Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Filemu i Westphalia—O se Tai Liliu i Europa

Le Filemu i Westphalia—O se Tai Liliu i Europa

Le Filemu i Westphalia—O se Tai Liliu i Europa

IĀ OKETOPA 1998, na faia ai e Roman Herzog, o se peresitene na iai muamua o le malo o Siamani se faamatalaga e faapea: “O le tauaofia ai o le tele o faauluuluga o Malo o Europa o loo faatasi ai i le asō e mautinoa o se mea e seāseā tupu.” Ina ua ia faia lenā faamatalaga, sa aofia ai tupu e toʻafā, masiofo e toʻafā, perenise e toʻalua, se alii sili, ma ni peresitene i le aofia na iai. O lenei faatasiga lea na lagolagoina e le Fono a Europa, sa matuā tāua tele i le 50 tausaga o le talafaasolopito o le malo o Siamani. O le ā lea faatasiga?

Iā Oketopa 1998, o le 350 ai lenā o tausaga o le Feagaiga o le Filemu i Westphalia. E masani lava o se feagaiga o se filemu, e faia ai filifiliga tāua lea o le a iai se aafiaga tele i le talafaasolopito, ma ona o lea tulaga sa avea ai le Feagaiga i Westphalia o se mea e tāua tele. O le sainia o lenei feagaiga i le 1648 na faaiʻuina ai le Taua e Tolusefulu Tausaga le umi, ma faailogaina ai le tulaʻi mai o Europa e pei ona iai nei, o se konetineta e pulea e malo.

Lē Mautū le Faiga o Mea na Uluaʻi Iai

I le vaitaimi e tusa o le 500 T.A. seʻia oo i le 1500 T.A. o faalapotopotoga aupito malolosi na iai i Europa, o le Lotu Katoliko Roma ma le Emepaea Paia o Roma. Sa faia aʻe le emepaea i le faitau selau o oganuu, e eseese lava lo latou tetelē ma sa aofia ai vaega eleele lea ua nofoia nei e Oseteria, le Malo o Czech, Falani i sasaʻe, Siamani, Suisilani, Holani, Peleseuma, Luxembourg ma ni vaega o Italia. Ona e aupito i telē le ogaeleele o Siamani na aofia ai, na oo ina lauiloa le emepaea, o le Emepaea Paia Roma o le Malo o Siamani. Sa pulea oganuu taʻitasi e se aloalii. O le emeperoa lava ia, o se Katoliko Roma o le aiga Oseteria o le ʻau Habsburg. O lea la, o le iai o le pope ma le pule ua iai nei i le emepaea, ua pulea atoatoa nei Europa e le Katoliko Roma.

Ae peitaʻi, i senituri lona 16 ma le 17, na oo ai ina lē mautū le faiga o mea na uluaʻi iai. Na lauiloa i Europa atoa le lē malilie o tagata i uiga lē pulea o le Lotu Katoliko Roma. Na taʻua e i latou na toe fuataʻiina lotu e pei o Matini Luteru ma Ioane Kalavini le tatau ona toe faafoʻisia o faatulagaga faale-Tusi Paia. Na matuā toʻatele tagata na lagolagoina Luteru ma Kalavini ma ona o lea tulaga, na tulaʻi mai ai loa le lotu Toefuataʻiina ma le lotu Porotesano. Ona o le Toefuataʻiina, ua vaevaeina ai nei le emepaea i lotu e tolu—Katoliko, Luteru, ma le lotu Kalavini.

Sa matuā lē talitonuina e Katoliko ia Porotesano, a o Porotesano na matuā inoino i Katoliko. O lenei tulaga na taʻitaʻiina atu ai i le faatuina o le Porotesano Soofaatasi ma le Katoliko Soofaatasi i le amatamataga o le senituri lona 17. Na auai nisi o aloalii o le emepaea i le Porotesano Soofaatasi, ae auai isi i le Katoliko Soofaatasi. I Europa—aemaise lava i le emepaea—na faatumulia i le lē talitonuina e le tasi tagata o le isi, lea e na o sina tamaʻi mea lava e faalētonu, ae mafai ona mapuna aʻe ai ni feteenaʻiga matuiā. Ina ua mapuna aʻe lenā faalētonu, na amata ai loa se feteenaʻiga lea na iai mo le isi 30 tausaga.

