Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le Lotomalie i Sauniuniga Mai le Atua ua Faatumauina ai A‘u

O le Lotomalie i Sauniuniga Mai le Atua ua Faatumauina ai A‘u

Talaaga o le Soifuaga

O le Lotomalie i Sauniuniga Mai le Atua ua Faatumauina ai Aʻu

UA FAAMATALAINA E BENJAMIN IKECHUKWU OSUEKE

E leʻi umi lava talu ona ou auai i le faiva faa-Kerisiano faataimi atoa, ae ou asiasi atu loa i le fale o oʻu mātua. Ina ua vaai mai loʻu tamā iā te aʻu, na tago mai o ia toso atu loʻu ofutino ma eʻē mai, “Matagaoi!” Na tago tā aʻu i le lau o lana sapelu. I le faateʻia i le pisa, na ō mai ai isi tagata o le nuu i lo matou fale. O le ā se mea na ou gaoia? Seʻi ou faamatalaina atu.

NA OU fanau i le 1930, i le nuu o Umuariam i le itu i saute o Nigeria, ma o aʻu le ulumatua o le fanau e toʻafitu. Na maliu le teine pito matua o oʻu tuafāfine, ina ua 13 ona tausaga. Sa auai oʻu mātua i le lotu Egelani. O loʻu tamā o se faifaatoʻaga, a o loʻu tinā, sa ia faatauina atu ni nai oloa itiiti. Sa savali o ia pe tusa ma le 20 maila [30 kilomita] mai lo matou nuu i maketi i le aai e faatau atu se ʻapa suauu, ma toe foʻi mai ua leva le afiafi i le aso lava lenā. Ona oo lea i le taeao e sosoo ai, e savali atu ai o ia i le isi aai e tusa ma le 25 maila [40 kilomita] le mamao i se nofoaga o nofoaafi e faatau atu ai ana suauu. Afai e maua sina tupe faasili e masani lava e lē sili atu ma le 15 sene Amerika, ona ia faatauina mai lea o ni meaʻai mo le aiga ma toe foʻi mai i le aso lava lenā. E tusa ma le 15 tausaga o ia faia lava lenā masani seʻia oo ina maliu o ia i le 1950.

Sa amata aʻu aʻoaʻoga i se aʻoga na faavaeina e le Lotu Egelani i loʻu nuu, ae ina ia faaumaina laʻu aʻoga faavae, sa tatau ona ou nofo i se aʻoga nofo tumau e tusa ma le 22 maila [35 kilomita] le mamao. Talu ai sa leai se tupe a oʻu mātua e faaauau ai laʻu aʻoga, na amata ai loa ona ou saʻilia se galuega e avea o se auauna i se aiga o se leoleo i le nofoaga o nofoaafi i Lagos, i sisifo o Nigeria. Sa ou toe faigaluega foʻi o se auauna mo le lautele i Kaduna, i Nigeria i mātū. I le aai o Benin, i sisifo tutotonu o Nigeria, na maua ai saʻu galuega o se failautusi mo se loia, ma mulimuli ane i se ili laupapa i inā. Mai i inā, na ou malaga atu ai i Cameroon i le 1953 ma te nonofo ma loʻu tauusoga, o lē na fesoasoani mai i le suʻeina o saʻu galuega i se faatoʻaga e totō ai laau o pulu. Sa na o le iva tālā Amerika loʻu totogi i le masina. Sa na o galuega e maulalo totogi na ou maua, ae sa ou lagona lava le loto malie, tau lava ina ia maua ni mea ʻai ou te ola ai.

Tufa Atu e se Tagata Mativa ia ʻOa Faaleagaga

O Silvanus Okemiri, lea sa ma faigaluega faatasi, o se tasi o Molimau a Ieova. Sa ia faaaogā avanoa uma e faamatala mai ai iā te aʻu lona poto mai le Tusi Paia, a o ma sasa vao, ma tuu iligālaau i pogati o laau o pulu. E ui lava sa ou faalogo atu iā te ia, ae leʻi iai lava se mea na ou faia i lenā taimi. Peitaʻi, ina ua iloa e loʻu tauusoga o loo matou feiloaʻi ma Molimau, sa ia faia le mea sili ina ia faalotovaivaia ai aʻu. Sa ia lapataʻia aʻu e faapea: “Benji, aua e te alu iā Okemiri. O le tama lenā a Ieova, ma e mativa. So o se tasi e la te faifaimea faatasi, o le a pei lava o ia.”

