Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Talavou e, po ua Outou Sauni mo le Lumana‘i?

Talavou e, po ua Outou Sauni mo le Lumana‘i?

Talavou e, po ua Outou Sauni mo le Lumanaʻi?

“Auā o aʻu nei, ua ou iloa manatu ua ou manatu ai iā te outou, o manatu i le manuia, a e lē o le malaia, . . . e foaʻiina atu iā te outou le iʻuga e i ai le faamoemoe.”—IEREMIA 29:11.

1, 2. O ā auala eseese e manatu i ai i aso a o laiti po o le taimi o le talavou?

O LE toʻatele o tagata matutua e manatu i aso a o laiti o se taimi manaia lea o le soifuaga. E latou te manatuaina le malosi ma le tiotio sa iai i aso a o laiti. Latou te toe tōmanatu ma le fiafia i le taimi na tau leai ai ni o latou tiute tauave, e tele foʻi le taimi sa fiafia ai ma le tele o mea e mafai ona faia i le soifuaga.

2 E lē taumatea e ese le manatu o outou le ʻautalavou i lenei mataupu. Atonu o iai ni ou faafitauli i le taulimaina o suiga tau i faalogona ma i le tino i le taimi o le talavou. Atonu o loo outou fesagaʻi ma omiga mai aumea i le aʻoga. E lē taumatea e ao ona outou faia ni taumafaiga maumauaʻi e teena ai le faaaogā sese o fualaau faasāina, ʻava malosi ma amioga lē mamā. O le toʻatele o outou e fesagaʻi foʻi ma mataupu e faatatau i le solitū po o isi mataupu e fesootaʻi atu i lo outou faatuatua. Ioe, o le taimi o le talavou e mafai ona avea ma taimi faigatā. Ae peitaʻi, o loo tele pea mea e mafai ona outou fai. O le fesili la, O le a faapefea ona outou faaaogāina avanoa e faia ai ia mea?

Ia Olioli i Lou Talavou

3. O le ā le fautuaga ma le lapataʻiga na avatu e Solomona i talavou?

3 O le a taʻu atu e tagata matutua iā te oe e faapea, e lē tumau le vaitaimi o le talavou ma e saʻo i latou. I ni nai tausaga o le a mavae atu lenā vaitaimi. O lea la, ia e olioli i le taimi o lou tamaitiiti. O le fautuaga lenā a le tupu o Solomona, o lē na tusi: “Le tauleʻaleʻa e, inā olioli ia i lou tama itiiti, ia fiafia foʻi lou loto i aso o lou tauleʻaleʻa, ma ia e savali i ala ua e loto i ai, ma mea e vaai i ai ou mata.” Ae peitaʻi, na lapataʻi mai Solomona i talavou e faapea: “Inā faateʻa ese atu ia le tigā i lou loto, ma tuu ese atu le leaga i lou tino.” Na ia toe faapea atili mai: “O le tama itiiti ma le tauleʻaleʻa e faatauvaa ia.”—Failauga 11:9, 10.

4, 5. Aiseā e atamai ai mo talavou ona sauniuni mo le lumanaʻi? Ia faataʻitaʻi.

Pe o e malamalama i le mea o uiga i ai Solomona? Ina ia faataʻitaʻi, seʻi mafaufau i se talavou ua ia mauaina se meaalofa matuā tāua lava, atonu o se tupe. O le ā o le a ia faia i lenā meaalofa? E mafai ona ia faaaluina i mea e fiafia i ai—e pei o le atalii faamaumau ʻoa i le faataoto a Iesu. (Luka 15:11-23) Peitaʻi, o le ā o le a tupu pe a uma le tupe? E mautinoa o le a ia faanoanoa ona o lona faatamala tele! I le isi itu, seʻi faapea ua ia faaaogā le meaalofa e sauniuni ai mo le lumanaʻi, atonu ua ia teu le tele o le tupe ina ia maua ai ni tupe tului. Mulimuli ane, pe a ia maua aogā mai i lana teugātupe, pe e te manatu o le a ia faanoanoa i le lē faaaluina o ana tupe uma i mea e fiafia ai i le taimi o lona talavou? E mautinoa e leai!

5 Ia manatu i le taimi o lou talavou o se meaalofa mai le Atua. O le a faapefea ona e faaaogāina lenā meaalofa? E mafai ona maumau lou malosi ma le maelega i le faamalieina o ou lava manaʻoga, ma faia le mea e te fiafia i ai e aunoa ma se mafaufau i le lumanaʻi. Afai e maumau lou malosi i le taimi o lou talavou, o lona uiga la, o le taimi sa avea ai oe o se ‘tama itiiti ma se tauleʻaleʻa’ ua faamaonia e matuā “faatauvaa” lava. Māʻeu le sili ona lelei o le faaaogā o le taimi o lou talavou e sauniuni ai mo le lumanaʻi!

6. (a) O le ā le fautuaga a Solomona ua saunia ai se taʻitaʻiga mo talavou? (e) O le ā e finagalo Ieova e fai mo talavou, ma e faapefea ona maua mai ai e se talavou aogā?

6 Na taʻua e Solomona se mataupu silisili e mafai ona fesoasoani iā te oe ina ia faaaogā ai ma le atamai le taimi o lou talavou. Na ia faapea mai: “O lenei, ia e manatua lē na faia oe i ona pō o lou tauleʻaleʻa.” (Failauga 12:1) O le ki lenā o le taulau manuia—faalogo iā Ieova ma faia lona finagalo. Na fetalai atu Ieova iā Isaraelu anamua e faatatau i lona finagalo mo i latou: “O aʻu nei, ua ou iloa manatu ua ou manatu ai iā te outou, o manatu i le manuia, a e lē o le malaia, . . . e foaʻiina atu iā te outou le iʻuga e i ai le faamoemoe.” (Ieremia 29:11) E finagalo Ieova e foaʻi atu foʻi iā te oe le “iʻuga e i ai le faamoemoe.” Afai e te manatua o ia i au gaoioiga, manatunatuga ma filifiliga, e mautinoa o le a e maua lenā faamoemoe.—Faaaliga 7:16, 17; 21:3, 4.

“Ia Outou Faalatalata i le Atua”

7, 8. E faapefea i se talavou ona faalatalata i le Atua?

7 Na faalaeiau Iakopo iā i tatou ia manatua Ieova ina ua ia timaʻi e faapea: “Ia outou faalatalata atu i le Atua, ona faalatalata mai lea o ia iā te outou.” (Iakopo 4:8) O Ieova o Lē na Foafoaina mea, o le Pule silisili ese i le lagi, e tatau i ai le tapuaʻiga ma le viiga. (Faaaliga 4:11) Peitaʻi, afai tatou te faalatalata atu iā te ia, ona faalatalata mai lea o ia iā i tatou. Pe lē faamāfanafanaina ai ea lou loto i lenā alofa naunau?—Mataio 22:37.

8 E tele auala tatou te faalatalata ai iā Ieova. O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai Paulo: “Ia outou finafinau i le tatalo, ia mataala i lea mea ma le faafetai.” (Kolose 4:2) I se isi faaupuga, ia atiina aʻe le masaniga o le tatalo. Aua le faamalieina i le na o le faapea, amene pe a māeʻa ona ofoina atu e lou tamā po o se uso Kerisiano i le faapotopotoga se tatalo. Pe ua e sasaa atu ea lou loto iā Ieova ma taʻu atu iā te ia ou manatu, mea o e mataʻu ai ma luʻi o loo e fesagaʻia? Pe ua e taʻu atu ea iā te ia mea e te māasiasi e talanoa ai i se tagata? O le tatalo faamaoni mai le loto e aumaia ai le filemu. (Filipi 4:6, 7) E fesoasoani iā i tatou e faalatalata atu ai iā Ieova ma lagona ai e faapea, o loo ia faalatalata mai iā i tatou.

9. E faapefea ona faalogo se talavou iā Ieova?

9 Ua tatou iloa se isi auala e faalatalata atu ai iā Ieova i nei upu mai le Atua: “Ia e faalogo i le faatonu mai, ma e talia le aʻoaʻo atu; ina ia e poto ai pe a oo i ou tausaga amuli.” (Faataoto 19:20) Ioe, afai e te faalogo iā Ieova ma usitai iā te ia, ua e sauniuni la mo le lumanaʻi. E faapefea ona e faaalia o loo e faalogo iā Ieova? E mautinoa o loo e auai e lē aunoa i sauniga ma faalogo i le polokalame. E lē gata i lea, o loo e “āva i lou tamā ma lou tinā” e ala i lou auai i le suʻesuʻega a le aiga. (Efeso 6:1, 2; Eperu 10:24, 25) E avatu le faamālō iā te outou. E faaopoopo atu i ai, po o e ‘faaaogāina aso o lenei olaga’ e sauniuni ai mo sauniga, faitau e lē aunoa le Tusi Paia ma faia au saʻiliʻiliga? Po o e taumafai e faatatau mea ua e faitauina ina ia mafai ona e savali e pei “o ē popoto”? (Efeso 5:15-17; Salamo 1:1-3) Pe afai e te faia faapena, ua e faalatalata atu iā Ieova.

10, 11. O ā aogā e maua e talavou pe a latou faalogo iā Ieova?

10 I upu amata o le tusi o Faataoto, o loo faamatala ai e le tusitala le fuafuaga o lenā tusi. Na ia taʻua o le fuafuaga, “ina ia iloa ai le poto ma ia aʻoaʻoina; ia lagona ai upu e atamai ai; ia maua ai le aʻoaʻoina i le poto, ma le amiotonu, ma le faamasinoga, ma le amio saʻo; ia avatu ai le faautauta i ē faigofie; o le poto ma le mafaufau i le tauleʻaleʻa.” (Faataoto 1:1-4) O lea la, a o e faitau ma faatatauina upu o le Faataoto ma isi upu o le Tusi Paia, o le a e atiina aʻe ai le amiotonu ma le faamaoni ma o le a finagalo malie Ieova i lou faalatalata atu iā te ia. (Salamo 15:1-5) O le tele o lou iloa o le mea e saʻo ma le mea sesē, le iai o le faautauta, poto ma mafaufauga saʻo o le lelei foʻi lenā o au filifiliga.

11 Pe talafeagai ona faatalitalia se talavou e gaoioi ma le atamai i lenei auala? E talafeagai, auā o le toʻatele o talavou Kerisiano o loo latou gaoioi ma le atamai. O le iʻuga, e faaaloalogia ai i latou e isi ma lē ‘ʻinoʻino ai i lo latou tauleʻaleʻa.’ (1 Timoteo 4:12) E mitamita o latou mātua iā i latou ma ua fetalai mai Ieova e faapea, ua faafiafia e talavou Kerisiano lona finagalo. (Faataoto 27:11) E ui lava ina latou laiti, ae latou te mautinoa e faatatau atu nei upu iā i latou: “Inā mafaufau ia i lē ua sao lana amio, ma vaavaai i lē ua amiotonu; auā o le iʻuga o lea tagata o le manuia lava lea.”—Salamo 37:37.

Ia Faia ni Filifiliga Saʻo

12. O le ā se tasi o filifiliga tāua e faia e talavou, ma aiseā e tumau ai āuga o lenā filifiliga?

12 O le vaitaimi o le talavou o le taimi lea o le faia o filifiliga, o nisi o na filifiliga e tumau ona āuga. O nisi o filifiliga e te faia i le taimi nei, o le a aafia ai oe i le lumanaʻi. O filifiliga atamai, e iʻu i se olaga fiafia ma le taulau manuia. O filifiliga e lē atamai e mafai ona faaleagaina ai i le olaga atoa. Seʻi o tatou iloiloina le auala ua moni ai lenā tulaga i filifiliga e lua e te faia. Muamua: O ai ua e filifili e te aumea atu i ai? Aiseā e tāua ai lenā filifiliga? Ua faapea mai le faataoto mai le Atua: “O lē latou te feoaʻi ma tagata popoto, e poto lava ia; a o le uō a ē valelea, e leaga ai lava ia.” (Faataoto 13:20) I nisi faaupuga, o le a oo ina avea i tatou e pei o i latou o loo tatou aumea atu i ai—a lē o le popoto e valelea ai. O le ā le ituaiga tagata e te manaʻo ia i ai oe?

13, 14. (a) E ese mai le fesootaʻi tuusaʻo ma tagata, o ā isi mea e aofia ai i aumea? (e) O le ā le mea sesē e ao i talavou ona ʻalofia?

13 Pe a e mafaufau i aumea, ua e manatu i le faatasitasi ma tagata. E saʻo le manatu lenā peitaʻi, e iai isi mea e aofia ai. Pe a e matamata i se polokalame o le televise, faalogologo i se musika, faitau se tusi, alu i se tifaga po o le faaaogāina o le Initineti, o lenā ua iai au aumea. Afai e uunaʻia oe e aumea na e faamalieina ni faanaunauga sauā ma lē mamā po o le faaaogāina sesē o fualaau faasāina, onā po o so o se isi lava mea e solia ai mataupu silisili a le Tusi Paia, o lona uiga ua e aumea la ma “tagata vālea,” o ē gaoioi e pei e lē o soifua Ieova.—Salamo 14:1.

14 Atonu e te manatu e faapea, talu ai o loo e auai i sauniga faa-Kerisiano ma maelega faatasi ma le faapotopotoga, ua lava la lou malosi e te lē aafia ai i se ata sauā po o se lipine e manaia le musika ae faalētonu upu. E te ono manatu e faapea, o le a leai ni iʻuga leaga pe afai e na ona tilotilo i ata matagā tau feusuaʻiga faaleituaiga i le Initineti. Ua taʻu atu e le aposetolo o Paulo iā te oe e faapea, o lenā e te sesē! Ua ia faapea mai: “O le feoaʻi ma ē amio leaga e leaga ai amio lelei.” (1 Korinito 15:33) E faanoanoa lava, o le toʻatele o talavou Kerisiano lelei, ua faaleagaina a latou amioga lelei e aumea leaga. O lea la, ia maumauaʻi e ʻalofia na aumea. Pe afai e te faia faapea, ua e mulimuli i le fautuaga a Paulo: “Aua foʻi tou te amio faatasi ma lenei lalolagi, a e peitaʻi ia liliuina i le toe fuataʻiina o outou loto, ina ia outou suʻesuʻe pe se ā le finagalo o le Atua, o mea ua lelei, ma le mālie, ma le atoatoa.”—Roma 12:2.

15. O le ā le filifiliga lona lua e faia e talavou, ma o ā omiga e oo iā i latou i nisi taimi ona o lenei tulaga?

15 O le filifiliga lona lua lenei o le a lua fesagaʻi. O le a iai le taimi o le a e filifili ai po o le ā e te manaʻo e fai pe a uma au aʻoga. Pe afai o e aumau i se atunuu e faigatā ona maua ai se galuega, e te ono feagai la ma se omiga o le taliaina vave lea o se galuega lelei. Ae afai o e aumau i se atunuu e lelei le tamaoaiga, atonu e tele ni galuega e te filifili ai, o nisi o na galuega e te matuā fiafia i ai. O le naunau faamaoni mo lou lelei, atonu e uunaʻia ai oe e ou faiaʻoga po o ou mātua e saʻili se galuega e lelei le totogi ma oo ina mauʻoa ai. Ae peitaʻi, o le toleniina mo lenā galuega atonu e utiuti ai le taimi e te auauna ai iā Ieova.

16, 17. Ia faamatala le auala e fesoasoani ai mau eseese i talavou ina ia iai se vaaiga lelei i galuega.

16 Ia manatua ona iloilo le Tusi Paia a o leʻi faia se filifiliga. Ua timaʻi mai le Tusi Paia iā i tatou ina ia galulue e tausia i tatou lava. (2 Tesalonia 3:10-12) Ae peitaʻi, e iai nisi mea e aofia ai. Matou te faalaeiauina oe ina ia faitau mau o loo mulimuli mai ma mafaufau i le auala e mafai ona fesoasoani ai i talavou ina ia iai se vaaiga paleni i le mataupu o le filifilia o galuega: Faataoto 30:8, 9; Failauga 7:11, 12; Mataio 6:33; 1 Korinito 7:31; 1 Timoteo 6:9, 10. Pe a māeʻa ona faitau na fuaiupu, po ua e malamalama i le silafaga a Ieova i lenei mataupu?

17 E lē tatau ona avea se galuega totogi o se mea e matuā tāua tele ma iʻu ai ina faamuamua na i lo o la tatou auaunaga iā Ieova. E lelei pe afai e mafai ona maua se galuega talafeagai pe a iʻu mai aʻoga maualuga. Pe afai e te manaʻomia nisi aʻoaʻoga faaopoopo pe a uma au aʻoga, e ao ona e talanoa i ou mātua. Ae peitaʻi, ia aua lava neʻi e manatu māmā i “mea e sili ona tāua,” (NW ) o lona uiga o mea faaleagaga. (Filipi 1:9, 10) Ia aua neʻi faia le mea sesē lea sa faia e Paruka, le tusiupu a Ieremia. E leʻi iai sona talisapaia mo lona faaeaga o le auaunaga ma na ia ‘saʻili ai mo ia mea tetele.’ (Ieremia 45:5) Na iai se taimi na galo ai iā te ia, e lē mafai e “mea tetele” o lenei lalolagi ona ia faalatalata ai iā Ieova pe fesoasoani iā te ia e faasaoina ai mai le faaumatiaga o Ierusalema. E mafai foʻi ona fai se faamatalaga faapena iā i tatou i aso nei.

Talisapaia Mea Faaleagaga

18, 19. (a) O le ā le mea o loo mafatia ai le toʻatele o ou tuaoi, ma o le ā lou lagona e ao ona iai iā i latou? (e) Aiseā e lē o fia taumamafa faaleagaga ai le toʻatele?

18 Po o e vaai i faasalalauga i ata o tamaiti i atunuu o pagatia i oge? Afai na e vaai i ai, e mautinoa e te lagona le alofa iā i latou. Pe e te manatu faapena i tagata o lou vaipanoa? Aiseā e ao ai ona e manatu faapena? Talu ai o le toʻatele o i latou o loo matelāina foʻi. O loo mafatia i latou i le oge lea na valoia e Amosa: “O loo faapea mai le Alii o Ieova, Faauta, e oo mai aso ou te tuuina atu ai le oge i le nuu; e lē se oge i mea e ʻai, po o se galala i le fia inu vai, a o le oge i le faalogologo i afioga a Ieova.”—Amosa 8:11.

19 E moni, o le toʻatele o i latou o mafatia mai i lenei oge faaleagaga e lē o “manatu mamafa i o latou manaʻoga faaleagaga.” (Mataio 5:3, NW) O le toʻatele e lē fia taumamafa faaleagaga. Ua manatu nisi e faapea, o loo lelei le fafagaina o i latou. Ae afai latou te manatu faapena, ua māfua ona o loo fafagaina i latou i mea lē aogā e taʻua o le “poto o lenei lalolagi” lea e aofia ai le pupū i meafaitino, matematega faasaienisi, manatu eseese e faatatau i amioga ma isi mea. Ua manatu nisi o le “poto” faaonapōnei, ua lē o toe aogā ai le Tusi Paia. Ae peitaʻi, “ua lē iloa le Atua e le lalolagi i lo latou poto.” O le poto o lenei lalolagi o le a lē fesoasoani iā te oe e faalatalata atu ai i le Atua. O lenei poto o le “valea lea i luma o le Atua.”—1 Korinito 1:20, 21; 3:19.

20. Aiseā e lē talafeagai ai le manaʻo e faataʻitaʻi i tagata e lē tapuaʻi iā Ieova?

20 Pe a e vaai i ata o tamaiti o loo fia aai, pe e te fia pei o i latou? E mautinoa e leai! Peitaʻi, o nisi talavou i aiga Kerisiano ua faaalia se faanaunauga ia pei o tagata o loo matelāina faaleagaga ia o loo siʻomia ai i latou. Atonu e mafaufau na talavou e faapea, o loo saʻoloto ma ola fiafia talavou i le lalolagi. Ua galo iā i latou e faapea, o na talavou o loo faaesea mai i le Atua. (Efeso 4:17, 18) Ua galo foʻi iā i latou ia aafiaga leaga o le matelāina faaleagaga. O nisi o nei aafiaga leaga, o maʻitaga e leʻi faatalitalia o talavou, o aafiaga faaletino ma faalogona ona o amioga lē mamā, le ulaula, onā ma le faaaogāina sesē o fualaau faasāina. O le matelāina faaleagaga e faapogaia ai se agaga fouvale ma manatu ai e faapea, ua siliga tali i seu se faamoemoe ma le leai o se taʻitaʻiga i le olaga.

21. E faapefea ona tatou puipuia i tatou mai le faia o amioga sesē ia e faia e i latou e lē tapuaʻi iā Ieova?

21 O lea la, pe a e iai i le aʻoga faatasi ma i latou e lē o tapuaʻi iā Ieova, ia aua neʻi pulea oe e a latou amioga. (2 Korinito 4:18) O le a tautala lē mafaufau nisi e faatatau i mea faaleagaga. E lē gata i lea, o le a saunia e faasalalauga ia faamatalaga taufaasesē e iloagatā, e faaalia ai e faapea, o se faiga masani le faia o amioga lē mamā, onā po o le faaaogā o upu masoā. Ia teena na aafiaga. Ia faaauau ona aumea e lē aunoa ma tagata o ē o loo iai “le faatuatua ma le loto fuatia ifo e lelei.” E lē gata i lea, “ia alualu lo outou faamalosi i le galuega a le Alii ma le lē aunoa.” (1 Timoteo 1:19; 1 Korinito 15:58) Ia pisi i gaoioiga i le Maota o le Malo ma le auaunaga i le fanua. A o faagasolo ou tausaga aʻoga, ia fai se sao i le auaunaga o le paeonia lagolago mai i lea taimi i lea taimi. Ia faamalosia lau vaai faaleagaga i lenei auala, ma o le a e tumau ai i le upu moni.—2 Timoteo 4:5.

22, 23. (a) Aiseā e masani ai ona faia e se talavou Kerisiano ni filifiliga e lē malamalama ai isi? (e) O le ā ua faalaeiauina talavou ina ia faia?

22 O le faatāuaina o mea faaleagaga, o le a taʻitaʻia ai oe e faia filifiliga e lē malamalama ai isi. O se faaaʻoaʻoga, o se tama talavou Kerisiano e poto i mea tau musika ma e maualuluga ona togi i mataupu uma i le aʻoga. Ina ua faauu, na ia aufaatasi atu i lona tamā i se pisinisi o le fufuluina o faamalama ina ia mafai ai ona faia lana galuega ua ia filifilia o le faievagelia faataimi atoa po o le paeonia. E leʻi malamalama ona faiaʻoga i le māfuaaga o lana filifiliga, ae afai ua e vavalalata atu iā Ieova, matou te mautinoa o le a e malamalama.

23 A o e iloiloina le auala e faaaogā ai le malosi o lou talavou, ma ‘ia faapea ona outou teua oloa mo outou lava, o le faavae lelei mo aso atalī, ina ia outou fetagofi atu i le ola moni lava.’ (1 Timoteo 6:19) Ia maumauaʻi e ‘manatua Lē na faia oe’ i ona pō o lou talavou ma lou olaga atoa. Na pau lea o le auala e sauniuni ai mo se lumanaʻi taulau manuia, o se lumanaʻi e faavavau.

O le ā Lau Faaiʻuga?

• O le ā le fautuaga mai le Atua ua fesoasoani i talavou i a latou fuafuaga i le lumanaʻi?

• O ā nisi o auala e mafai e se talavou ona ‘faalatalata atu ai i le Atua?’

• O ā ni filifiliga e faia e se talavou o le a aafia ai lona lumanaʻi?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 15]

Pe o le a alu uma lou malosi ma lou maelega i le saʻilia o au lava mea?

[Ata i le itulau 16, 17]

E tausia e talavou Kerisiano atamamai la latou vaaiga faaleagaga ia manino