Faaleagaina Europa e Sina Tamaʻi Aloiafi

Sa taumafai taʻitaʻi o le Porotesano e uunaʻia le ʻau Habsburgs lotu Katoliko e tuu atu le saʻolotoga i tagata e tapuaʻi ai. Ae peitaʻi, e leʻi taliaina lenā tulaga, ma i le 1617-1618, na faamalosia ai ona tapunia lotu Luteru e lua i Bohemia (Czech Republic). O lenei mea na loto tigā ai tagata aloaʻia Porotesano, lea na latou ō atu faamalosi ai loa i le maota i Prague, ma puʻeina tagata Katoliko mautofiga e toʻatolu, ma lafo ifo i fafo mai se faamalama i le fogāfale i luga o le maota. O lenei gaoioiga, sa pei o sina tamaʻi aloiafi lea na faaleagaina ai Europa.

E ui lava sa tatau ona avea i latou o loo i itu fetauaʻi a lotu ma soo o le Alii o le Filemu o Iesu Keriso, ae o lea ua fetauaʻi nei. (Isaia 9:6) O le Taua i le White Mountain, na faatoʻilaloina ai e le Katoliko Soofaatasi le Porotesano Soofaatasi, lea na faaleagaina ai. Sa faasalaina i le oti tagata aloaʻia Porotesano i le nofoaga o fefaatauaʻiga po le maketi i Prague. I Bohemia atoa, o tagata Porotesano e lē lafoaʻia o latou talitonuga, na faoina faamalosi a latou meatotino ma tufatufaina atu i tagata Katoliko. I le tusi 1648—Krieg und Frieden in Europa (1648—Taua ma le Filemu i Europa) na faamatalaina ai lenei faoina faamalosi o mea e faapea, o se “tasi o suiga tele ua tupu i Europa tutotonu i le mauaina o ni mea totino.”

O se feteenaʻiga faalotu na amata mai i Bohemia, na tupu aʻe ma avea o se feteenaʻiga mo le mauaina o le paoa faapolotiki i luga o isi atunuu. I le isi 30 tausaga na sosoo ai, na tulaʻi mai ai ni fetauaʻiga i le va o Tenemaka, Falani, Holani, Sepania, ma Suetena. O taʻitaʻi o le Katoliko ma Porotesano, sa masani ona uunaʻia e le matapeʻapeʻa ma naunau atu mo le mauaina o le pule, lea na tauvā ai mo le mauaina o tulaga maualuga faapolotiki ma manuia tau i fefaatauaʻiga. Na vaevaeina i tafa eseese le Taua e Tolusefulu Tausaga, ma na faaigoaina nei tafa o le taua i igoa o atunuu na tetee i le emeperoa. Na taʻua e nisi o tusi nei tafa e fā faapea: o le Taua a Bohemia ma Palatine, le Taua a Danish-Lower Saxony, le Taua a Suetena, ma le Taua a Falani-Suetena. O le tele lava o taua, sa faia i laueleele o le Emepaea Paia o Roma.

O meatau sa faaaogā i lenā vaitaimi e aofia ai ni ituaiga o fana e taʻua o pistols, muskets, mortars, ma cannons, ma o Suetena o le nofoaga autū lea na sapalai mai ai na meatau. Sa matuā aafia Katoliko ma Porotesano i feteenaʻiga. O fitafita na ō atu i taua na tuualaga atu a lē o le “Sagata Maria” ia o le faapea atu “O loo ʻau ma i matou le Atua.” Na sopoʻia faamalosi e vaegaau laueleele o Siamani, ma latou faia tagata tetee faapea ma tagata sivili e pei o ni meaola. Na oo atu faigātaua i ni faiga sauā faamoʻamoʻa e aunoa ma se alofa. Pagā le feteenaʻi ma le valoaga a le Tusi Paia: “E lē sii atu foʻi le pelu e le tasi nuu i le tasi nuu, latou te lē toe aʻoaʻo foʻi i taua”!—Mika 4:3.

Na soifua aʻe tupulaga i Siamani i totonu o se siʻomaga e tumu i faigātaua, ma sa moomoo atu tagata ua lailoa, mo se filemu. O le mea moni, sa ono iai se filemu pe ana leai feteenaʻiga i mea sa naunau i ai taʻitaʻi faapolotiki. Na iʻu ina mou atu le avea o le taua o se feteenaʻiga faalotu, ae ua oo ina aliali mai i lumamea o se feteenaʻiga faapolotiki. O le mea e māsiasi ai, ona o le tagata na taulamua i le faia o lenei suiga o se tagata mautofiga o le Lotu Katoliko.