I le amataga lava o le 1954, ina ua lē toe mafai ona onosaia ia tulaga faigatā i le kamupani, na ou toe foʻi ai i loʻu aiga. I na aso, sa maumauaʻi lava ia le Lotu Egelani e uiga i tapulaa tau amio. Sa ou ola aʻe ou te inoino i amioga lē mamā. Ae peitaʻi, e leʻi umi lava, ae ou inoino i le tala pepelo o tagata lotu. A o latou fai mai e latou te mulimuli i tapulaa tau amio a le Tusi Paia, ae e lē o ōgatusa o latou olaga ma a latou upu. (Mataio 15:8) O a ma feupuaʻiga faifai pea ma loʻu tamā, na matuā leaga ai lava lo ma va. O lea, i se tasi pō, na ou alu ese ai loa mai lo matou aiga.

Sa ou alu atu i Omoba, o se aai laʻitiiti o nofoaafi. O i inā na asiasi mai ai ni Molimau a Ieova iā te aʻu. O Priscilla Isiocha, lea na ou iloa mai i loʻu nuu, na ia aumaia iā te aʻu ia tamaʻi tusi, “O Lenei Tala Lelei o le Malo” ma le After Armageddon—God’s New World. * Sa ou faitau ma le naunau i ai, i le mautinoa ua ou maua le upu moni. I laʻu lotu, e matou te lē suʻesuʻeina le Tusi Paia; e faaautū o matou talitonuga i uputuu faaletagata. Ae peitaʻi, o lomiga a Molimau, e sii mai ai pea le Tusi Paia.

E leʻi atoa se masina mulimuli ane, ae ou fesili atu i le Uso ma le Tuafafine o Isiocha, po o le ā le aso e fai ai a latou lotu. I le taimi muamua na ou auai i le sauniga a Molimau a Ieova, ou te leʻi malamalama lava i se mea e tasi. O le mataupu i le Olomatamata, sa faatatau i le osofaʻiga a ‘Koku o Makoku,’ lea e taʻua i le tusi faavaloaga o Esekielu. (Esekielu 38:1, 2) Ou te leʻi malamalama i le tele o faaupuga, ae o se faafeiloaʻiga māfana na matuā faafiafiaina aʻu, o lea na ou manatu ai ou te toe alu i le Aso Sa na sosoo ai. I le sauniga lona lua, na ou faalogo ai e uiga i le talaʻiga. O lea sa ou fesili atu ai iā Priscilla po o afea e ō ai e talaʻi. I le Aso Sa lona tolu, na matou ō faatasi ai i le talaʻiga, sa ou aveina laʻu tamaʻi Tusi Paia. E leʻi iai saʻu ato talaʻi po o se lomiga faale-Tusi Paia. Ae peitaʻi, sa avea aʻu ma tagata talaʻi o le Malo, sa tuuina atu laʻu lipoti o le auaunaga i le fanua i le faaiʻuga o lenā masina!

E leʻi iai se isi na ma suʻesuʻe i le Tusi Paia, ae i so o se taimi lava ou te asiasi atu ai i le ʻau Isiocha, ou te aʻoaʻoina mai ai upu o le faatuatua ma faalaeiauga mai le Tusi Paia, na maua mai ai foʻi ni aʻu lomiga faale-Tusi Paia. Iā Tesema 11, 1954, na faailogaina ai loʻu tuuina atu iā Ieova e ala i le papatisoina i le vai, i se tauaofiaga itumalo na faia i Aba. E leʻi toe aumaia e loʻu tauusoga lea sa ou nofo faigaluega ma aʻoga ai ni meaʻai ma taofia foʻi le toleniga, e na te leʻi toe totogiina foʻi aʻu e oo lava i se sene se tasi i galuega ia sa ou faia mo ia. Ae peitaʻi, ou te leʻi muimui ai iā te ia; sa na o loʻu loto faafetai ona ua iai sa ma faiā ma le Atua. O lenei mea, na faamāfanafanaina ai aʻu ma maua ai le filemu o le loto ma le mafaufau. Sa fesoasoani mai ni uso Molimau i le faapotopotoga iā te aʻu. Sa aumai e le aiga o Isiocha meaʻai mo aʻu, a o isi na latou aumai ia tupe e amata ai ona faia saʻu galuega faatauvaa. I le ogatotonu o le 1955, na ou faatauina ai se uila tuai, ma iā Mati 1956, na ou auai loa i le galuega o le paeonia sauatoa. E leʻi pine mulimuli ane, ae ua mafai ona totogi uma aʻu aitalafu. E laʻitiiti se tupe faasili na maua mai i aʻu fefaatauaʻiga, ae i le taimi lenā, sa mafai lava ona ou tausia aʻu. Sa lava ma totoe mea na saunia e Ieova mo aʻu.

