Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe e Ao Ona Aafia Ta‘ita‘i Lotu i Faiga Faapolotiki?

Pe e Ao Ona Aafia Ta‘ita‘i Lotu i Faiga Faapolotiki?

Pe e Ao Ona Aafia Taʻitaʻi Lotu i Faiga Faapolotiki?

“NA TAʻU atu e se akiepikopō mai Kanata i nisi tagata mapo lotu e mafai ona latou fesoasoani i tagata matitiva pe a aafia i faiga faapolotiki . . . E tusa lava pe foliga mai e lē talafeagai faiga faapolotiki ma le finagalo o le Atua, ‘e manaʻomia lava ona fai ai sa tatou vaega ina ia tonu mea ua faia i tagata matitiva.’”—Catholic News.

E lē o se mea fou le mauaina o tala e faatatau i le lagolagoina e taʻitaʻi lotu maualuluga lo latou aafia ai i faiga faapolotiki; ma o se mea masani ai foʻi le umia e taʻitaʻi lotu o tofiga faalemalo. Na taumafai nisi e faaleleia faiga faapolotiki. Ua viiviia ma manatuaina nisi ona o a latou tauiviga filigā i mataupu e pei o le tutusa o tagata uma ma le faaiʻuina o le nofo pologa.

Ae peitaʻi, e toʻatele tagata lotu ua lē fiafia i o latou taʻitaʻi ona o le faia o vaega i mataupu faalemalo. Na taʻua e se tusi Christian Century e faatatau i le fefiloi o aʻoaʻoga faalotu ma faiga faapolotiki e faapea: “Ua lē fiafia i nisi taimi le ʻaulotu Porotesano ona o le aafia ai o a latou faifeʻau i ia mataupu.” Ua manatu le toʻatele o tagata lotu e faapea, o le lotu o se nofoaga paia ma e lē tatau ona aafia i faiga faapolotiki.

O lenei mea ua lāgā ai ni fesili tāua mo i latou uma o ē fia soifua i se lalolagi e sili atu ona lelei. Pe e mafai e i latou o loo talaʻia le Faa-Kerisiano ona faaleleia faiga faapolotiki? * Po o le aafia i faiga faapolotiki o le auala lea a le Atua e maua ai se faigāmalo sili ona lelei ma se lalolagi e sili ona lelei? Po o le uluaʻi fuafuaga o le Faa-Kerisiano o le faailoa atu lea o se auala fou e faataunuuina ai faiga faapolotiki?

Le Auala na Aafia ai Taʻitaʻi Lotu i Faiga Faapolotiki

I le tusi The Early Church, ua taʻua e se tusitala o talafaasolopito o Henry Chadwick e faapea, sa lauiloa le uluaʻi faapotopotoga Kerisiano i lona “lē fia maua o le pule i le lalolagi.” O “nei vaega o tagata na ola filemu, lē auai i faiga faalemalo po o taua.” Ua faapea mai le tusi A History of Christianity: “Sa talitonu Kerisiano e faapea, e lē tatau i Kerisiano ona umia se tofiga faalemalo . . . E oo lava i le amataga o le senituri lona tolu na faapea mai Hippolytus, a fia auai se faamasino i le lotu, sa tatau ona ia tuua muamua lana galuega o se faamasino ona faatoʻā auai lea i le lotu.” Ae peitaʻi, na auau malie ona amata ona taʻitaʻia le tele o faapotopotoga e tagata fia pule, ma na ave i ai ni igoa faaviivii. (Galuega 20:29, 30) Sa mananaʻo nisi ina ia avea ma taʻitaʻi lotu ma umia foʻi tofiga faalemalo. O le suiga faafuaseʻi i le malo o Roma na avatu ai i na taʻitaʻi lotu le avanoa na latou mananaʻo ai.

I le tausaga e 312 T.A., na amata ona fiafia ai le emeperoa faapaupau o Roma o Konesetatino i le lotu ua taʻua o Kerisiano. O se mea e ofo ai, na lotomalilie epikopō o le lotu e faia se feagaiga ma le emeperoa faapaupau ina ia maua ai ni o latou faaeaga. Na tusi mai Henry Chadwick e faapea: “Na atili ai ona aafia lotu i le faia o faaiʻuga tau i mataupu faapolotiki.” O le ā le iʻuga na oo i ai ona o le aafia o taʻitaʻi lotu i mataupu faalemalo?

Le Auala na Aafia ai Taʻitaʻi Lotu i Mataupu Faalemalo

O le manatu e faapea e faaaogā e le Atua taʻitaʻi lotu o ni ʻau faipolotiki, na faaauiluma e Aokusotino o se failotu taʻutaʻua Katoliko i le senituri lona lima. Na ia manatu i le pulea e le lotu o malo uma ma aumaia le filemu i tagata. Ae peitaʻi, na tusi mai le tusitala o talafaasolopito o H. G. Wells e faapea: “O le talafaasolopito o Europa mai le senituri lona lima e oo atu i le senituri lona sefululima, o se tala i le lē mafai lea ona pulea le lalolagi e se malo faale-Atua.” E leʻi aumaia e lotu e taʻu o Kerisiano le filemu iā Europa, e faapena foʻi i le lalolagi. E leʻi toe faatuatuaina e le toʻatele le mea sa masani ona talitonu i ai o le Faa-Kerisiano. O le ā le mea na sesē ai?

