Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tausia le Mamā Tau Amio e Ala i le Leoleoina o Lou Loto

Tausia le Mamā Tau Amio e Ala i le Leoleoina o Lou Loto

Tausia le Mamā Tau Amio e Ala i le Leoleoina o Lou Loto

“Ia sili ona leoleoina o lou loto i le leoleoina o mea uma; auā e tupu mai ai le amio.”—FAATAOTO 4:23.

1-3. (a) Ua faapefea ona faaalia e tagata lo latou lē faatāuaina o lo latou tulaga mamā tau amio? Faamatala. (e) Aiseā e tāua ai le iloiloina o le aogā o le tulaga mamā tau amio?

E FOLIGA mai ua pasiā i le vaai lea ituaiga o ata. Atonu e lē fetaui ma le auala e teuteuina ai le fale. Po o ā lava iloiloga e faia, ae e lē faaaogāina lava e lē e ona le fale. Na iʻu i le faatauina atu o lenei ata i se maketi, i se tau e $29 (U.S.). Peitaʻi, i ni nai tausaga mulimuli ane, na iloa ai le tāua o lenei ata e latalata atu i le miliona tala le tau! Ioe, na iloa mulimuli ane le tāua o lenei ata e lē laumaua. Seʻi manatu i faalogona o lē na umia muamua le ata, auā na ia manatu faatauvaa i lenei mea tāua tele!

2 E masani ona tupu se mea faapena i le amio mamā, le amio lelei ma le lē ponā o se tasi. Ua manatu faatauvaa le toʻatele o tagata i aso nei i o latou tulaga mamā tau amio. Ua manatu i ai nisi o se amioga faaanamua, e lē fetaui ma le olaga faaonapōnei. O lea, ua latou melea ai le tulaga mamā tau amio mo sina taui itiiti. O nisi ua lafoaʻi lo latou tulaga mamā tau amio ona o le faamalieina o latou tuʻinanauga taufeusuaʻiga i se taimi puupuu lava. O isi ua maumau o latou tulaga mamā tau amio ona o le faanaunau ina ia aloaʻia ai i latou e a latou aumea po o se tasi o le isi itupā.—Faataoto 13:20.

3 Ua iloa mulimuli ane e nisi ae ua tuai le matuā tāua o lo latou tulaga mamā tau amio. E masani ona matuā leaga lava iʻuga e oo iā i latou. Ua taʻua i le Tusi Paia ia āuga o amioga lē mamā e “oona ia, e pei o le laena.” (Faataoto 5:3, 4) I le vaai atu i le faaleagaina o tulaga tau amioga i aso nei, e faapefea ona e faatāuaina ma tausia lou tulaga mamā tau amio? O le a tatou taulaʻi atu i ni vala se tolu e ao ona tatou laasia.

Ia Leoleo Lou Loto

4. O le ā le loto, ma aiseā e ao ai ona tatou leoleoina?

4 O le ki o le tausia o le tulaga mamā tau amio o le leoleoina lea o le loto. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ia sili ona leoleoina o lou loto i le leoleoina o mea uma; auā e tupu mai ai le amio.” (Faataoto 4:23) O le ā o loo faasino atu i ai “lou loto”? O loo faasino atu i le tagata i totonu, e aofia ai manatunatuga, faalogona ma uunaʻiga. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ia e alofa atu iā Ieova lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou malosi atoa.” (Teuteronome 6:5) Na fetalai Iesu e faapea o le poloaʻiga sili lea. (Mareko 12:29, 30) E manino la, e telē le tāua o o tatou loto. E tatau ai la le leoleoina.

