Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Tusi Paia e Ta‘ua o le Complutensian Polyglot—O se Faaliliuga Mata‘ina o le Talafaasolopito

Le Tusi Paia e Ta‘ua o le Complutensian Polyglot—O se Faaliliuga Mata‘ina o le Talafaasolopito

Le Tusi Paia e Taʻua o le Complutensian Polyglot—O se Faaliliuga Mataʻina o le Talafaasolopito

PE TUSA o le tausaga e 1455, na aliaʻi ai se suiga tele i le lomiaina o Tusi Paia. Sa faaaogā e Johannes Gutenberg se masini lomitusi lea e faaaogā ai maa e iai mataʻitusi taʻitasi e saunia ai le uluaʻi Tusi Paia lava na lomia. Mulimuli ane, ua mou atu le faiga o le tusilimaina o faamatalaga lea sa tuai ai le tufatufaina atu o Tusi Paia. O lea la, ua mafai nei ona saunia se aofaʻiga tele o Tusi Paia i se tau e lē telē tele. E leʻi umi lava, ae avea loa le Tusi Paia ma tusi e aupito sili lona faasalalauina atu i le lalolagi.

Sa tusia le Tusi Paia a Gutenberg i le gagana Latina. Ae e leʻi umi ae mātauina e tagata atamamai i Europa e faapea, e latou te manaʻomia se tusitusiga maufaatuatuaina o le Tusi Paia i ona uluaʻi gagana—o le Eperu ma le Eleni. Sa manatu le Lotu Katoliko e faapea o le faaliliuga i le faa-Latina o le Tusi Paia e taʻua o le Vulgate, e na o le pau lava lea o le lomiga e taliaina o le Tusi Paia, ae peitaʻi e lua ni faalētonu ogaoga sa iai. I le senituri lona 16, e leʻi malamalama le toʻatele o tagata i le gagana Latina. E lē gata i lea, i se vaitaimi pe tusa e afe tausaga, na iloa ai le tele o mea sesē a i latou na tusia le Vulgate.

Sa manaʻomia e tagata faaliliu ma tagata atamamai ia se Tusi Paia i uluaʻi gagana na tusia ai, faapea ma se faaliliuga e sili atu o le Tusi Paia i le gagana Latina. I le 1502, na filifili ai le katinale o Jiménez de Cisneros, o se faufautua i tulaga faapolotiki ma le faaleagaga a le tupu tamaʻitaʻi o Isabella I o Sepania, e faamalieina o latou manaʻoga i sina lomiga se tasi. O lenei faaliliuga mataʻina o le talafaasolopito, sa lauiloa o le Complutensian Polyglot. Sa fuafua e Cisneros ina ia faia se Tusi Paia e iai nisi o gagana i totonu, pei o le gagana Eperu, Eleni, ma le gagana Latina, faatasi ai ma ni nai vaega i le gagana Arama. O le taimi lea o le tauamatamataga o le lomiaina o le Tusi Paia, o lea la, o lenei taumafaiga o le a avea foʻi o se matatiʻa ua ausia o faaliliuga o Tusi Paia ua lomiaina.

Na amataina e Cisneros lana galuega fitā e ala i le faatauina mai o le tele o manusikulipi Eperu tuai, lea sa tele lava i Sepania. Sa ia aoina mai foʻi manusikulipi eseese i le gagana Eleni ma le gagana Latina. O nei manusikulipi o le a fai ma faavae o le Tusi Paia o le Polyglot. Sa tuuina atu e Cisneros le galuega o le faia o le Tusi Paia i se vaega o tagata atamamai lea na ia faatulagaina i le Iunivesite lea e leʻi leva ona tatala i lenā taimi e taʻua o Alcalá de Henares, i Sepania. O se tasi o tagata atamai na valaaulia e Cisneros, mo lenei galuega, o Erasmus mai Rotterdam, ae na teena e lenei tagata atamai i le tele o gagana, le valaaulia.

Na mafai ona tuufaatasia e nei tagata atamamai lenei tusi matuā mataʻina, i totonu o le sefulu tausaga, ma sa faaalu le isi fā tausaga mo le lolomiina. Sa tele ni faafitauli tau tekinisi na iai, ona o masini lomitusi a Sepania e leai ni mataʻitusi i le gagana Eperu, Eleni, po o le Arama. O lea la, na faatauanau ai e Cisneros le faaaogāina o se masini lomitusi tele a Sepania mo le faia o le galuega, ma na sauniunia ai loa e Arnaldo Guillermo Brocario, ia mataʻitusi mo nei gagana. O le tausaga e 1514 na amata ai loa ona lomia Tusi Paia. Na māeʻa ona lomia tusi e ono iā Iulai 10, 1517, a o leʻi maliu le katinale i le fā masina mulimuli ane ai. Pe tusa ma le ono selau kopi o le galuega fitā na māeʻa ona lolomiina i le taimi tonu lava o le vevela o le faamasinoga sauā i ē na tetee i le lotu Pope i Sepania. *

Le Sauniunia ma le Tuufaatasia

I itulau taʻitasi o le Polyglot, o loo iai le tele o faamatalaga. I tusi e fā o loo iai Tusitusiga Paia Eperu, o loo iai le faaliliuga a le Vulgate i le ogatotonu o itulau taʻitasi; O le vaega i le gagana Eperu, o loo faatulaga i le laina i autafa o le itulau; ma o le gagana Eleni faatasi ai ma le faaliliuga i le faa-Latina i le va o laina, e i le vaega i totonu. I laina i autafa, o loo faaalia ai uiga autū o le tele o faaupuga Eperu. Ae i le itu i lalo o itulau taʻitasi lea e tutusa ma le Penetatuka, sa faaaofia ai e le ʻaulomitusi le Targum of Onkelos (o se faaliliuga faa-Arama o uluaʻi tusi e lima o le Tusi Paia) faatasi ai ma le faaliliuga faa-Latina.

O le tusi lona lima a le Polyglot o loo iai Tusitusiga Eleni i vaega e lua o le itulau. O le tasi o vaega o le itulau sa iai le faaliliuga i le gagana Eleni, ae o le isi vaega o le itulau sa iai le faaliliuga i le gagana Latina mai le Vulgate. O le sootaga a gagana e lua i le tusi, sa faia e ala i tamaʻi mataʻitusi lea e faasino ai i le tagata faitau ia upu e tutusa atu i le isi upu i vaega taʻitasi o le itulau. O le faaliliuga i le gagana Eleni o le Polyglot, o le uluaʻi faaliliuga atoa lea na māeʻa ona lomia po o le “Feagaiga Fou,” lea na sosoo atu ai ma le lomiga i le gagana Eleni na faia e Erasmus.

Na matuā siakiina ma le faaeteete e tagata atamamai le tusi lona lima, ma e na o le 50 mea sesē tau le lomiaina na maua ai. Ona o le faimea māeʻa o nei tagata atamamai, lea na faatāuaina ai e le ʻaufaitofā i na ona pō, le tusi lona lima faapea e silisili atu i lo le tusi taʻutaʻua i le faa-Eleni a Erasmus. O mataʻitusi mananaia i le faa-Eleni na fetaui lelei ma le matagofie o manusikulipi tuai sa tusilimaina. I lana tusi, The Printing of Greek in the Fifteenth Century, ua taʻua ai e R. Proctor e faapea: “E ave le faamālō iā Sepania ona e mautinoa o ituaiga muamua ia o mataʻitusi Eleni aupito lelei ua tipiina.”

O le tusi lona ono o le Polyglot o loo iai ni fesoasoani eseese mo le suʻesuʻeina o le Tusi Paia: o loo iai le lomifefiloi i le gagana Eperu ma le gagana Arama, se faaliliuga o igoa i le gagana Eleni, Eperu, ma le gagana Arama, faamatalaga e faatatau i le kalama o le gagana Eperu, ma se faasino upu i le gagana Latina o le lomifefiloi. E lē o se mea la e faateʻia ai faapea ua viiviia le Complutensian Polyglot faapea o se “molimau faamaoni o le tomai tau lomitusi ma le faasaienisi moni.”

O le fuafuaga a Cisneros mo lenei tusi “ia toe faaolaola ai le suʻesuʻeina o tusitusiga paia lea ua oo ina faapalapala i ai,” ae peitaʻi sa leai sona faanaunauga faapea ia mafai ona mauaina le Tusi Paia e tagata lautele. Na ia manatu faapea o “le Afioga a le Atua e tatau ona teumaluina ma le faaeteete ina ia matuā lē mafai ona maua e tagata i le lautele.” Sa ia talitonu foʻi faapea, “e tatau ona faagata mai Tusitusiga Paia i gagana e tolu anamua ia sa faataga e le Atua e tusia ai upu i luga aʻe o le ao o lona Alo i le satauro.” * O le māfuaaga lenei, sa lē maua ai i le Complutensian Polyglot le faaliliuga i le gagana Sepania.