“Gaoia” Nai Oʻu Tei

Ina ua maua loʻu lava fale, o le mea muamua na ou manatu i ai, o le fesoasoani atu lea i nai oʻu tei i le itu faaleagaga. Ona o le faaituʻau ma le masalosalo o loʻu tamā, na ia tetee ai i le avea o aʻu ma Molimau a Ieova. Ae o le a faapefea la ona ou fesoasoani atu i nai oʻu tei e aʻoaʻoina upu moni o le Tusi Paia? Sa ou ofo atu ou te fesoasoani i loʻu uso laʻitiiti o Ernest i le itu tautupe, o lea na faatagaina ai o ia e loʻu tamā ma te nonofo. Sa vave lava ona talia e Ernest le upu moni ma na papatisoina o ia i le 1956. O le suia o lana lotu na matuā faamalosia ai le tetee o loʻu tamā. Ae peitaʻi, na talia foʻi le upu moni e loʻu tuafafine ma lana tane ia ua uma ona faaipoipo. Ina ua ou fuafuaina e sau loʻu tuafafine laʻitiiti o Felicia e tafao mai iā te aʻu ina ua tuua le aʻoga, e ui lava e leʻi malie i ai loʻu tamā, ae na ia faatagaina o ia. Ae e leʻi pine lava, ae papatiso foʻi Felicia o se tasi o Molimau a Ieova.

I le 1959, na ou alu ai i lo matou aiga e ave i ai loʻu tuafafine lona tolu o Bernice, e nonofo ma Ernest. O le taimi lenā, na osofaʻi ai aʻu e loʻu tamā, ma tuuaʻia aʻu e faapea, ua ou gaoia lana fanau. E na te leʻi malamalama, na faia e i latou lava a latou filifiliga e auauna iā Ieova. Sa tautō loʻu tamā na le lē tuuina mai lava ia Bernice e ma te ō. Ae e leʻi puupuu le aao o Ieova, auā i le isi tausaga na sosoo ai, na sau ai Bernice e tafao iā Ernest ina ua tuua aʻoga. I le pei lava o ona uso, sa ia talia le upu moni ma papatisoina o ia.

Aʻoaʻoina o le Auala

Iā Setema 1957, na amata ai ona ou auauna o se paeonia faapito, tuuina atu le tusa ma le 150 itula i le galuega talaʻi i masina uma. Sa ma auauna ma laʻu paga o Sunday Irogbelachi, i le oganuu telē lava o Akpu-na-abuo, Etche. I le fonotaga matagaluega muamua lava na ma auai a o ma iai i inā, e toʻa 13 tagata o la matou vaega na papatisoina ai. Maʻeu lo ma fiafia i le taimi nei ona ua olaola ai ia faapotopotoga e 20 i lenā vaipanoa!

I le 1958, na ma feiloaʻi ai ma Christiana Azuike, o se paeonia sauatoa i le faapotopotoga i sasaʻe o Aba. Sa ou fiafia i lona maelega, ma na ma faaipoipo ai iā Tesema i le tausaga lava lenā. I le amataga o le 1959, na tofia ai aʻu o se ovasia femalagaaʻi, e asiasia ma faamalosia faapotopotoga o o tatou uso faaleagaga. E mai lava i le taimi lenā seʻia oo i le 1972, na ma asiasi atu ai ma laʻu avā i le toetoe lava o faapotopotoga uma o tagata o Ieova i sasaʻe ma sisifo tutotonu o Nigeria.

E matuā vavamamao lava ia faapotopotoga, ma o le auala sa masani ona ma feōaʻi ai, o le uila vilivae. Pe a ma asiasia ia faapotopotoga i aai tetele, e totogi ai e o tatou uso se taavale laʻu pasese ma te ō ai i le isi faapotopotoga. I nisi o tulaga, o fale ia sa ma nonofo ai, sa palapalā le fola, ae leai ni fāʻalo. Sa ma momoe i moega sa faia i ʻalava o laau o pama. I nisi o moega sa iai faamalū na faia i vaovao ma ufiufi i se fala; a o isi, e leai ni faamalū. E leʻi iai se faafitauli o meaʻai iā i maʻua. O le aʻoaʻoina i aso ua mavae ina ia loto malie i nai mea ua maua, sa ma fiafia ai lava i so o se mea ʻai sa saunia mai, ma sa matuā fiafia ai lava uso ia sa talimālo iā i maʻua. I na aso, sa leai se eletise i isi aai, o lea, sa ma ō ai lava ma ave lo ma molī kalasini. E ui i tulaga faigatā, ae sa tele lava ni taimi na matou olioli faatasi ai ma faapotopotoga.

I na tausaga, sa oo ai ina ma talisapaia le tāua o le apoapoaʻiga a le aposetolo o Paulo e faapea: “Afai ua maua e i tatou o mea e aai ai ma mea e oofu ai, ia gata ai o tatou manaʻo.” (1 Timoteo 6:8) E ala i puapuaga, na iloa ai e Paulo se auala na fesoasoani iā te ia ina ia maua ai pea le loto malie. O le ā lenā auala? Na ia faamatala mai e faapea: “Ua ou iloa le mativa, ua ou iloa foʻi le mauʻoa, o i mea uma lava ou te i ai, ma mea uma e oo iā te aʻu ua aʻoaʻoina ai aʻu ia ou maʻona, ma ou fia ʻai, ia faulaʻi mai mea, ma ia oge mea.” O le auala foʻi lenā na oo iā i maʻua. Na faapea mai foʻi Paulo: “Ou te mafaia mea uma lava ona o ia [le Atua] ua faamalosi mai iā te aʻu.” (Filipi 4:12, 13) Maʻeu le moni o lenei mea! Sa faamanuiaina i maʻua i le loto malie, i le faia atoatoa o gaoioiga e atiaʻe ai faa-Kerisiano, ma maua ai le filemu o le mafaufau.

Auauna o se Aiga i Faapotopotoga

I le faaiʻuga o le 1959, na fanau ai la ma tama ulumatua o Ioelu, ma i le 1962, na sosoo ai ma la ma tama lona lua o Samuelu. Sa faaauau pea ona ma galulue ma Christiana i le galuega femalagaaʻi. Sa matou asiasia faapotopotoga faatasi ma la ma fanau tama. I le 1967, na pa ai le taua a tagātanuu lava o Nigeria. Sa tapunia aʻoga ona o osofaʻiga faifai pea a vaegaau sivili. Sa avea muamua laʻu avā ma faiaʻoga a e ma te leʻi aufaatasi atu i lenei galuega femalagaaʻi, o lea, a o faagasolo le taua, sa ia aʻoaʻoina ai tamaiti i le fale. E oo ane ina ono tausaga o Samuelu, ae ua mafai ona faitau ma tusitusi. Ina ua mavae le taua ma alu atu o ia i le aʻoga, sa ia misia vasega laiti e lua, o lea, e lua vasega na maualuga ai o ia i ana tupulaga.