5. E faapefea ona tāua le loto ma i le taimi e tasi o se mea e lamatia ai?

Peitaʻi, ua faapea mai foʻi le Tusi Paia: “E sili le faaʻoleʻole o le loto i mea uma, ma ua matuā leaga lava.” (Ieremia 17:9) E faapefea ona faaʻoleʻole le loto ma o se lamatiaga foʻi iā i tatou? O se faaaʻoaʻoga, o se taavale o se meafaigaluega aogā, e mafai ona fesoasoani iā i tatou e faasaoina le soifua o se tasi i taimi o faalavelave faafuaseʻi. Peitaʻi, o le a avea o se auupega e oti ai pe afai e lē pulea ma lē faatautaia lelei e le avetaavale le taavale. I se tulaga tutusa faapena, a lē leoleoina lou loto, o le a pulea oe e ou tuʻinanauga ma faanaunauga, ma o le a iʻu lou olaga i ni mala. Ua faapea mai le Afioga a le Atua: “O lē ua faatuatua i lona lava loto, o le vale ia; a o lē savali ma le poto, e laveaʻiina o ia.” (Faataoto 28:26) Ioe, e mafai ona e savali ma le poto ma sola ese mai mala pe afai e te faaaogā le Afioga a le Atua e taʻitaʻia oe, e pei lava ona e tilofaʻia se faafanua a o leʻi alu se faigāmalaga.—Salamo 119:105.

6, 7. (a) O le ā le uiga o le paia, ma aiseā e tāua ai i auauna a Ieova? (e) E faapefea ona tatou iloa e mafai e tagata lē lelei atoatoa ona faaatagia atu le paia o Ieova?

6 E lē masani ona faananau atu le loto i amioga mamā. E ao ona tatou faatautaia i le auala saʻo. O se tasi o auala e faia ai faapea o le mafaufau loloto i le tāua o le tausia o le mamā tau amio. O lenei uiga e fesootaʻi vavalalata atu i le paia, o lona uiga o le mamā, e lē ponā ma le vavae ese mai le tulaga agasala. E matuā tāua le uiga o le paia auā o Ieova le Atua e paia. E anoanoaʻi fuaiupu o le Tusi Paia o loo fesootaʻi atu ai lenā uiga iā Ieova. O le mea moni, ua faapea mai le Tusi Paia: “E paia ia Ieova.” (Esoto 28:36) Ae peitaʻi, o le ā le fesootaʻiga o lenā uiga mamalu ma i tatou o ni tagata lē lelei atoatoa?

7 Ua fetalai mai Ieova i lana Afioga: “Ia paia outou, auā o aʻu nei e paia lava aʻu.” (1 Peteru 1:16) Ioe, e mafai ona tatou faaaʻoaʻo i le paia o Ieova; ia mamā i lana silafaga ma tausia lo tatou tulaga mamā tau amio. O lea, pe afai tatou te ʻaloese mai mea lē mamā ma gaoioiga e faaleagaina ai, ua tatou ausia se faaeaga mamalu, o le faaatagia atu lea o se uiga matagofie o le Atua! (Efeso 5:1) Aua lava neʻi manatu e lē mafai ona tatou faia faapea, talu ai ona o Ieova o le Matai e atamai ma magafagafa na te lē tāpā mea mai iā i tatou e sili atu na i lo mea tatou te gafatia. (Salamo 103:13, 14; Iakopo 3:17) O le mea moni, e moomia se taumafaiga ina ia tumau ai i le mamā faaleagaga ma le mamā tau amio. Na taʻua e Paulo e faapea e mafai ona “faaleagaina o outou manatu ina ia lē tonu iā Keriso.” (2 Korinito 11:3) E ao ona tatou matuā finafinau e tausia le tulaga mamā tau amio ona o Keriso ma lona Tamā. Auā foʻi, ua la faaalia mai iā te i tatou le alofa sili lea e lē mafai ona tatou toe avatua. (Ioane 3:16; 15:13) E talafeagai ai la mo i tatou ona faaalia le lotofaafetai e ala i le ola i se olaga mamā tau amio. Pe a tatou manatu faapena i o tatou tulaga mamā tau amio, o le a tatou faatāuaina ma leoleoina ai o tatou loto.

8. (a) E faapefea ona tatou fafagaina o tatou loto? (e) O le ā atonu e faaalia atu e a tatou talanoaga e faatatau iā i tatou?

