Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faailoaina o le Manufe‘ai ma Lona Faailoga

Faailoaina o le Manufe‘ai ma Lona Faailoga

Faailoaina o le Manufeʻai ma Lona Faailoga

PE E te fiafia e talatalaina se mealilo faigatā? I le faia faapea, e te saʻiliʻili ai mo ni faamatalaga e fesoasoani iā te oe i le mauaina o se tali. Ua saunia e le Atua mai lana Afioga faagaeeina ni faamatalaga e fesoasoani ina ia malamalama ai i lenei fuainumera, o le 666, le igoa, po o le faailoga o le manufeʻai i le Faaaliga mataupu 13.

I lenei mataupu, o le a tatou tilofaʻia ai ni auala autū se fā e mafaufau ai i lenei fesili; ni auala tāua o le a faaalia ai le uiga o le faailoga o le manufeʻai. O le a tatou iloiloina (1) le auala e filifilia ai i nisi taimi igoa o le Tusi Paia, (2) o ai le manufeʻai, (3) o le ā le uiga o le 666 e faapea “o le numera a le tagata,” ma lona (4) le uiga moni o le numera 6 ma le pogai ua tusia faatolu ai, lea e faapea, 600 faaopoopo le 60, faaopoopo le 6, po o le 666.—Faaaliga 13:18.

E Tāua Tele Igoa o le Tusi Paia

E masani ona iai ni uiga faapitoa o igoa o le Tusi Paia, aemaise lava pe afai na faaigoaina e le Atua. O se faaaʻoaʻoga, talu ai o le a avea Aperamo ma tupuga o nuu uma, na suia ai e le Atua le igoa o le tamā matua iā Aperaamo, o lona uiga, “o le tupuga o nuu e tele.” (Kenese 17:5) Na taʻu atu e le Atua iā Iosefa ma Maria ina ia faaigoa le tama lea o le a fanau mai e Maria, iā Iesu, o lona uiga, ‘o Ieova le Faaolataga.’ (Mataio 1:21, Luka 1:31) I le ōgatasi ma lenā igoa e iai se uiga faapitoa, ua mafai ai ona saunia e Ieova lo tatou faaolataga e ala i le faiva ma le maliu faataulagaina o Iesu.—Ioane 3:16.

Ua talafeagai ai la ona faaatagia e le igoa po o le fuainumera 666 mea ua silafia e le Atua e faamatalaina ai uiga o le manufeʻai. O lea la, ina ia malamalama i na uiga, e manaʻomia ona tatou iloa po o ai moni lava le manufeʻai ma mātauina foʻi ana gaoioiga.

Ua Faaalialia le Manufeʻai

Ua faamanino mai i le tusi o le Tusi Paia, o Tanielu le uiga o manufeʻai faafaatusa. I le mataupu e 7, o loo faamatala maʻoti mai ai ia “manu feʻai tetele e fa”; o le leona, le urosa, le nameri, ma le manu feʻai, ua mataʻutia; ua i ai foʻi nifo uʻamea tetele. (Tanielu 7:2-7) Ua faailoa mai e Tanielu iā i tatou e faapea, o nei manufeʻai ua fai ma sui o “tupu,” po o malo faapolotiki, o loo auauaʻi ona pule i emepaea tetele.—Tanielu 7:17, 23.

E faatatau i le manufeʻai o le Faaaliga 13:1, 2, ua faamatalaina e le Interpreter’s Dictionary of the Bible e faapea, ua “tuufaatasi i le manufeʻai lenei ia uiga o manufeʻai e fā o le faaaliga lea na iloa e Tanielu . . . Ua talafeagai ai lava ona fai lenei manufeʻai muamua [o le Faaaliga] ma sui o le malosi tuufaatasi o malo faapolotiki uma e tetee atu i le Atua i le lalolagi.” Ua faamautinoa mai i le Faaaliga 13:7 lenei iloiloga, lea ua faapea mai e uiga i le manufeʻai: “Ua tuuina atu foʻi iā te ia e pule i itu aiga uma, ma gagana eseese, ma nuu.” *

Aiseā ua faaaogā ai e le Tusi Paia ia manufeʻai e faaatagia ai pulega faaletagata? Pe a ma le lua ni māfuaaga. Muamua, talu ai le talaaga faamasaatoto o pulega a malo e pei o ni manufeʻai i le faagasologa o senituri. Na tusia e tusitala o le tala faasolopito o Will ma Ariel Durant e faapea: “O taua, o se tasi lea o vala faifai pea i le talafaasolopito, ma e ui lava i le oo mai o le malamalama ma pulega faatemokalasi, ae lē o faaitiitia ai.” Maʻeu le moni o nei upu e faapea, a ‘pule le tasi tagata i le tasi, e leaga ai o ia lava’! (Failauga 8:9) O le māfuaaga lona lua, ona “ua tuuina atu foʻi iā te ia e le tarako [o Satani] lona malosi, ma lona nofoālii, ma le pule tele.” (Faaaliga 12:9; 13:2)O lea la, o pulega faaletagata, o mea ua faia e le Tiapolo, ia e atagia mai ai ona uiga faamanu ma faatarako.— Ioane 8:44; Efeso 6:12.