Faatinoina le Pule a Katinale Richelieu

O le taʻu aloaʻia na faaee atu iā Armand-Jean du Plessis, o Katinale de Richelieu. Na avea foʻi o ia ma palemia o Falani mai le 1624-1642. Sa faanaunau Richelieu ina ia avea Falani ma atunuu aupito malosi o Europa. Ina ia ausia lenā sini, na ia taumafai ai e faavaivaia le malosi o le ʻau Habsburgs, o ana lava aumea Katoliko. Na faapefea ona ia faia lenei mea? E ala i le faatupeina o ʻautau Porotesano i setete o Siamani, o Tenemaka, Holani, ma Suetena, o i latou uma ia na tau faasaga i le ʻau Habsburgs.

I le 1635, na auina atu ai e Richelieu fitafita a Falani i le taua ma o le taimi muamua lea ua faia ai faapea. I le tusi vivat pax—Es lebe der Friede! (Ia Tumau le Filemu!) o loo faamatalaina ai faapea, i le tafa mulimuli “na lē toe taʻua ai le Taua e Tolusefulu Tausaga o se feteenaʻiga i le va o ni vaega faalotu. . . . Ua avea nei le taua ma feteenaʻiga faapolotiki mo le mauaina o le pule i Europa.” O feteenaʻiga na amata i le va o Katoliko ma Porotesano ae na iʻu ina ʻaufaatasi Katoliko ma Porotesano e tau faasaga i isi Katoliko. E oo ane i le vaitaimi tusa o le 1630-1635, ua fai ifo le malosi o le Katoliko Soofaatasi, ma oo ai ina malepe ua lē toe iai i le 1635.

Talanoaga o le Filemu i Westphalia

Na sasao faaafi le faomea, le fasioti tagata, toso teine ma faamaʻi i Europa. Na agaʻi ina faateleina le moomoo atu mo se filemu i le iloaina faapea, o le taua lenei e leai se tasi e mafai ona manumalo ai. Na taʻua e le tusi vivat pax—Es lebe der Friede! e faapea “i le agaʻi atu i le faaiʻuga o vaitausaga pe tusa o le 1635-1639, na oo ai ina iloa e perenise na i tofiga maualuluga e faapea, ua lē o toe mafai ona fesoasoani le malosi faafitafita iā i latou e ausia lo latou sini.” Ae o le a faapefea nei la ona maua le filemu pe afai o le mea lea o loo mananaʻo i ai tagata uma?

Na malilie faatasi le emeperoa o Ferdinand III o le Emepaea Paia o Roma, le tupu o Louis XIII o Falani, ma le tupu tamaʻitaʻi Suetena o Kirisitina, e tatau ona tauaofia se fonotaga e faatasi uma ai vaega uma o loo auai i le taua ina ia talanoaina se filemu. E lua nofoaga na filifilia e faia ai talanoaga—o le taulaga o Osnabrück faapea ma Münster o se vaipanoa i Westphalia i Siamani. Na filifilia nei nofoaga ona e i le ogatotonu o laumua o Suetena ma Falani. Ina ua amata i le 1643, pe tusa e 150 sui usufono na auai—o nisi na iai ni vaega toʻatele o tagata sa avea ma a latou faufautua—na auai atu i nei taulaga e lua, na faatasitasi sui o le Katoliko i Münster, a o sui o le Porotesano na faatasitasi i Osnabrück.

Muamua lava, sa faia se faatulagaga i le auala o le a faagasolo ai taualumaga e pei o le auala e faalupe atu ai i latou, ma tulaga tofi o sui usufono, o le faatulagaga o o latou nofoa faapea ma taualumaga o le fono. Na uma loa lenā, ona amata loa lea o le talanoaina o le filemu, i le tuuina atu o lafo faatū o le tasi sui i le isi e ala i tautuu upu. Ina ua mavae le toetoe lava lima tausaga—a o faia pea le taua—na oo ai loa ina faia se maliega mo le filemu. O le Feagaiga i Westphalia e sili atu i le tasi le feagaiga na sainia ai. O le tasi feagaiga na sainia i le va o le Emeperoa o Ferdinand III ma Suetena, o le isi feagaiga na sainia i Münster i le va o le emeperoa ma Falani.

A o salalau atu tala o le feagaiga ua faia, ona amata lea ona fai fiafia e sami ai le mea ua tupu. Sa matuā malama atoa le vanimonimo o aai eseese i mea faapāpā. Na tatā logo o falesā, na pāpā fanafanua, ma pepese tagata i auala. Po o le a faatalitalia nei e Europa se filemu tumau?

Pe Mafai Ona Iai se Filemu Tumau?