8 E tatou te leoleoina foʻi o tatou loto i le auala tatou te fafagaina ai o tatou mafaufau. E ao ona tatou fafagaina e lē aunoa o tatou mafaufau ma loto i taumafa lelei faaleagaga, ma ia taulaʻi atu i le tala lelei o le Malo o le Atua. (Kolose 3:2) E ao foʻi ona atagia atu lea uiga i a tatou talanoaga. Afai e masani ona tatou talanoa i mea faaletino ma mataupu i amioga lē mamā, ua tatou faaalia atu ai mea o loo i o tatou loto. (Luka 6:45) Seʻi fai ma a tatou masani, le talanoa e faatatau i mataupu faaleagaga ma mea e ati aʻe ai. (Efeso 5:3) E iai ni lamatiaga e ao ona tatou ʻalofia ina ia leoleoina ai o tatou loto. Seʻi o tatou talanoaina ni mea se lua o na mea.

Sola Ese i le Faitaaga

9-11. (a) Aiseā e ono aafia ai ē e lē amanaʻiaina fautuaga o loo i le 1 Korinito 6:18 i amioga lē mamā? Faamatala. (e) O le ā e ao ona tatou ʻalofia pe afai ua tatou sosola ese i le faitaaga? (i) O le ā se faaaʻoaʻoga mataʻina ua faataatia e le tane faamaoni o Iopu mo i tatou?

9 Na tusia e Paulo ni fautuaga mai iā Ieova e fesoasoani i le toʻatele ia leoleoina o latou loto ma tausia le tulaga mamā tau amio. Na faapea mai Paulo: “Inā sosola ese ia outou i le faitaaga.” (1 Korinito 6:18) Ia mātau, sa lē na ona faapea mai e “ʻAlofia le faitaaga.” E ao i Kerisiano ona faia se mea e sili atu. E ao ona latou sosola ese mai i na gaoioiga lē mamā, e pei lava ona latou sosola ese mai i se mea mataʻutia e lamatia ai le soifua. Pe afai tatou te lē amanaʻiaina lenā fautuaga, o le faigofie foʻi lenā ona ono aafia i tatou i amioga lē mamā ma lē maua ai le faamaoniga a le Atua.

10 Seʻi fai se faataʻitaʻiga: Ua uma ona faataele e le tinā lana tama tama laʻitiiti ma fai ona ofu e sauni ai mo se faatasiga tāua. A o leʻi ō lo latou aiga na faanoi le tamaitiiti i lona tinā pe mafai ona taalo i fafo ma sa malie le tinā, ae sa faia iai se tuutuuga. Ua faapea atu le tinā: “Aua neʻi e latalata i le vaivai palapalā lenā e i fafo. O le a sasa oe pe a e palapalā.” Peitaʻi, i nai minute, ua ia vaaia le tamaititi ua matuā latalata atu lava i le pito o le vaivai. E leʻi palapalā le tamaitiiti i le taimi lenā. Ae, ua ia lē amanaʻia le lapataʻiga ina ia aua neʻi latalata i autafa o le vaivai palapalā, ma e toetoe lava a oo iai se faafitauli. (Faataoto 22:15) Ua faia e le toʻatele o talavou ma ē matutua o ē e tatau ona sili atu lo latou iloa ni mea sesē faapena. I le ā le auala?

11 I nei taimi lea e toʻatele ua lē mafai ona taofia le “manaʻo e māsiasi ai” ua taulaʻi atu se pisinisi atoa i le faasalalauina o faamatalaga i faiga faaleituaiga lē mamā. (Roma 1:26, 27) Ua faateleina lenei mala o faamatalaga o ata matagā i mekasini, tusi, vitiō ma le Initineti. O i latou e matamata i na mea, o le mea moni latou te lē o sosola ese i le faitaaga. Ua latou fiafia i ai ma o i latou na ua matuā latalata atu i le tulaga o le lē amanaʻiaina o lapataʻiga a le Tusi Paia. Na i lo le leoleoina o le loto, ua faaleagaina i le matamata i ata matagā ia e faigatā ona faateʻa ese ma le mafaufau, atonu e umi se taimi o manatua pea. (Faataoto 6:27) Seʻi o tatou aʻoaʻoina se lesona mai le tagata faamaoni o Iopu, o lē na osia se feagaiga ma ona mata, ina ia aua neʻi vaai i mea e tofotofoina ai o ia e faia mea sesē. (Iopu 31:1) O le faaaʻoaʻoga lenā e ao ona tatou mulimuli i ai i aso nei!