I lenā taimi, e ma te leʻi iloa lelei le faigatā o le tausia aʻe o tamaiti a o ma auai i le galuega femalagaaʻi. Ae peitaʻi, sa aogā tele le tofia o i maʻua e avea o ni paeonia faapito i le 1972. O le tofiga lenei na mafai ai ona ma nonofo i se oganuu e tasi ina ia mafai ai ona ma uaʻi totoʻa atu i le tausia o manaʻoga faaleagaga o lo matou aiga. Sa ma aʻoaʻoina lava la ma fanau a o laiti i le tāua o le maua o le loto malie i mea ua foaʻi mai e le Atua. I le 1973, na papatisoina ai Samuelu, ma o le tausaga lava lenā na ulu atu ai Ioelu i le auaunaga paeonia sauatoa. Ua faaipoipo uma la ma fanau tama i ni fafine Kerisiano lelei, ma i le taimi nei, o loo tausia aʻe o laʻua lava aiga i le upu moni.

Le Mataʻutia o Taua a Tagata o le Atunuu

Na pa le taua a tagata o le atunuu lava ia a o ou asiasi atu i se faapotopotoga i Onitsha o se ovasia matagaluega faatasi ma loʻu aiga. O lenā taua na faamamafa atili mai ai iā i matou le iʻuvale o le toloaʻi po o le faatuatua atu i meafaitino. Sa ou vaai atu i tagata o sosola mo le faasaoina o latou ola, ae lafoaʻi a latou meatotino i le auala.

A o faifai tetele le taua, sa ave faamalosi uma lava ia tamāloloa malolosi i le taua. O le toʻatele o uso sa lē auai, sa fasi faamoʻamoʻa i latou. Sa lē mafai ona faia ni a matou gaoioiga e aunoa ma le faalavelavea. Sa faateteleina ai le oge i le atunuu. Sa sii i luga le tau o le pauna tapioka mai le 7 sene i le 14 tālā Amerika, ma o se ipu masina, sa mai le 8 tālā i le 42 tālā Amerika. Sa leai ni susu, pata ma le suka. Ina ia maua ni meaʻai, sa matou oloina ia esi moto ma palu faatasi ma sina falaoamata o le tapioka. Sa matou ʻaina foʻi ia sē, paʻu tapioka, lau o aute, vao elefane; ma so o se laulaau lava na mafai ona matou maua. Sa matuā taugatā lava aano o manufasi, o lea, na ou puʻeina ai ia pili e fai ai meaʻai a tamaiti. Peitaʻi, e ui lava i le matuā leaga o le tulaga o mea, ae sa saunia pea lava e Ieova mea mo i matou.

Ae peitaʻi, o le mea na sili atu ona leaga ona o le taua, o le leai lea o ni meaʻai faaleagaga. O le toʻatele o uso sa sosola atu mai le tafā o le taua i le togāvao po o isi nuu, ma i le faagasologa o na tulaga, na leiloa ai e toetoe lava o a latou lomiga faale-Tusi Paia uma. E lē gata i lea, ona o le polokaina e ʻautau a le malo o auala, na le mafai ai ona aumai ni lomiga faale-Tusi Paia i laufanua o Biafran. E ui lava sa taumafai le toʻatele o faapotopotoga e faia a latou sauniga, ae sa afāina le tulaga faaleagaga o uso talu ai, sa lē mafai ona latou maua faatonuga mai le ofisa o le lālā.

Tau Faasaga i le Matelāina Faaleagaga

Sa faia e ovasia femalagaaʻi le mea sili na latou mafaia ina ia faaauau ai pea le fuafuaga o le asiasia o faapotopotoga taʻitasi. Talu ai ua sosola ese le toʻatele o uso mai aai, sa ou saʻilia ai i latou i so o se mea na mafai ona ou maua ai. I se tasi taimi, na tuua ai laʻu avā ma tamaiti i se nofoaga malupuipuia, ae ou faimalaga atu na o aʻu mo le ono vaiaso, e asia nuu eseese taʻitasi ma vaega o le togāvao e saʻili ai uso.

A o asia se faapotopotoga i Ogbunka, sa ou faalogo ai, e iai se vaega tele o ni uso Molimau i le vaipanoa o Isuochi, i le itumalo o Okigwe. O lea, sa ou talosaga atu ai i uso i lenā vaipanoa ina ia faapotopoto ane i se faatoʻaga o ʻapu Initia e i le nuu o Umuaku. Sa ma tiʻetiʻe atu ma se uso ua matua i a ma uila vilivae mo le tusa ma 10 maila [15 kilomita] i lenā faatoʻaga, pe tusa ma le 200 Molimau e aofia ai fafine ma tamaiti sa faapotopoto ai. Ona o le fesoasoani a se tuafafine paeonia, na mafai ai ona ou iloa le mea sa iai le isi vaega e tusa ma le selau Molimau, o ē sa sulufaʻi atu i le togāvao i Lomara.

O Lawrence Ugwuegbu, o se tasi o se vaega o uso Molimau lototetele, o loo nofo i le aai o Owerri, ua matuā faaleagaina i le taua. Sa ia faailoa mai iā te aʻu e faapea, e tele foʻi isi Molimau o loo i le vaipanoa o Ohaji. E lē o mafai ona latou feōaʻi ona o loo nofoia e fitafita lenā vaipanoa. Na ma tiʻetiʻe atu foʻi i ai ma le uso matua i le pō, ma feiloaʻi ai i le tusa ma le 120 Molimau i le fanua o se uso. Sa ma maua ai foʻi le avanoa e asiasi atu ai i nisi o Molimau i nofoaga sa lalafi ai.

Sa lamatia foʻi le ola o le uso o Isaac Nwagwu ona o le fesoasoani mai iā te aʻu i le saʻilia o isi uso e lē iloa le mea o i ai. Sa ia aveina atu aʻu i se paopao i le vai o Otamiri ina ia feiloaʻi ma le sili atu i le 150 isi Molimau sa faapotopoto i Egbu-Etche. Na alaga fiafia se tasi uso i inā e faapea: “O se aso aupito sili lenei i loʻu olaga! Ou te leʻi mafaufau lava o le a ou toe vaai i se ovasia matagaluega a o ou ola. E tusa lava pe ou te oti i le taimi nei i le taua, ae ua matuā faamalieina lava aʻu.”

Sa lamatia loʻu ola ona o le lē auai i le vaegaau, ae sa ou lagona pea le puipuiga a Ieova. Ina ua uma sa matou feiloaʻiga ma uso e tusa ma le 250 i se tasi aoauli, na taofi aʻu e se vaega o fitafita i le auala a o faia se poloka a le vaegaau. Sa latou fesili mai iā te aʻu, “Aiseā ua e lē auai ai i le vaegaau?” Sa ou faamatala atu i ai e faapea, o aʻu o se misionare o loo ou talaʻia le Malo o le Atua. Sa ou vaai atu i lo latou maumauaʻi ina ia puʻeina aʻu. Ina ua uma sina tatalo lē leoa puupuu, sa ou fai atu i lo latou kapeteni, “Tuu aʻu ou te alu, faamolemole.” Sa ia faapea mai ma le ofo, “O e fai mai iā i matou e tuu oe e te alu?” Sa ou tali atu, “Ioe, tuu mai aʻu ou te alu.” Sa ia faapea mai, “Ia alu loa.” E leai lava se fitafita na toe fai mai se upu.—Salamo 65:1, 2.

O le Loto Malie ua Aumaia ai Isi Faamanuiaga

Ina ua ola le taua i le 1970, sa faaauau pea ona ou auai i le galuega matagaluega. O se faaeaga le fesoasoani ina ia toe faamaopoopoina ia faapotopotoga. O lea, na ma auauna ai ma Christiana o ni paeonia faapito seʻia oo i le 1976 ina ua toe tofia aʻu e avea o se ovasia matagaluega. Na oo atu i le ogatotonu o le tausaga lava lenā, ae tofia ai aʻu e avea ma ovasia itumalo. I le fitu tausaga mulimuli ane, na tofia ai i maʻua ma laʻu avā e auauna i le ofisa o le lālā o Molimau a Ieova i Nigeria, lea ua avea ma o ma aiga i le taimi nei. E avea pea o se puna sili o le olioli mo i maʻua ina ua toe vaai atu i uso ma tuafāfine o ē na matou feiloaʻi i le taimi o le taua a tagata o le atunuu lava ia ma isi foʻi taimi, o loo auauna pea ma le faamaoni iā Ieova.

I le tele o tausaga, sa avea pea Christiana ma lagolagosua malosi ma aumea faamaoni iā te aʻu. O lona uiga mautinoa ma le agaga maumauaʻi e faia mea lelei e ui lava ina iai pea faafitauli o le soifua mālōlōina sa ia onosaia talu mai le 1978, ae ua fesoasoani na uiga e faaauau ai pea ona faia oʻu tiute tauave. Ua ma tofo i le moni o upu a le faisalamo e faapea: “E lagolago ane Ieova iā te ia i le taotoga o lona maʻi.”—Salamo 41:3.

Pe a ou toe tepa i tua i nei tausaga o le auaunaga i le Atua, ou te matuā faafetai ai lava iā Ieova mo ana faamanuiaga matagofie. Ona o le lotomalie i mea ua ia saunia, ou te faapea atu ai ma le faamaoni lava, ua matuā faafiafiaina aʻu. O se faamanuiaga e lē mafaatusalia le fiafia e vaai atu i nai oʻu tei, si aʻu fanau ma o latou aiga o matou auauna faatasi iā Ieova. Ua faamalieina aʻu e Ieova i le mauaina o se olaga tamaoaiga ma uigā faaleagaga. E leʻi iai lava se mea na ou manaʻomia e leʻi faataunuuina.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 10 Na lomia e Molimau a Ieova, a ua lē o toe lomia nei.

[Pusa i le itulau 27]

O se Fuafuaga Talafeagai ua Fesoasoani e Faatumauina ai le ʻAuuso

I le taulotoaʻiga o tausaga o le 1960, o le feitagaʻi i le va o vaega o ni tagatānuu i le itu i mātū ma sasaʻe o Nigeria, na iʻu ai i ni fevesiaʻiga, feteenaʻiga, ma faiga solitulafono, faapea faiga sauā i tagata o le atunuu lava ia. O nei mea ua tutupu mai, na oo ai se tulaga matuā faigatā i Molimau o ē sa maumauaʻi e matuā solitū i na feteenaʻiga. E tusa ma le toʻa 20 o i latou na fasiotia. O le toʻatele, na leiloa uma a latou meatotino.

Iā Me 30, 1967, na vavae ese mai ai le setete o Nigeria mai faiga malo pulea lautele, ma faavaeina le malo faa-Peresitene o Biafra. Sa faavaeina le vaegaau a le malo pulea lautele, ma matuā poloka atoa ai le itu i Sasaʻe o Biafra. Sa amata ai loa se taua matuā sauā ma faamasaatoto.

O le solitū o Molimau a Ieova i le laufanua o Biafra, na avea ai i latou ma autū o osofaʻiga. Sa faasalalauina i nusipepa ia upu malolosi, na pogai ai ona faitioina i latou e tagata. Ae peitaʻi, sa faamautinoa e Ieova ua maua e ana auauna ia meaʻai faaleagaga. Faapefea?

I le amataga lava o tausaga o le 1968, na tofia ai se tamāloa i le ofisa o le Sosaiete i Europa, ae tofia le isi i le ofisa i le malae e tū laueleele ai vaalele i Biafra. O i laʻua uma o ni Molimau. Sa tofia i laʻua i ni nofoaga se lua, e na o le pau lea o le fesootaʻiga i le va o Biafra ma le lalolagi. Sa tauofo nei Molimau i lenei galuega lamatia o le avatua lea o meaʻai faaleagaga i Biafra. Sa fesoasoani foʻi i laʻua i le avatua pea o mataupu faaleagaga mo se mapusaga i uso mafatia. Sa mafai e nei uso e toʻalua ona faia lenei fuafuaga tāua faifai pea a o faagasolo le taua, lea na faaiʻuina i le 1970. Na faapea mai mulimuli ane le tasi o i laʻua, “O lenei fuafuaga, sa sili mamao atu na i lo o se mea ua mafai ona fuafuaina e tagata.”

[Ata i le itulau 23]

I le 1956

[Ata i le itulau 25]

I maʻua ma la ma fanau tama o Ioelu ma Samuelu, i le 1965

[Ata i le itulau 26]

Maʻeu se faamanuiaga o le auauna faatasi iā Ieova o se aiga!

[Ata i le itulau 27]

I maʻua ma Christiana i aso nei, o loo auauna i le lālā i Nigeria