O le toʻatele na faapea mai o loo talaʻia le Faa-Kerisiano na tosina atu i mataupu faapolotiki ma ni faanaunauga lelei, peitaʻi, na latou iloa mulimuli ane ua auai i gaoioiga leaga. O Matini Luteru, o se taʻitaʻi lotu ma o se tagata faaliliu o le Tusi Paia, sa lauiloa i ana taumafaiga e toe fuataʻiina le Lotu Katoliko. Ae peitaʻi, o lona lototele e tetee faasaga i aʻoaʻoga a le lotu na māfua ai ona fiafia iā te ia tagata o ē sa fia faatupu fouvalega ona o faanaunauga faapolotiki. Na lē toe faaaloalo le toʻatele iā Luteru ina ua amata ona ia faaalia ona manatu i mataupu faapolotiki. I le amataga, na ia manatu faatasi ma tagata faigaluega o ē na tetee faasaga i alii sauā. Ae peitaʻi, ina ua oo i le taimi e fai ai e le ʻaufaigaluega faiga malolosi, na ia uunaʻia alii ina ia taofia le fouvalega, ma sa latou faia faapea e ala i le fasiotia o le faitau afe o le ʻaufaigaluega. E lē o se mea e ofo ai ona na manatu tagata faigaluega iā te ia o sē faalata. Na faalaeiauina foʻi e Luteru alii ina ia latou tetee i le emeperoa Katoliko. O le mea moni, o tagata Porotesano, lea e taʻua ai i latou na mulimuli iā Luteru, na latou faatuina se gaoioiga faapolotiki ina ua faatoʻā vavaeese ma le lotu Katoliko. Na faapefea ona aafia Luteru i le pule? Na faaleagaina ai o ia. O se faaaʻoaʻoga, e ui lava na ia tetee muamua i le faamalosia o i latou e lē o ni tagata o le lotu ina ia auai i le lotu, ae mulimuli ane na ia uunaʻia ana uō i le malo ina ia faasalaina i latou o ē tetee i le papatisoina o pepe e ala i le susunu ola o i latou.

O Ioane Kalavini o se taʻitaʻi lotu lauiloa i Sineva, ae peitaʻi na oo ina telē foʻi sona aafiaga i faiga faapolotiki. Ina ua faamatala e Michael Servetus e faapea e lē faavaeina le talitonuga o le Tolutasi i le Tusi Paia, na faaaogā ai e Kalavini lona malosi faapolotiki e lagolago ai le faasalaina o Servetus o lē na susunu a o saisaitia i se laau. Pagā le matuā ese mai i aʻoaʻoga a Iesu!

Atonu na galo i nei tamāloloa le mea o fai mai ai le Tusi Paia i le 1 Ioane 5:19: “O le lalolagi uma o loo nofo toʻilalo i loo leaga.” Pe na iai ea se faanaunauga faamaoni e faaleleia faiga faapolotiki i o latou aso, pe na tosina i latou ona o le manatu i le fia mauaina o le pule ma le faia o ni uō e umia tofiga maualuluga? Po o le a lava le tulaga, sa tatau ona latou manatua upu faagaeeina a le soo o Iesu o Iakopo: “Tou te lē iloa ea o le fefaauoaʻi ma le lalolagi o le ita lea i le Atua? O lenei, o sē fia uō ma le lalolagi, ua avea o ia ma ita i le Atua.” (Iakopo 4:4) Na iloa e Iakopo le mea sa fetalai ai Iesu e faatatau i ona soo: “E lē ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu, ou te lē so le lalolagi aʻu.”—Ioane 17:14.

E ui i lea, ua iloa e le toʻatele e lē faia se vaega a Kerisiano i mea leaga a le lalolagi, ae latou te lē fiafia i le manatu faapea e ao ona solitū i faiga faapolotiki, o lona uiga o le lē avea lea ma “ni o le lalolagi.” Na latou faapea mai o lenā solitū e taofia ai Kerisiano mai le faaalia o le alofa i isi. Latou te talitonu e faapea, e ao i taʻitaʻi lotu ona latou taʻu atu ma fai se vaega i le taofia o faiga faapiʻopiʻo ma faiga lē tonu. Ae peitaʻi, pe e lē ōgatusa ea le solitū lea na aʻoaʻo atu e Iesu ma le manatu mamafa i isi? Pe e mafai e se Kerisiano ona vavae ese mai faiga fevaevaeaʻi faapolotiki ma i le taimi e tasi na te saunia le fesoasoani mo isi? O le a tilofaʻia e le mataupu o sosoo mai nei fesili.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 5 Ua faamatalaina faiga faapolotiki e faapea, “o gaoioiga e fesootaʻi atu ma le pulega a se atunuu po o se vaipanoa, aemaise felafolafoaʻiga o ni manatu po o feteenaʻiga i tagata taʻitoʻatasi po o ni vaega faaupufai o loo faamoemoe e mauaina le pule.”—The New Oxford Dictionary of English.

[Ata i le itulau 4]

Na faifaimea faatasi taʻitaʻi lotu ma ē e i tulaga ulu, e pei o le emeperoa o Konesetatino ina ia maua le pule i mataupu fai o le malo

[Faamatalaga i Ata]

Musée du Louvre, Paris

[Ata i le itulau 5]

Aiseā na tosina atu ai taʻitaʻi lotu lauiloa i faiga faapolotiki?

Aokusotino

Luteru

Kalavini

[Faamatalaga i Ata]

Aokusotino: ICCD Photo; Kalavini: Ata mai Holbein, mai le tusi The History of Protestantism (Vol. II)