Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Ia E Fai le Galuega a Lē Folafola le Tala Lelei”

“Ia E Fai le Galuega a Lē Folafola le Tala Lelei”

“Ia E Fai le Galuega a Lē Folafola le Tala Lelei”

“Ia e faautauta i mea uma lava, . . . ia e fai le galuega a lē folafola le tala lelei [faievagelia].”—2 TIMOTEO 4:5.

1. O le ā le faatonuga na avatu e Iesu i ona soo?

O LOO folafolaina nei le suafa o Ieova, atoa ma ana fuafuaga i le lalolagi atoa. Ua māfua lenei mea ona e manatu mamafa tagata tuuina atu o le Atua i le faatonuga a Iesu Keriso na tuuina atu i ona soo e faapea: “Ia outou ō atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu iā te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia; ia outou aʻoaʻo atu iā te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai iā te outou.”—Mataio 28:19, 20.

2. O le ā le faatonuga na avatu i le ovasia o Timoteo, ma o le ā se tasi o auala e faataunuuina ai e ovasia Kerisiano la latou faiva?

Sa manatu mamafa soo o Iesu i le uluaʻi senituri i lenā faatonuga. O se faaaʻoaʻoga, na uunaʻia e le aposetolo o Paulo lana aumea ovasia Kerisiano o Timoteo e faapea: “Ia e fai le galuega a lē folafola le tala lelei, ia e matuā faaiʻuina lau faiva.” (2 Timoteo 4:5) I aso nei, o se tasi o auala e matuā faaiʻuina ai e se ovasia lana faiva, o le avea lea o ia ma sē e folafola atu ma le maelega le tala lelei o le Malo, ma o se tasi e auai e lē aunoa i le faiva i le fanua. O se faaaʻoaʻoga, ua i le ovasia o Suʻesuʻega Tautusi a le Faapotopotoga se faaeaga e faamalieina ai, o le taʻimua lea i le galuega talaʻi ma le toleniina o isi. Na faataunuuina e Paulo lona tiute tauave o le folafola atu o le tala lelei ma sa ia fesoasoani e toleni isi i le faiva.—Galuega 20:20; 1 Korinito 9:16, 17.

Faievagelia Maelega i Aso ua Mavae

3, 4. O ā mea na oo iā Filipo i le avea ai o sē folafola le tala lelei?

3 Na lauiloa uluaʻi Kerisiano o ni faievagelia maelega. Seʻi manatu i le faievagelia o Filipo. O ia o se tasi o le “toʻafitu e taʻuleleia, e tutumu i le Agaga Paia ma le poto,” sa tofia e tauaveina le galuega i aso fai soo o le tufatufaina atu lea ma le lē faaituʻau o meaʻai i fafine Kerisiano Eperu ma Eleni ua oti a latou tane i Ierusalema. (Galuega 6:1-6) Ina ua uma lenā galuega faapitoa ma ua salalau solo le ʻauuso ona o sauaga seʻi vaganā ai aposetolo, ona alu atu lea o Filipo i Samaria. O inā na folafola atu ai e Filipo le tala lelei, ma sa ia mauaina le malosi mai le agaga paia e tutuli ai temoni ma faamālōlō ē pipili, faapea ma tagata na pē se vaega o o latou tino. E toʻatele tagata Samaria na taliaina le feʻau o le Malo ma papatisoina ai. Ina ua faalogo le ʻauaposetolo i lenei mea na tupu, ona latou aauina atu lea o aposetolo o Peteru ma Ioane i Samaria, ina ia maua e tagata talitonu faatoʻā uma ona papatiso le agaga paia.—Galuega 8:4-17.

4 Ona sosoo lea ma le taʻitaʻia e le agaga o le Atua Filipo e feiloaʻi ma se eunuka mai Aitiope i le ala i Kasa. Ina ua uma ona faamalamalama ma le manino e Filipo le valoaga a Isaia, ona faatuatua lea “o le eunuka, o le auauna sili a Kanake le tupu tamaʻitaʻi o Aitiope” ma papatisoina. (Galuega 8:26-38) Ina ua uma lenā mea, ona alu atu lea o Filipo i Asota ma toe alu atu i Kaisareia, ma “folafola solo le tala lelei i aai uma lava.” (Galuega 8:39, 40) E mautinoa lava sa faataatia e Filipo se faaaʻoaʻoga lelei i le faia o le galuega a lē folafola le tala lelei!