Le Eseesega o le Vulgate ma Gagana sa Tusia ai Muamua

O le auala na faia aʻe ai le Polyglot na tulaʻi mai ai ni nai feeseeseaʻiga i tagata atamamai na faia. O se tagata atamai taʻutaʻua Sepania e suafa iā Antonio de Nebrija * sa tofia e vaaia le toe faatonutonuina o le tusi o le Vulgate lea o le a iai i totonu o le Tusi Paia o le Polyglot. E ui lava ina manatu le Lotu Katoliko faapea o le Vulgate a Ierome e na o le pau lea o le Tusi Paia ua faamaoniaina, ae na iloa e Nebrija faapea e manaʻomia ona faatusatusa le Vulgate i uluaʻi gagana na tusia ai o le Eperu, Arama ma le Eleni. O lona manaʻo, ia faasaʻo mea sesē ia ua manino mai o loo iai i kopi o le Vulgate.

Ina ia faaleleia so o se eseesega i le Vulgate ma uluaʻi gagana na tusia ai le Tusi Paia, na fautuaina ai e Nebrija ia Cisneros e faapea: “Ia toe faasusulu tasi atu malamalama e lua i la tatou tapuaʻiga, o le gagana lea Eperu ma le gagana Eleni. Ia tauia i latou ua tuutoina atu i lenei galuega.” E lē gata i lea, ae sa ia faia foʻi ni fautuaga e pei ona mulimuli mai e faapea: “O taimi taʻitasi e aliali mai ai se eseesega i manusikulipi Latina o le Feagaiga Fou, e tatau ona tatou faatusatusa i manusikulipi Eleni. O taimi uma lava e iai se eseesega i manusikulipi Latina eseese, po o se eseesega i manusikulipi Latina ma Eleni o le Feagaiga Tuai, e tatau ona tatou iloiloina le tulaga saʻo i le gagana Eperu na uluaʻi tusia ai.”

Na faapefea ona tali atu Cisneros i le fautuaga a Nebrija? I ana upu amata i le Tusi Paia o le Polyglot, sa matuā taʻua manino ai e Cisneros lona manatu. “Ua matou tuuina le faaliliuga faa-Latina a Ierome i le va o le Sunako [tusitusiga Eperu] ma le Lotu Oriental [tusitusiga Eleni], e pei lava ona faatautauina tagata gaoi e toʻalua, o le tasi i le tasi itu a o le isi i le isi itu o Iesu, lea e fai ma sui o le Lotu a Roma, po o le Lotu Latina.” O lea la, e leʻi faatagaina e Cisneros ia Nebrija e faasaʻo le Vulgate lea na faaliliuina i le gagana Latina ina ia ōgatusa ma uluaʻi gagana na tusia ai. O lea na filifili ai loa Nebrija e lafoaʻia le galuega na i lo le taʻu ai o lona igoa i se faaliliuga toe teuteuina e lē atoatoa ona lelei.

Comma Johanneum

E ui lava o le Tusi Paia lenei o le Polyglot lea sa faia i Alcalá de Henares sa faamaonia o se laasaga tele mo le saunia o mau ua toe teuteuina o uluaʻi gagana na tusia ai le Tusi Paia, ae na iai lava taimi na malo ai talitonuga i upu tuu iā i latou o ē na faia le galuega. Sa matuā faatāuaina lava le faaliliuga a le Vulgate lea na manatu ai le ʻaufaatonu i le tele o taimi e faasaʻo Tusitusiga Eleni o le “Feagaiga Fou” ina ia faamautinoa o loo tutusa ma le faaliliuga i le faa-Latina na i lo le manatu e faasaʻo le faaliliuga i le faa-Latina ina ia ōgatusa ma uluaʻi Tusitusiga Eleni. O se tasi o faataʻitaʻiga, o le mau iloga lē saʻo e taʻua o le comma Johanneum. * E leai ma ni uluaʻi manusikulipi Eleni o iai lenei faaupuga, o lea la e manino mai i faamaoniga, sa tuuina i ai i le tele o senituri mulimuli ane ina ua uma ona tusia e Ioane lana tusi; ma e leʻi iai foʻi i manusikulipi aupito i tuai i le gagana Latina o le Vulgate. O lea la, na matuā faalēaogāina ai e Erasmus lenei tusitusiga lē lelei i lana “Feagaiga Fou” i le gagana Latina.