12. E faapefea i uso ma tuafāfine Kerisiano ona ‘sosola ese i le faitaaga’ i taimi o faigāuō?

12 E matuā tāua lava le ‘sosola ese i le faitaaga’ i le taimi o faigāuō. O le vaitaimi lenā e ao ona avea o se taimi e fiafia ma tumu i faamoemoega mo se lumanaʻi manuia, peitaʻi ua faaleagaina e nisi alii ma tamaʻitaʻi e ala i le faia o amioga lē mamā. Pe a faia faapea, ua latou lē maua ai se faavae mo se faaipoipoga lelei, o se faiā lea e faavae aʻe i le alofa lē manatu faapito, pulea o le tagata lava ia ma le usiusitai iā Ieova le Atua. Na faia e se tama ma se teine Kerisiano ni amioga lē mamā a o leʻi faaipoipo. Ina ua uma ona faaipoipo, na faapea mai le avā na matuā faasalaina o ia e lona lotofuatiaifo, ma na leai sona fiafia i le aso o lana faaipoipoga. Na ia taʻutino mai e faapea: “E tele taimi na ou ole atu ai i le faamagaloga a Ieova, e ui lava ua fitu tausaga talu ona mavae, ae o loo faasalaina pea aʻu e loʻu lotofuatiaifo.” E tāua tele mo i latou na faia na ituaiga agasala ona saʻili le fesoasoani mai toeaina Kerisiano. (Iakopo 5:14, 15) Peitaʻi, e toʻatele uso ma tuafāfine Kerisiano ua gaoioi ma le atamai ma ʻalofia nei lamatiaga i taimi o faigāuō. (Faataoto 22:3) Latou te faatapulaa le fefaaaliaʻiga o le alofa. Pe a faatasitasi, e masani ona iai se tasi latou te ō faatasi ma ʻalofia le iai na o i laʻua i se nofoaga tuufua.

13. Aiseā e lē tatau ai i se Kerisiano ona uō ma se tasi e lē auauna iā Ieova?

13 E lē taumatea o le a feagai Kerisiano o ē ua faia faigāuō ma i latou e lē auauna iā Ieova ma le tele o faafitauli. O se faaaʻoaʻoga, e faapefea ona e aufaatasi atu i se tasi e lē alofa iā Ieova? E tāua i Kerisiano ona amo faatasi na o i latou e alolofa iā Ieova ma faaaloalo i ana faatulagaga tau amio mamā. Ua tāua tele le fautuaga lenei a le Afioga a le Atua: “Aua tou te amo faalēgatasi ma ē lē faatuatua; auā pe faapefea ona faatasi o le amiotonu ma le amio leaga? Pe faapefea foʻi ona mafuta o le malamalama ma le pōuliuli?”—2 Korinito 6:14.

14, 15. (a) O le ā le vaaiga sesē ua iai i nisi e faatatau i le uiga o le “faitaaga”? (e) O ā ituaiga o gaoioiga e aofia ai i le “faitaaga” ma e faapefea i Kerisiano ona ‘sosola ese i le faitaaga’?

14 E tāua foʻi le poto. E lē mafai ona tatou sosola ese i le faitaaga pe afai tatou te lē malamalama po o le ā lenā mea. Ua sesē le manatu o nisi i le lalolagi i aso nei e faatatau i le uiga o le “faitaaga.” Ua latou manatu e ui e leʻi faaipoipo, ae e mafai ona latou faamalieina o latou tuʻinanauga taufeusuaʻiga e aunoa ma le faia o feusuaʻiga e masani ai. E oo lava i nisi faalapotopotoga aloaʻia tau le soifua mālōlōina, ua latou uunaʻia le ʻautalavou ina ia faia ni feusuaʻiga i faiga e lē faalenatura ia e lē mafai ona maʻitō ai, ona o le manaʻoga ina ia faaitiitia le aofaʻi o maʻitaga lē manaʻomia i le ʻautalavou. E faanoanoa lava ona o le sesē o nei fautuaga. O le ʻalofiaina o le maʻitō a o leʻi faaipoipo e lē tutusa ma le tausia o le tulaga mamā tau amio, ma e tele mea e aofia ai i le “faitaaga” na i lo feusuaʻiga masani.

15 O le upu Eleni o le por·neiʹa ua faaliliuina i le “faitaaga,” e iai nisi mea e aofia ai. E faasino atu i le faia o feusuaʻiga ma se tasi e leʻi faaipoipo i ai ma e taulaʻi atu i le faaaogāina sesē o totoga sā. O le por·neiʹa e aofia ai feusuaʻiga e faaaogā ai le gutu, feusuaʻiga e ala atu i le māliuga ma le loteina ma le loto iai o totoga sā o le isi tagata ina ia faamalie ai faalogona faaleituaiga (seʻi tulou) o amioga o loo taatele i fale talitane. O i latou e manatu o na gaoioiga e lē o le “faitaaga” ua faavaleaina i latou lava ma paʻūʻū atu i mailei a Satani. (2 Timoteo 2:26) E lē gata i lenā, o le tausia o le mamā tau amio e manaʻomia se mea e sili atu na i lo le tau ina ʻalofia o so o se gaoioiga e aofia ai i le faitaaga. Ina ia ‘sosola ese i le faitaaga’ e ao ona tatou ʻalofia so o se ituaiga o faiga lē mamā e mafai ona oo atu ai i le faia o le agasala matuiā o le por·neiʹa. (Efeso 4:19) I lenā auala, ua tatou tausia ai le tulaga mamā tau amio.

ʻAlofia Lamatiaga o le Faatafai Solo i le Isi Itupā

16. O fea le tulaga e talafeagai ai amioga alofa, ma e pei ona faaalia i le ā le faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia?

16 Afai tatou te mananaʻo e tausia lo tatou tulaga mamā tau amio, o le isi lamatiaga e manaʻomia ona tatou faaeteete i ai o le faatafai solo i le isi itupā. Atonu e manatu nisi, o lenā amioga e mamā, e lē leaga, ua na o se taaloga i le va o alii ma tamaʻitaʻi. O le mea moni, e iai le taimi ma le nofoaga e fefaaaliaʻi ai le alofa. Na iloa atu “ua taaalo” Isaako ma Repeka, ma na manino mai i ē na vaai i ai e lē o i laʻua o se tuagane ma se tuafafine. (Kenese 26:7-9) Ae o i laʻua o le tane ma le avā. Sa talafeagai le fefaaaliaʻiga o le alofa i lo la va. Ae e ese mai ai la le faatafai solo i le isi itupā.

17. O le ā le faatafai solo i le isi itupā, ma e faapefea ona foʻia lenei faafitauli?

17 O le faatafai solo i le isi itupā e faamatalaina i le auala lenei: o le faaalia o le naunau alofa i se tasi o le isi itupā ae e lē o iai se faanaunauga moni e faaipoipo. E eseese auala e faia ai e tagata mea, o lea la e tele foʻi auala e faatafai ai, o nisi o na auala e iloagatā. (Faataoto 30:18, 19) E lē mafai e ni tulafono patino ona foʻia lenei faafitauli. Na i lo lea, ina ia foʻia lenei faafitauli e manaʻomia se isi mea e sili atu, o le iloiloina lea ma le faamaoni o le tagata lava ia ma le filigā e faatatauina mataupu silisili a le Tusi Paia.