5. O le ā na lauiloa faapitoa ai afafine e toʻafā o Filipo?

Sa faaauau pea ona tiotio Filipo i le faiva i Kaisareia pe tusa ma le 20 tausaga mulimuli ane ai. Ina ua nonofo Paulo ma Luka i lona fale, sa iai ni ona “afafine e toʻafā, o taupou, o ē perofeta ane.” (Galuega 21:8-10) E mautinoa sa matuā lelei ona aʻoaʻoina i latou faaleagaga, sa maelega i le faiva, ma sa faaeaina foʻi i latou e tautatala atu faavaloaga. O le maelega o mātua mo le faiva, e mafai ona iai se taaʻina lelei i atalii ma afafine i aso nei, i le uunaʻia o i latou e faia le auaunaga maelega o le folafola atu o le tala lelei e avea ma galuega i le olaga atoa.

O Faievagelia Maelega i Aso Nei

6. O ā ni mea na taulau manuia ona fai e le ʻaufaievagelia o le uluaʻi senituri?

6 I lana valoaga tele e faasino mai i o tatou aso ma le taimi o le iʻuga, na folafola ai e Iesu Keriso e faapea: “Ia muaʻi talaʻiina foʻi le tala lelei i nuu uma lava e ao ai.” (Mareko 13:10) O le a oo mai le iʻuga pe a uma ona talaʻia le tala lelei “i le atu laulau uma.” (Mataio 24:14) A o talaʻia e Paulo ma isi faievagelia i le uluaʻi senituri le tala lelei, e toʻatele na avea ma ē talitonu, ma sa faatutūina faapotopotoga i le tele o vaipanoa i le Emepaea o Roma. O toeaina na tofia e auauna i faapotopotoga, na auai faatasi ma o latou uso ma tuafāfine i le galuega faaevagelia ma faalautele atu le galuega talaʻi i mea mamao. Sa tupu le afioga a Ieova ma lauiloa i na aso e pei lava foʻi ona faia i aso nei, ona o loo faia e le faitau miliona o Molimau a Ieova le galuega o le faievagelia. (Galuega 19:20) Po o avea ea oe ma se tasi o i latou o loo vivii ma le fiafia iā Ieova?

7. O le ā o loo faia e ē faalauiloa le Malo i aso nei?

7 O le toʻatele o i latou o loo folafola atu le Malo i aso nei, ua latou faaaogā tatau avanoa e maua e faalautele atu ai lo latou sao i le galuega o le faievagelia. E faitau afe ua ulu atu i le auaunaga faamisionare, ma e faitau selau afe o loo auai i le galuega faaevagelia faataimi atoa e avea o ni paeonia sauatoa po o ni paeonia lagolago. Maʻeu se galuega lelei o loo faia e tane, fafine, ma tamaiti o loo auauna o ni tagata talaʻi maelega o le Malo! O le mea moni, o loo olioli tagata uma o Ieova i ana faamanuiaga, a o latou auauna soosoo tauau o ni faievagelia iā te ia.—Sefanaia 3:9.

8. O le ā le galuega o le faailogaina o loo faia i le taimi nei, ma o ai o loo faia?

8 Ua tuuina atu e le Atua i soo faauuina o Iesu le tiute tauave e folafola atu le tala lelei i le lalolagi atoa. O loo lagolagosua iā i latou i lenei galuega faaevagelia “isi mamoe” a Keriso lea o loo faatuputupulaʻia pea lo latou faitau aofaʻi. (Ioane 10:16) I se uiga faavaloaga, e faatusaina lenei galuega faasao ola i le tuuina atu o se faailoga i muaulu o i latou o loo mapuitigā, ma oi i mea inosia o loo tutupu i aso nei. Ua lē o toe umi ona faaumatia loa lea o tagata amioleaga. I le taimi nei, maʻeu se faaeaga ua iai o le aveina atu lea o upu moni faasaoola i tagata o i le lalolagi!—Esekielu 9:4-6, 11.

9. E faapefea ona fesoasoani i tagata fou i le faiva?

9 Afai ua leva ona tatou auai i le galuega faaevagelia, e ono mafai la ona tatou faia se mea e fesoasoani ai i tagata fou i le faapotopotoga. I nisi taimi, e mafai ona tatou ō faatasi ma i latou i le faiva. E faalaeiauina i latou o loo auauna o ni toeaina, ina ia faia le mea e latou te mafai e ati aʻe ai aumea talitonu i le itu faaleagaga. O taumafaiga lelei a toeaina lotomaulalo, e telē se aogā i le fesoasoani atu i isi, ina ia maelega ma avea ma faievagelia e fuatele mai.—2 Peteru 1:5-8.

Molimau Atu Mai Lea Fale i Lea Fale

10. O le ā le faaaʻoaʻoga na faia e Keriso ma ona uluaʻi soo i le faiva?

10 Na faataatia e Iesu Keriso se faaaʻoaʻoga sili ona lelei i ona soo i le avea o se faievagelia. O loo faapea mai le Afioga a le Atua e tusa ai ma le faiva a Keriso ma ona aposetolo: “Ua faataamilo o ia i aai ma faoa aai, ua talaʻi ma folafola le tala lelei o le malo o le Atua; ua faatasi foʻi ma ia le toʻasefulu ma le toʻalua.” (Luka 8:1) Ae faapefea le ʻauaposetolo lava latou? Ina ua mavae le liligiina ifo o le agaga paia i le Penetekoso o le 33 T.A., “ua lē mapu foʻi i latou i aso uma ona aʻoaʻo atu, ma talaʻi atu i le malumalu, ma lea fale ma lea fale le tala lelei iā Iesu le Keriso.”—Galuega 5:42, LT.

11. E tusa ai ma le Galuega 20:20, 21, o le ā na faia e le aposetolo o Paulo i lana faiva?

11 Ona o lana galuega maelega faaevagelia, na mafai ai ona faapea atu le aposetolo o Paulo i toeaina Kerisiano mai Efeso e faapea: “Ma loʻu leʻi natia se mea aogā, ina neʻi lē faailoa atu ma aʻoaʻo atu iā te outou i luma o le nuu, atoa foʻi ma lea fale ma lea fale.” A o ‘aʻoaʻo atu mai lea fale ma lea fale’ ia Paulo, pe sa ia asiasi atu ea i aiga o uso tapuaʻi o Ieova ma faia ni asiasiga faaleoleo mamoe i uso talitonu? E leai, ona sa ia faamatalaina atili e faapea: “Ua ou molitino iā Iutaia atoa ma Eleni le salamō i le Atua, ma le faatuatua i lo tatou Alii o Iesu Keriso.” (Galuega 20:20, 21) O le tulaga masani, o i latou ua uma ona tuuina atu iā Ieova, e lē manaʻomia ni faatonuga e faatatau i le “salamō i le Atua, ma le faatuatua i lo tatou Alii o Iesu Keriso.” Sa toleni e Paulo toeaina Kerisiano i Efeso i le faiva i lea fale ma lea fale, a o ia aʻoaʻoina tagata lē talitonu e faatatau i le salamō ma le faatuatua. O le faia faapea, na faataʻitaʻi atu ai Paulo i le auala na faataatia e Iesu.

12, 13. Ina ia ōgatusa ma le Filipi 1:7, o le ā ua faia e tagata o Ieova e faatatau i lo latou aiā tatau e talaʻi ai?

12 E mafai ona faigatā le faiva i le fale i le fale. O se faataʻitaʻiga, e lē fiafia nisi pe a tatou ō atu i o latou fale ma le feʻau a le Tusi Paia. E tatou te lē mananaʻo e faatigā i tagata. Peitaʻi, o le faiva mai lea fale i lea fale e faale-Tusi Paia, ma o le alofa i le Atua ma tuaoi ua uunaʻia ai i tatou e molimau atu i lenei auala. (Mareko 12:28-31) Ina ia ‘tū atu e faamaonia [“faaletulafono,” NW]’ la tatou aiā e talaʻi ai mai lea fale i lea fale, ua tatou tuuina atu ai nisi o mataupu faaletulafono i faamasinoga, e aofia ai ma le Faamasinoga Maualuga i le Iunaite Setete. (Filipi 1:7) E toetoe lava o taimi uma e tatou te manumalo ai. O tulaga masani ia o mea e pei ona taʻua i inei:

13 “O le tufatufaina atu o savali faalotu o se faiga ua leva o le faaevagelia a misionare—ua autausagā talu ona iai, e pei lava o le leva talu ona iai masini lomitusi. Sa avea o se malosi i gaoioiga eseese faalotu i le faagasologa o tausaga. O lenei ituaiga o faaevagelia, o loo taatele ona faaaogāina i aso nei e ituaiga eseese o lotu, lea e tufaina atu ai le Tala lelei i le faitau afe o tagata i aiga ma saʻilia tagata e ala i lou asiasi atu i ai ina ia maua mai tagata i la latou faatuatuaga. . . . O lenei ituaiga o gaoioiga faalotu, o loo iai sona tulaga tāua lava i lalo o Uluaʻi Teuteuga o le Tulafono [i le Tulafono Faavae a le Iunaite Setete] e pei o le tapuaʻi i falesā ma le lauga mai le pulelaa.”—Murdock v. Pennsylvania, 1943.

Aiseā e Faaauau ai Pea Ona Talaʻi?

14. O le ā se āuga lelei faifai pea o le a iai i la tatou faiva?

14 E tele māfuaaga e talaʻi ai mai lea fale i lea fale. O taimi taʻitasi e tatou te asiasi atu ai i tagata o aiga, ua tatou taumafai e totō se fatu o le upu moni faale-Tusi Paia. O le faia o toe asiga, ua tatou faasūsūina ai le fatu lea sa totō. O le faia faapea, e mafai ona iai ni āuga lelei faifai pea i la tatou faiva, auā na tusi Paulo: “Na ou totōina, na faasūsūina e Apolo; a e peitaʻi o le Atua ua faatupuina.” (1 Korinito 3:6) O lea la, seʻi o tatou faaauau ona ‘totō ma faasūsū,’ ma le mautinoa o le a ‘faatupuina’ e Ieova.

15, 16. Aiseā e tatou te asiasi atu ai e lē aunoa i tagata i o latou aiga?

15 E tatou te faia le galuega o le faievagelia ona ua iai nei soifua o tagata i se tulaga lamatia. E ala i le talaʻiga, e mafai ona faaolaina ai i tatou ma ē e faalogologo iā i tatou. (1 Timoteo 4:16) Afai ua tatou iloa ua i se tulaga lamatia le soifua o se tagata, po o le a tatou faia ea na o sina tamaʻi taumafaiga se tasi e fesoasoani ai iā te ia? E mautinoa lava e leai! Talu ai o loo aofia ai le faaolaina o tagata, e faaauau pea la ona tatou asiasi atu e lē aunoa i aiga o tagata. E faaauau pea ona suia tulaga o tagata. O le tagata o loo pisi tele e faalogo i se tasi asiasiga, atonu e naunau e faalogo mai i le feʻau a le Tusi Paia, i le isi taimi e asiasi atu ai. Tatou te ono feiloaʻi atu i se isi tagata o le aiga, ma mafai ai ona faia se talanoaga faale-Tusi Paia ma lenā tagata.

16 E lē gata e mafai ona suia tulaga o tagata, ae mafai foʻi ona suia o latou uiga. O se faataʻitaʻiga, o le tigā o le maliu o se tasi o le aiga, e ono uunaʻia ai le tagata e faalogo i le feʻau o le Malo. E tatou te naunau e faamāfanafana i le tagata, ma taumafai ia iloa ona manaʻoga faaleagaga, ma faaali i ai le auala e faamalieina ai lenā manaʻoga.—Mataio 5:3, 4.

17. O le ā le māfuaaga aupito sili o la tatou galuega talaʻi?

17 O le māfuaaga aupito sili o la tatou galuega talaʻi mai lea fale i lea fale, po o le auai i isi vala o le faiva faa-Kerisiano, o le faanaunauga ina ia auai i le faalauiloaina o le suafa o Ieova. (Esoto 9:16; Salamo 83:18) O se taui tele pe a fesoasoani la tatou galuega faaevagelia iā i latou e fiafia i le upu moni ma le amiotonu ina ia avea ma ē e vivii atu iā Ieova! Na pese le faisalamo e faapea: “O tauleleʻa atoa ma teine, o toeaina atoa ma tama; ia latou vivii atu i le suafa o Ieova; auā ua na o lona suafa e mamalu; o lona viiga ua sili lea i le lalolagi atoa ma le lagi.”—Salamo 148:12, 13.

E Aogā iā i Tatou Taʻitoʻatasi le Galuega Faaevagelia

18. E faapefea ona tatou maua aogā i le faia o le galuega faaevagelia?

18 E tele auala e aogā ai iā i tatou taʻitoʻatasi le faia o le galuega faaevagelia. O le talaʻia o le tala lelei mai lea fale i lea fale, e fesoasoani iā i tatou e ati aʻe ai le loto maulalo, aemaise lava pe a lē taliaina i tatou i se auala agalelei. Ina ia avea o ni faievagelia uigā, e manaʻomia ona tatou pei o Paulo, o lē na ‘avea ma mea uma mo tagata uma, ina ia iʻu ina ola nisi iā te ia.’ (1 Korinito 9:19-23) O le maua o le poto masani i le faiva e fesoasoani iā i tatou e faautauta ai. O le faalagolago iā Ieova ma filifili lelei upu e tatou te faaaogā, e tatou te faatatauina ai le fautuaga a Paulo e faapea: “Ia lē aunoa a outou upu ma le alofa, ia faamāi i le masima, ia iloa e outou ona fai faatatau se tali i tagata e taʻitoʻatasi uma.”—Kolose 4:6.

19. E faapefea ona fesoasoani le agaga paia i le ʻaufaievagelia?

19 E uunaʻia i tatou e le galuega faaevagelia e faalagolago i le agaga o le Atua. (Sakaria 4:6) O le faia faapea, o le a aliali mai ai le iai o fua o le agaga o le Atua o le “alofa, o le olioli, o le filemu, o le onosai, o le mataalofa, o le agalelei, o le faamaoni, o le agamalu, ma le lē gaoiā” i la tatou faiva. (Kalatia 5:22, 23, LT) E mafai ona aafia ai le auala tatou te feutagaʻi ai ma tagata auā o le lolo atu i le taʻitaʻiga a le agaga, e fesoasoani iā i tatou e faaalia le alofa, le olioli ma filemu, le onosai, faaalia le agalelei ma le faatuatua, ma faaalia le agamalu ma le faapalepale a o talaʻi atu le tala lelei.

20, 21. O ā nisi o faamanuiaga ma aogā o le faaauau ona pisi i le avea o ni faievagelia?

20 O le isi faamanuiaga e tatou te maua o ni faievagelia, ua sili atu ai ona tatou tigā alofa i tagata. Pe a faamatala mai e tagata o latou faafitauli e pei o—maʻi, leai se galuega, faafitauli i aiga—e tatou te lē gaoioi pei o ni tagata faufautua, ae tatou te tufa atu faalaeiauga ma faamāfanafanaga mai le Tusi Paia iā i latou. E tatou te manatu mamafa i tagata o ē tauaso faaleagaga, ae e foliga mai o loo iai le naunau mo le amiotonu. (2 Korinito 4:4) Ma o se fiafiaga le tuuina atu o le fesoasoani faaleagaga iā i latou o loo ua “saunia i le ola faavavau”!—Galuega 13:48.

21 O le auai e lē aunoa i le galuega faaevagelia e fesoasoani iā i tatou e taulaʻi atu ai o tatou mafaufau i mea faaleagaga. (Luka 11:34) E mautinoa lava e aogā lenā mea, ona a tatou lē taulaʻi atu i mea faaleagaga, e ono tofotofoina i tatou i le tulaga matapeʻapeʻa lea o loo taatele i le lalolagi. Na timaʻi mai le aposetolo o Ioane i Kerisiano e faapea: “Aua tou te mananaʻo i le lalolagi, po o mea o i ai i le lalolagi. Pe afai e manaʻo se tasi i le lalolagi, e lē o iā te ia le alofa i le Tamā. Auā o mea uma lava o i le lalolagi, o le tuʻinanau o le tino, ma le tuʻinanau o mata, ma le faalialia o lenei olaga, e lē mai le Tamā ia, a e mai le lalolagi. E mavae atu foʻi le lalolagi, atoa ma lona tuʻinanau, a o lē fai le finagalo o le Atua, e tumau lea e faavavau.” (1 Ioane 2:15-17) O le faaauau ona pisi i le avea o ni faievagelia ma ia tele mea e fai i le galuega a le Alii, e fesoasoani iā i tatou ia lē fiafia atu ai i le lalolagi.—1 Korinito 15:58.

Ia Toloʻaʻi ʻOa i le Lagi

22, 23. (a) O ā ʻoa o loo teuina e faievagelia Kerisiano? (e) O le a faapefea ona fesoasoani iā i tatou le mataupu o loo sosoo ai?

22 O le maelega i le galuega o le talaʻia o le Malo e aumaia ai aogā tumau. Na faaalia e Iesu lenā tulaga ina ua ia fetalai e faapea: “Aua tou te toloʻaʻi ʻoa mo outou i le lalolagi, o i ai le mogamoga ma le ele e faaumatia ai; o i ai foʻi tagata gaoi e eli atu, ma gaoi ai. A ia outou toloʻaʻi ʻoa mo outou i le lagi, e lē o i ai se mogamoga, po o se ele e faaumatia ai; e lē o i ai foʻi tagata gaoi e eli atu, ma gaoi ai. Auā o le mea ua i ai lo outou ʻoa, e i ai atoa foʻi ma o outou loto.”—Mataio 6:19-21.

23 Seʻi o tatou faaauau ona toloʻaʻi ʻoa i le lagi, i le iloa faapea e leai se isi faaeaga e sili atu na i lo le avea ma sui o le Alii Silisili ese o Ieova, i le avea ma ana Molimau. (Isaia 43:10-12) A o tatou tauaveina lo tatou tofiga o ni faifeʻau a le Atua, e ono oo iā i tatou le lagona e pei o se tasi o fafine Kerisiano ua silia i le 90 ona tausaga, na ia taʻua e uiga i lona soifuaga umi i le auaunaga i le Atua e faapea: “I nei tausaga uma ou te faafetai iā Ieova mo le taliaina o aʻu i lana galuega e ui i oʻu sesē i nei tausaga e tele, ma ou te tatalo faatauanau ina ia avea pea o ia ma oʻu Tamā alofa e faavavau.” Afai e tatou te faapelepele faapena i la tatou faiā ma le Atua, e mautinoa e tatou te mananaʻo e fai le galuega o se faievagelia i se auala māeʻaeʻa. O le mataupu o loo sosoo ai, o le a fesoasoani iā i tatou ia iloa le auala e faataunuuina atoatoa ai la tatou faiva.

E Faapefea Ona E Tali?

• Aiseā e tatau ai ona tatou faia le galuega faaevagelia?

• O le ā sou manatu i le galuega faaevagelia i aso la ma aso nei?

• Aiseā e tatou te molimau atu ai mai lea fale i lea fale?

• E faapefea ona aogā iā te oe lava ia le faia o le galuega faaevagelia?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 10]

O loo iai nisi o loo olioli i aso nei e pei o le faievagelia o Filipo ma ona afafine

[Ata i le itulau 14]

E faapefea ona e maua e oe lava ia aogā a o e tufa atu le tala lelei i isi?