lē mafai lava ona taulau i lenei tofotofoga tāua, pe afai o aʻoaʻoina ai le feitagaʻi ma le inoino.” (The Battle for God—Fundamentalism in Judaism, Christianity and Islam) Ae pe e na o lotu “maelega valea” ua lē taulau i lenei tofotofoga ma oo ina “aʻoaʻoina le feitagaʻi ma le inoino”? Ua faaalia i le faagasologa o le talafaasolopito, e iai foʻi isi lotu ua latou aʻoaʻoina lenā mea.

O le mea moni, ua fausia e Satani se emepaea o lotu sesē ua iloga i le feitagaʻi, inoino, ma le lē muta o le faamasaatoto. Ua faaigoaina e le Tusi Paia lenei emepaea o “Papelonia le aai tele, o le tinā o . . . mea e inosia i le lalolagi,” ma ua faaatagia e pei o se fafine talitane o loo tiʻetiʻe i luga o se manu feʻai lea ua faaataina ai malo faapolotiki. Ua mātauina ua nofosala o ia i “le toto . . . [o] i latou uma ua fasiotia i le lalolagi.”—Faaaliga 17:4-6; 18:24.

E Lē o Tagata Uma ua Faasesēina

Ae peitaʻi, ua faamaonia i le tala faasolopito e faapea, e lē o tagata uma ua faasesēina. Ua mātauina e Melvyn Bragg e faapea, e oo lava i taimi sili ona pogisa, “e toʻatele tagata lelei na faia mea lelei e ui lava sa leaga tagata na siʻomia ai i latou.” Sa faaauau pea e Kerisiano moni ona “tapuaʻi [i le Atua] i le agaga ma le faamaoni.” (Ioane 4:21-24) Sa vavae ese i latou mai faiga faalotu i le lalolagi aoao lea sa faitaaga ma malo i lona “lagolagoina o malosi faavaegaau.” Latou te leʻi auai i le osigāfeagaiga a Lotu ma Malo lea e faamaonia i le talafaasolopito e faapea, “o se feagaiga na osia e Satani ae lē o Iesu le Nasareta.”—Two Thousand Years—The Second Millennium: From Medieval Christendom to Global Christianity.

Talu ai nei lava, ua mātauina ai Molimau a Ieova i a latou taaʻiga lelei. Ina ia vavae ese mai le pisipisia i so o se aʻoaʻoga sesē faalotu, ua faavae mausalī o latou talitonuga ma gaoioiga i le Tusi Paia, le Afioga a le Atua. (2 Timoteo 3:16, 17) I le pei o Kerisiano o le uluaʻi senituri, ua latou mulimuli atu i le poloaʻiga a Iesu ina ia “lē ni o le lalolagi” i latou. (Ioane 15:17-19; 17:14-16) O se faaaʻoaʻoga, i taimi o le ʻau Nasi i Siamani, na lē faagutugutulua ai Molimau a Ieova i mataupu silisili faa-Kerisiano, ma sa itagia ai i latou e lē ʻau Nasi. O lea foʻi na inoino ai Hitila iā i latou. Ua faapea mai se tasi tusi aʻoga: “Sa mulimuli . . . Molimau a Ieova i aʻoaʻoga a le Tusi Paia e aua le tagofia auupega e tusa lava po o le ā le māfuaaga. O lea, e leʻi auai i latou i le vaegaau ma e leʻi iai foʻi ni sootaga ma le ʻau Nasi. I le taui ma sui atu iā i latou, na faafalepuipui ai e fitafita a le ʻau Nasi ia aiga atoa o Molimau a Ieova.” (Germany —1918-45) O le mea moni, e faitau selau Molimau a Ieova na maliliu i Siamani ona o sauāga a Nasi.

E moni, sa mafatia nisi o tagata totoa o lotu eseese ona o o latou talitonuga faalotu, ae na mafatia Molimau a Ieova e avea o se lotu autasi e tasi. O le toʻatele lava, na taofimau i lenei mataupu silisili faavae o le Tusi Paia e faapea: ‘E sili le anaana i le Atua i lo le anaana i tagata.’ —Galuega 5:29; Mareko 12:17.

Le Aʻa o le Faafitauli

I sona vaega, e moni ua avea lotu sesē ma aʻa autū o faafitauli o tagata uma. Ae peitaʻi, ua fuafuaina e le Atua, e lē o toe umi lava se taimi, ona soloiesea lea o lotu sesē uma. (Faaaliga 17:16, 17; 18:21) O lana poloaʻiga i so o se tasi e naunau i le faamasinoga tonu ma le amiotonu, ua faapea mai: “Loʻu nuu e, ia outou ō ese iā te ia [Papelonia le Aai Tele, le emepaea o lotu sesē i le lalolagi], ina neʻi faatasia outou i ana agasala, ina neʻi tofusia foʻi outou i ona mala; auā ua paʻi atu ana agasala i le lagi, ua manatua foʻi e le Atua ana amioleaga.” (Faaaliga 18:4, 5) Ioe, e matuā toʻasā lava le Atua i lotu o loo ‘faamaʻiteina feteenaʻiga, ua māfua ai ona lē lagona se mea e le lotofuatiaifo o le tagata, faatumuina le faiʻai i talitonuga ma mafaufauga lē faavaea, ma faapogai ai ona lē fetālaʻi mafaufau o tagata, faia faiga faanuupō ma tumu ai i le feitagaʻi ma le mataʻu’!

I le taimi nei, ua aoaoina ai e le Atua i le tapuaʻiga mamā i latou o ē naunau i le upu moni. Ioe, o loo gauaʻi atu le lotu lenei i mataupu silisili ma aʻoaʻoga a Lē na Foafoaina Mea e alofa, e tonu, ma tigāalofa. (Mika 4:1, 2; Sefanaia 3:8, 9; Mataio 13:30) E mafai ona avea oe o se tasi o lenā lotu. Afai e te fia silafia atili ni faamatalaga i le auala e iloa ai le tapuaʻiga mamā, aua le faatalatū e tusi atu i ē o lomia ma faasalalauina lenei mekasini, pe fesili atu foʻi i se tasi o Molimau a Ieova mo se fesoasoani.

[Ata i le itulau 7]

Ua maua e tagata o ituaiga uma le olioli i le tapuaʻiga mamā