Sa faatalatū tagata faatonu o le Polyglot e aveesea se fuaiupu sa avea o se vaega o le Vulgate mo le tele o senituri. O lea la, na latou tuuina ai pea lenei fuaiupu sesē o loo i le gagana Latina, ma filifili e faaliliu ma tuuina i le tusitusiga Eleni ina ia ōgatasi vaega ia e lua o le itulau.

Faavae mo Faaliliuga Fou o le Tusi Paia

O le lelei o le Complutensian Polyglot, e lē faalagolago i le mea moni faapea o loo aofia ai uluaʻi faaliliuga na lomiaina o Tusitusiga atoatoa Eleni faapea ai ma le Septuagint. E pei lava ona avea le “Feagaiga Fou” a Erasmus i le faa-Eleni ma Faavae o Tusitusiga Paia i le gagana Eleni (o le faavae o le tele o faaliliuga i isi gagana), ae na avea vaega i le gagana Eperu o le Polyglot ma faavae autū mo Tusitusiga Paia i le gagana Eperu ma le gagana Arama. * Sa faaaogāina e Viliamu Tiniteli le Polyglot e fai ma faavae o le vaega i tusitusiga Eperu mo lana faaliliuga o le Tusi Paia i le faa-Peretania.

O lea la, o le galuega atamai a le ʻaufaaliliu lea na faia le Complutensian Polyglot sa telē sana vaega i le faaleleia o le atamai faale-Tusi Paia. Na lomia lenei tusi i le taimi na amata ai ona tupu aʻe le fiafia o tagata i Europa atoa i le Tusi Paia, ma amata ai loa ona uunaʻia le faaliliuina i le gagana taatele a tagata. Na faamaonia le avea o le Polyglot o se isi laasaga na faia mo le faaleleia ma le puipuia o tusitusiga o le Tusi Paia i le gagana Eleni ma le gagana Eperu. O nei taumafaiga uma e ōgatasi ma fuafuaga tauatua e faapea o ‘afioga a Ieova ua teʻa ma le otaota,’ ma “o le afioga a le Alii e tumau lea e faavavau lava.”—Salamo 18:30; Isaia 40:8; 1 Peteru 1:25.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 6 E ono selau kopi na faia i pepa, ae e ono kopi sa faia i paʻu o manu. I le 1984 na faia ai ni nai kopi faaonapōnei e foliga e pei lava o tusi tuai.

^ pala. 12 Eperu, Eleni, ma Roma.—Ioane 19:20.

^ pala. 14 Na manatu iā Nebrija faapea o se tagata atamai Sepania e mafaufau lelei. I le tausaga e 1492 na ia lomia ai le uluaʻi Gramática castellana (Kalama o le Gagana Castile). I le tolu tausaga mulimuli ane ai, na ia manatu e faaalu uma le taimi o totoe o lona soifua i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia.

^ pala. 18 O nisi o faaupuga faaopoopo o loo maua i nisi o faaliliuga o le Tusi Paia i le 1 Ioane 5:7 lea e faitauina e faapea “i le lagi, o le Tamā, ma le Lokou, atoa ma le Agaga Paia; o i latou nei foʻi e toʻatolu e toʻatasi lava ia.” (LT)

^ pala. 21 Mo faamatalaga e faatatau i le tusi a Erasmus tagaʻi i Le Olomatamata faa-Peretania, Setema 15, 1982, itulau 8-11.

[Ata i le itulau 29]

Katinale Jiménez de Cisneros

[Faamatalaga i Ata]

Biblioteca Histórica. Universidad Complutense de Madrid

[Ata i le itulau 30]

Antonio de Nebrija

[Faamatalaga i Ata]

Biblioteca Histórica. Universidad Complutense de Madrid

[Faamatalaga i Ata i le itulau 28]

Biblioteca Histórica. Universidad Complutense de Madrid