18. O le ā ua uunaʻia ai nisi e faatafai solo i le isi itupā, ma aiseā e leaga ai lenā amioga?

18 Pe afai tatou te iloiloina ma le faamaoni i tatou lava, o le toʻatele e ioe e faapea, tatou te lagona le fiafia pe a tatou iloa ua naunau mai se isi o le isi itupā iā i tatou. O se mea e masani ai. Peitaʻi, pe tatou te faatafai solo ea ina ia faagaee ai na lagona fiafia, ia tatou mimita ai pe ina ia fiafia ai lea tagata iā i tatou? Pe afai o lenā, pe ua tatou iloiloina ea le tigā ua tatou faapogaia? O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai le Faataoto 13:12: “O le faamoemoe ua tuai ona taunuu e faanoanoa ai le loto.” Pe afai tatou te faatafai i se tasi o le isi itupā, tatou te lē o iloaina la le auala o aafia ai lenā tagata. Atonu ua ia atiina aʻe ni faanaunauga e faatatau i se faigāuō ma oo ai ina faaipoipo. O iʻuga lē fiafia ona o le lē taulau o ia faamoemoega e matuā momomo ai le loto. (Faataoto 18:14) O le taalo i faalogona o le isi tagata e matuā leaga lava.

19. E faapefea e le faatafai solo i le isi itupā ona faaleagaina ai faaipoipoga a Kerisiano?

19 E faapitoa lava ona tāua i tagata ua uma ona faaipoipo ona leoleo faasaga i le faatafai solo. E matuā sesē lava ona iai ni faailoga o le naunau alofa i se tasi ua faaipoipo po o le faaalia foʻi e se tagata faaipoipo lenā naunau i se tasi i fafo atu o le liʻo o le faaipoipoga. E faanoanoa lava, ona o nisi Kerisiano ua iai ni manatu sesē e faapea, e mafai ona ati aʻe faalogona alofa mo nisi o le isi itupā e ese mai i a latou paaga. Ua faaalia e nisi o latou faalogona loloto i na “uō” e oo lava i le faaalia o ni manatu ma faalogona ia latou te lē faaalia atu i a latou paaga. O le iʻuga, e iʻu ina malosi tele faalogona agaʻi i lea tagata, ma e mafai ona faavaivai pe faaleagaina ai se faaipoipoga. E ao ona manatua e Kerisiano faaipoipo le lapataʻiga atamai a Iesu e faatatau i le mulilua e faapea e amata mai i le loto. (Mataio 5:28) O lea, seʻi o tatou leoleoina o tatou loto ma ʻalofia tulaga e oo atu ai i ni iʻuga leaga.

20. E faapefea ona tatou maumauaʻi i lo tatou tulaga mamā tau amio?

20 E mautinoa, e lē faigofie ona tausia le tulaga mamā tau amio i aso nei i lenei lalolagi amio lē mamā. Ia manatua, e sili atu ona faigofie ona tausia lou tulaga mamā tau amio na i lo le taumafai e toe maua mai pe a leiloa atu. O le mea moni, e “matuā faamagaloina” e Ieova ma faamamāina i latou ua matuā salamō moni i a latou agasala. (Isaia 55:7) Peitaʻi, e lē puipuia e Ieova i latou o ē faia amioga lē mamā mai āuga o a latou gaoioiga. O āuga atonu e mo ni tausaga pe mo le olaga atoa foʻi. (2 Samuelu12:9-12) I mea uma lava, ia tausia lou tulaga mamā tau amio e ala i le leoleoina o lou loto. Ia e iloa o lou tulaga mamā tau amio i le silafaga a Ieova le Atua o se oloa tautele ma ia aua lava neʻi mamulu atu!

[Ata i le itulau 14]

O le a Faapefea Ona E Tali?

• O le ā le tulaga mamā tau amio, ma aiseā e matuā tāua tele ai?

• E mafai faapefea ona leoleoina o tatou loto?

• O le ā e aofia ai i le sola ese i le faitaaga?

• Aiseā e ao ai ona tatou ʻalofia le faatafai solo i le isi itupā?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 11]

E mafai ona lamatia soifua pe afai e lē faatautaia lelei se taavale

[Ata i le itulau 12]

O le ā e mafai ona tupu pe afai tatou te lē amanaʻiaina lapataʻiga?

[Ata i le itulau 13]

O se faigāuō e faia i se tulaga mamā tau amio e olioli ma viia le Atua