Ae peitaʻi, e lē faapea ai, o pulega uma a tagata e faatinoina tuusaʻo e Satani. Ae o le mea moni, i se tasi auala, o loo gaoioi malo faaletagata e avea o “se auauna a le Atua,” o loo faatautaia le sosaiete faaletagata, lea ua mafai ai ona oo i ni tulaga maopoopo. O nisi taʻitaʻi ua latou faaauilumaina aiā tatau faaletagata, e aofia ai ma le aiā e auai ai i le tapuaʻiga moni; o se mea e lē o manaʻo ai Satani. (Roma 13:3, 4; Esera 7:11-27; Galuega 13:7) O le isi foʻi itu, ona o taaʻiga a le Tiapolo, ua lē mafai ai e tagata po o ni faalapotopotoga faaletagata ona aumaia le filemu tumau ma le saogalemu i tagata. *Ioane 12:31.

“Le Numera a le Tagata”

O le vala lona tolu e fesoasoani e malamalama ai i le uiga o le numera 666, e maua lea i le faaupuga “o le faitau aofaʻi o le tagata,” pe e pei ona faamatalaina i le Amplified Bible, o “le numera a le tagata.” E lē o faasino atu lenei faaupuga i se tagata se toʻatasi, auā o Satani ae lē o se tagata, ua iai le pule i le manufeʻai. (Luka 4:5, 6; 1 Ioane 5:19; Faaaliga 13:2, 18) O lea, o le iai i se manufeʻai “o le numera a le tagata” po o se faailoga, ua faaalia ai, e māfua mai i tagata, ae lē o se agaga po o se temoni, ma i lea, ua ia faaalia ai nisi o uiga o le tagata. O ā na uiga? Ua tali mai le Tusi Paia i le faapea mai: “Ua agasala tagata uma lava, ma ua lē oo i le mamalu o le Atua.” (Roma 3:23) O lea la, o le iai i le manufeʻai “o le numera a le tagata,” ua faaalia ai ua faaatagia e malo le tulaga paʻū o le tagata, le faailoga o le agasala ma le lē lelei atoatoa.

Ua faamaonia lenei mea i le talafaasolopito. Na taʻua e lē sa avea muamua ma failautusi a le malo o Amerika, o Henry Kissinger e faapea: “O malo malamalama uma na faapea ona iai, na iʻu ina mou atu. O le talafaasolopito, ua na o se faamatalaga o taumafaiga lē taulau ma faamoemoega lē taunuu . . . O lea, o le avea o se tusitala o le talafaasolopito, e ao ai i se tasi ona iloa, e lē mafai ona ʻalofia mala.” O le suʻesuʻega faamaoni a Kissinger, ua molimau i lenei upu moni faavae o le Tusi Paia: “E lē o i le tagata lona ala, e lē o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia.”—Ieremia 10:23.

O lea la ua tatou iloa nei le manufeʻai ma iloa le silafaga a le Atua e faatatau i ai, ua tatau nei ona tatou iloiloina le vaega mulimuli o la tatou mealilo; le numera 6, ma le pogai ua tusia faatolu ai; le 666, po o le 600 faaopoopo le 60, faaopoopo le 6.

Aiseā ua Tusia Faatolu ai le Numera Ono?

I le Tusi Paia, e iai uiga faafaatusa o nisi o numera. O se faaaʻoaʻoga, o le numera fitu, e masani ona faaatagia ai se mea atoa, pe e lelei atoatoa i le silafaga a le Atua. O se faataʻitaʻiga, o le vaiasosa faalefoafoaga a le Atua, ua faia aʻe i ‘aso’ e fitu,’ po o ni vaitaimi e umi atu, ia na faamāeʻaina atoatoa ai e le Atua ana fuafuaga faalefoafoaga mo le lalolagi. (Kenese 1:3–2:3) O “afioga” a le Atua, e pei o se ario ua “faafitu ona faamamāina,” i lea, ua atoatoa ona faamamāina. (Salamo 12:6; Faataoto 30:5, 6) Na faatonuina le lepela o Naamanu ina ia taʻele faafitu i le vaitafe o le Ioritana, ma ina ua uma ona faia faapea, na mamā atoatoa ai o ia.—2 Tupu 5:10, 14.

E tasi e itiiti ai le numera ono mai le fitu. Po ua lē talafeagai ai ea ona faaataina ai se mea ua lē atoatoa, po ua ponā i le silafaga a le Atua? Ioe, o le mea moni lenā! (1 Nofoaiga a Tupu 20:6, 7) E lē gata i lea, o le taʻua faatolu o le numera ono, e pei o le 666, ua matuā faamamafa ai lenā tulaga lē lelei atoatoa. O lea, o le manatu moni lenei e faamaonia ai le mea moni e faapea, o le numera 666, o le “numera a le tagata,” e pei ona tatou talanoaina. I lea, e tusa ai ma le talaaga o le manufeʻai, o le “numera a le tagata” ma le tulaga o le 666 lava ia, e tasi lava le faaiʻuga ua faasino atu i ai; ua matuā paʻū ma ua lē taulau le tagata i le silafaga a Ieova.

O le ata o le ponā tele ma le lē taulau o le manufeʻai, ua faamanatu mai ai upu na fai mai e uiga i le tupu o Papelonia anamua o Pelesara. E ala iā Tanielu, na fetalai atu ai Ieova i lenā tupu: “Ua fuatia oe i le fuafaatautau, a ua iloa oe ua māmāsagia.” O le pō lava lenā na fasiotia ai Pelesara, ma na paʻū ai lenā emepaea malosi o Papelonia. (Tanielu 5:27, 30) Ua faapena foʻi i le faamasinoga a le Atua o manufeʻai faapolotiki ma i latou o loo iai le faailoga, ua faailoa ai le iʻuga o lenā manufeʻai ma ē o lagolagoina. Ae peitaʻi, e tusa ai ma lenei mea, e lē na o se tasi se faiga malo faapolotiki o le a soloiesea e le Atua, ae o vala uma o pulega faaletagata. (Tanielu 2:44; Faaaliga 19:19, 20) O lea la, e matuā tāua lo tatou ʻalofia o le mauaina o le faailoga mataʻutia o le manufeʻai!

Ua Iloa le Faailoga

Ina ua uma loa ona faailoa mai le uiga o le numera 666, ona taʻua mai lea e le Faaaliga le 144,000 o ē mulimuli atu i le Tamaʻi Mamoe, o Iesu Keriso, o ē ua tusia lona suafa ma le suafa o lona Tamā o Ieova, i o latou muaulu. Ua faailoa mai e faapea, o i latou o loo tauaveina nei igoa, e ou Ieova ma lona Alo, o ē o loo latou molimau atu i ai ma le mitamita. Ua faapena foʻi ona faailoa mai e i latou o loo iai le faailoga a le manufeʻai, lē o loo latou auauna atu i ai, o le manufeʻai. I lea, i se faaupuga faafaatusa, o le faailoga, e tusa lava pe e i le lima taumatau po o le muaulu, e faailoa ai lē o loo tauaveina e faapea, o se tasi e matuā lagolagoina ma le loto atoa ia faiga malo faapolotiki o le lalolagi e pei o ni manufeʻai. O i latou o loo iai lea faailoga, ua latou avatu iā “Kaisara” mea e tatau ona avatu i le Atua. (Luka 20:25; Faaaliga 13:4, 8; 14:1) E faapefea? E ala i lo latou faamamaluina ma le loto atoa ia malo faapolotiki, ona tagāvai, ma lona malosi faafitafita, lea o loo latou vaavaai atu i ai mo se faamoemoe ma le faaolataga. E so o se tapuaʻiga latou te avatua i le Atua, e tapuaʻi na o laugutu.

I se faatusatusaga, ua uunaʻia i tatou e le Tusi Paia e faapea: “Aua tou te faatuatua i alii, po o le fanau a tagata, e lē o i ai se olataga. E alu ese lona agaga, e foʻi atu i le eleele na i ai o ia; e faaumatia i lea lava aso ona manatunatu.” (Salamo 146:3, 4) O i latou e utagia lenā fautuaga atamai, e lē faateʻia pe a lē taulau ona faataunuuina e malo a latou folafolaga, ma pe afai foʻi e paʻūʻū taʻitaʻi lauiloa mai o latou tulaga maualuluga.—Faataoto 1:33.

E lē faapea ai la, o le a na ona nofonofo Kerisiano moni e leai sa latou mea e faia i le tulaga malaia o tagata. I le tuufaafeagai ai, e latou te folafola atu ma le maelega le malo e tasi o le a foʻia faafitauli o le fanau a tagata; le Malo o le Atua lea ua avea ai i latou ma sui.—Mataio 24:14.

Le Malo o le Atua—E na o Lea le Faamoemoe o Tagata

A o iai Iesu i le lalolagi, sa ia avea le Malo o le Atua ma matua autū o lana talaʻiga. (Luka 4:43) I lana tatalo faaaʻoaʻo, lea e taʻua i nisi taimi o le Tatalo a le Alii, na aʻoaʻo ai e Iesu ona soo ina ia tatalo mo lenā Malo ina ia oo mai, ma faia ai le finagalo o le Atua i inei i le lalolagi. (Mataio 6:9, 10) O le malo, o se pulega o le a pule i luga o le lalolagi atoa, e lē mai i se laumua faalelalolagi, ae e mai i le lagi. O lea, ua taʻua ai e Iesu “o le malo o le lagi.”—Mataio 11:12.

O ai se isi e sili atu ona agavaa e avea ma tupu o lenā Malo, na i lo o Iesu Keriso, o lē na maliu mo tagātanuu o lona Malo i le lumanaʻi? (Isaia 9:6, 7; Ioane 3:16) Ua lē pine ona lafoina lea e lenā Pule lelei atoatoa, lea ua avea nei ma agaga malosi le manufeʻai, ona tupu, ma ana vaegaau “i le lepa afi ua mū i le teiō,” o le faatusa o le faaumatiaga aʻiaʻi. Ae e lē ona pau ai lenā. O le a faaumatia foʻi e Iesu ia Satani, o se mea e lē mafai ona faia e se tagata.—Faaaliga 11:15; 19:16, 19-21; 20:2, 10.

O le a aumaia e le Malo o le Atua i ona tagātanuu usiusitai uma le filemu. (Salamo 37:11, 29; 46:8, 9) E lē toe iai se faanoanoa, se tigā, ma le oti. Maʻeu se faamoemoe matagofie mo i latou e lē o iai le faailoga o le manufeʻai!—Faaaliga 21:3, 4.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 9 Mo ni faamatalaga auiliili o nei fuaiupu, tagaʻi i le mataupu e 28 o le tusi, Faaaliga—Ua Latalata Lona Tumutumuga Matagofie!, lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 11 I le iloaina e masani ona iai uiga faamanu i pulega faaletagata, o lea, e gauaʻi atu ai Kerisiano moni i “faipule silisili” o malo e pei ona faatonuina i le Tusi Paia. (Roma 13:1) Ae afai e faatonuina e na pulega i latou ina ia faia ni gaoioiga e feteenaʻi ma le tulafono a le Atua, ‘e sili atu iā i latou le anaana i le Atua i lo le anaana i tagata.’—Galuega 5:29.

[Pusa i le itulau 5]

Faamatalaga Saʻo i le Uiga o le 666

1. E masani ona faailoa mai e igoa o le Tusi Paia se mea e faatatau i uiga po o le soifuaga o se tagata o loo tauaveina le igoa, e pei o le tulaga o Aperaamo, Iesu ma le toʻatele o isi tagata. Ua faapena foʻi ona faailoa mai i le fuainumera o le igoa o le manufeʻai, ona uiga.

2. I le tusi o Tanielu, o le tele o manufeʻai eseese, ua faaatagia ai le soloaʻi ane o malo faaletagata po o emepaea. O le manufeʻai tuufaatasi lea e i le Faaaliga 13:1, 2 ua faaatagia ai faiga malo faapolotiki i le lalolagi aoao, ua tuuina atu i ai le malosi ma o loo pulea e Satani.

3. O le manufeʻai lea e iai le “faitau aofaʻi o le tagata,” po o “le numera a le tagata,” ua faaalia ai o se faiga o mea a tagata, ae lē o se temoni. O lea, ua faaatagia ai le lē taulau o le tagata ona o le agasala ma le lē lelei atoatoa.

4. I le silafaga a le Atua, o le itiiti ifo o le numera 6 mai le numera atoa pe lelei atoatoa a le Tusi Paia, le numera fitu, ua faasino atu i le tulaga lē lelei atoatoa. O le taʻua faatolu o le faailoga 666, ua faamamafa ai le oo atu o le lē lelei atoatoa i le tulaga tolu.

[Ata i le itulau 6]

O le lē taulau o pulega a tagata, ua faaatagia lelei ai le numera 666

[Faamatalaga i Ata]

Tamaitiiti matelāina: UNITED NATIONS/Photo by F. GRIFFING

[Ata i le itulau 7]

O le a aumaia e Iesu Keriso ia pulega lelei atoatoa i le lalolagi