Na faataatia i le Feagaiga i Westphalia le mataupu i le umia atoatoa o le pule. O lona uiga, o vaega taʻitasi ia ua i totonu o le feagaiga, ua latou ioeina faapea e tatau ona faaaloalogia le aiā tatau a isi vaega i o latou lava ogaeleele ma ia lē toe faalavelave i mataupu tau i le lotoifale o le atunuu lava ia. O i nei na tulaʻi mai ai Europa e pei ona iai i ona pō nei o se konetineta e pulea atoatoa e le setete ia lava. O nisi o na setete, na mauaina ni ogaeleele e sili atu i lo isi mai le feagaiga lea na faia.

Sa avea Falani ma malo e sili atu lona malosi, ae o Holani ma Suisilani na avea ma malo tutoʻatasi. O le tele o ogaeleele o Siamani sa faaleagaina i le taua, ma sa avea lea ma lape o le feagaiga na fai. O le mea na oo iā Siamani, e foliga mai sa iai se sao o isi malo i le filifiliga na fai. Na lipotia mai e le New Encyclopædia Britannica e faapea: “O le lelei ma le leaga o aloalii o Siamani sa faalagolago atu i mea e lelei iā i latou na umiaina le pule i: Falani, Suetena ma Oseteria.” Na i lo le autasi i le avea o se malo e tasi, ua vaevaeina ogaeleele o Siamani e pei lava sa iai muamua. E lē gata i lea, o nisi o vaega o Siamani, e pei o vaega o vaitafe autū o le—Raina, Elbe, ma Oder, na tuu atu e pulea e taʻitaʻi o isi atunuu.

Na tuuina atu i le lotu Katoliko, lotu Luteru ma le lotu Kalavini ni tulaga aloaʻia tutusa. E leʻi faamalieina uma ai tagata i lenā tulaga. Sa matuā tetee malosi Pope Innocent X i le fuafuaga o le filemu faapea, e maumau ai le taimi ma e leai se mea e maua ai. Ae ui i lea, o tuaoi faalotu ia na iai, sa tumau pea e leʻi suia mo le isi tolu senituri. E ui lava e leʻi iai se saʻolotoga tau tapuaʻiga mo tagata, ae na amata ona agaʻi atu i le tulaga lenā.

Na faaiʻuina e le feagaiga na faia, le Taua e Tolusefulu Tausaga na fai ai, ma mou atu ai ma le tele o feteenaʻiga. O le taua faalotu mulimuli lea aupito i telē i Europa. E leʻi faaumaina ai i inā taua, ae ua suia mai taua faalotu ae avea ma taua faapolotiki po o tulaga faapisinisi. E lē faapea ua matuā leai atoatoa ai se aafiaga o lotu i faiga taua i Europa. I le Taua Muamua ma le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na iai i kalauna o fusipaʻu o fitafita Siamani ni upu o loo tusia ai e faapea, “O loo iā i Matou le Atua.” I na taimi o feteenaʻiga mataʻutia, na ʻaufaatasi ai Katoliko ma Porotesano i le tasi itu e tau ma Katoliko ma Porotesano i le isi itu.

O le mea mautinoa lava la, o le Feagaiga i Westphalia e leʻi aumaia ai se filemu tumau. Ae peitaʻi, ua toe nei o se aga ona oo mai lea o lenā filemu i tagata usiusitai. O le a aumaia e Ieova le Atua le filemu tumau i tagata e ala i le Malo Faa-Mesia o lona Alo, o Iesu Keriso. I lalo o le pulega o lenā malo, o le a avea le tapuaʻiga moni ma auala mo le autasi, ae lē o le fevaevaeaʻi. O le a aunoa ma se māfuaaga e toe tau ai se isi, pe faalelotu po o se isi lava māfuaaga. Maʻeu se mapusaga o le a iai pe a pule atoatoa le Malo i le lalolagi uma ma o le a “leai se mea e gata mai ai . . . le filemu”!—Isaia 9:6, 7.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 21]

O feteenaʻiga na amata i le va o Katoliko ma Porotesano ae na iʻu ina ʻaufaatasi Katoliko ma Porotesano e tau faasaga i isi Katoliko

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 22]

O fitafita na ō atu i taua na tuualaga atu a lē o le “Sagata Maria” ia o le faapea atu “O loo ʻau ma i matou le Atua”

[Faamatalaga i Ata i le itulau 20]

Mai le tusi Spamers Illustrierte Weltgeschichte VI

[Ata i le itulau 21]

Katinale Richelieu

[Ata i le itulau 23]

Se tusitusiga ua sefuluono senituri le leva o loo faaalia ai se feteenaʻiga i le va o Luteru, Kalavini ma le pope

[Faamatalaga i Ata i le itulau 23]

Feteenaʻiga a taʻitaʻi lotu: Mai le tusi Wider die Pfaffenherrschaft; faafanua: The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck