Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Tala Mai e le Foafoaga le Mamalu o le Atua!

Ua Tala Mai e le Foafoaga le Mamalu o le Atua!

Ua Tala Mai e le Foafoaga le Mamalu o le Atua!

“Ua tala mai e le lagi le mamalu o le Atua; ua faaalia foʻi e le va nimonimo le galuega a ona aao.”—SALAMO 19:1.

1, 2. (a) Aiseā e lē mafai ai ona vāaitino tagata i le mamalu o le Atua? (e) O faapefea ona viia le Atua e toeaina e toʻa 24?

“E TE lē mafaia ona vaai mai i oʻu mata; auā e lē mafai ona vaai mai lava se tagata iā te aʻu, ma ola pea ia.” (Esoto 33:20) O le lapataʻiga lenā a Ieova iā Mose. Ona o le tagata ua iai i le tino augavale, e lē mafai ona latou vāaitino i le mamalu o le Atua ma soifua pea. Ae e ala i se faaaliga, na maua ai e le aposetolo o Ioane se vaaiga ofoofogia o Ieova a o afio i Lona nofoālii mamalu.—Faaaliga 4:1-3.

2 I le lē pei o tagata, e mafai e foafoaga agaga faamaoni ona vāai i fofoga o Ieova. E aofia ai ia “toeaina e toʻaluafulu ma le toʻafā” na vaai i ai Ioane i lana faaaliga, o ē o loo fai ma sui o le 144,000. (Faaaliga 4:4; 14:1-3) E faapefea ona latou tali atu pe a vāai i le mamalu o le Atua? E tusa ai o le Faaaliga 4:11, ua latou faalauiloa atu: “Lo matou Alii e, ma lo matou Atua, e tatau lava oe ina ia tuuina atu iā te oe le viiga, ma le faaneeneega, ma le mana; auā na e faia mea uma lava, ona o lou finagalo foʻi e i ai i latou ma ua faia.”

Le Māfuaaga ua “Lē Mautali Ai”

3, 4. (a) Aiseā e sesē ai le teena o le faatuatua i le Atua ona e faapea e lē lagolagoina e suʻesuʻega faasaienisi? (e) I nisi taimi, o le ā le māfuaaga ua lē talitonu ai tagata i le Atua?

3 Po o faagaeetia oe e avatu le viiga i le Atua? O le toʻatele o tagata e lē o avatuina le viiga i le Atua ma e manatu nisi e lē o soifua le Atua. O se faaaʻoaʻoga, na tusi se tagata suʻesuʻe i le vateatea: “Po o le Atua ea na faalaa ane ma faia le lagi ma le lalolagi mo lo tatou lelei? . . . E manaia le taofi. Ae i loʻu manatu, e sesē lenā faamatalaga. . . . E lē faamalieina se tagata i le manatu e faapea, na faia e le Atua mea uma lava.”

4 E faatapulaa saʻiliʻiliga faasaienisi i mea e mafai ona suʻesuʻeina pe mātauina e tagata. Ae o le tele o taimi, ua na o ni matematega. Talu ai “o le Atua o le agaga lava ia,” e lē mafai ona mātauina pe suʻesuʻeina o ia e ala i saʻiliʻiliga faasaienisi. (Ioane 4:24) O lea la, o se manatu faasausili le teena o le faatuatua i le Atua ona e faapea e lē lagolagoina e suʻesuʻega faasaienisi. Na mātauina e se saienitisi e suafa iā Vincent Wigglesworth mai le iunivesite o Cambridge e faapea, o suʻesuʻega faasaienisi e “manaʻomia ai foʻi le faatuatua.” I le ā le itu? “E faalagolago atu i le faatuatuaga mautinoa faapea ua tutupu mea faalenatura ona o ‘tulafono faalenatura.’” O lea la, e manaʻomia le faatuatua e talitonu ai i le faasaienisi, e pei foʻi ona manaʻomia le faatuatua e talitonu ai i le Atua. I nisi taimi, e aliali mai o le māfuaaga e lē talitonu ai i le Atua, ona e matuā lē manaʻo lava e talia le mea moni. Na tusi le faisalamo: “O le faasiasia o mata o lē ua amio leaga e lē saʻili ai o ia; o ona mafaufau uma, E leai se Atua.”—Salamo 10:4.

5. Aiseā ua lē mautali ai i latou e lē talitonu i le Atua?

5 O le talitonu i le Atua o se talitonuga ua faavaeina lelei, auā e anoanoaʻi faamaoniga e iloa ai o loo soifua le Atua. (Eperu 11:1) Na taʻua e se tagata suʻesuʻe i le vateatea e suafa iā Allan Sandage: “E faigatā ona ou talitonu faapea o le tulaga maopoopo o loo iai [i le vateatea] na pogai mai i ni tulaga fenumiaʻi. E tatau lava ona iai se pogai o ia mea o loo faamaopoopoina. Iā te aʻu lava ia, o le Atua o se misiterio peitaʻi, o ia lenā na faapogaia vavega lea ua ala ai ona iai mea.” Na faapea atu le aposetolo o Paulo i Kerisiano i Roma, o uiga “lē vaaia [o le Atua] talu ona faia o le lalolagi, e vaaia lava ia i le mafaufau i mea na faia, o lona mana faavavau lava lea ma lona Atua; o lea foʻi ua lē mautali ai i latou [e lē talitonu].” (Roma 1:20) Talu mai le taimi na ‘faia ai le lalolagi’—aemaise le taimi na faia ai tagata o ē e mafai ona malamalama o loo soifua le Atua—ua faamaonia e iai Lē na Foafoaina Mea e tele lona mana, o le Atua ua alagatatau ona tapuaʻi i ai. O lea la, ua lē mautali ai i latou e lē amanaʻiaina le mamalu o le Atua. Ae o ā faamaoniga ua saunia e le foafoaga?

Ua Tala Mai e le Vateatea le Mamalu o le Atua

6, 7. E faapefea ona tala mai e le lagi le mamalu o le Atua?

6 E maua le tali i le Salamo 19:1: “Ua tala mai e le lagi le mamalu o le Atua; ua faaalia foʻi e le va nimonimo le galuega a ona aao.” Na iloa e Tavita, o fetu ma paneta ia na susulu ane i “le va nimonimo” po o le atimosifia, ua saunia ai se faamaoniga lē mafaafitia e faapea o loo soifua le Atua mamalu. Na ia fai mai atili: “O loo taʻu atu le upu e le tasi aso i le tasi aso, o loo faailoa foʻi le poto e le tasi pō i le tasi pō.” (Salamo 19:2) I le tasi aso i le tasi aso ma i le tasi pō i le tasi pō, ua faaalia ai e le lagi le atamai o le Atua ma lona mana e foafoa ai mea. E peiseaʻī “o loo taʻu atu” e le lagi faaupuga o viiga i le Atua.

7 E ui i lea, e manaʻomia le utaga mamao ina ia lagonaina ai lenei molimau. “E leai se gagana, e leai foʻi ni upu, e lē lagona o latou leo.” Ae e matuā malosi le molimau lē leoa a le lagi. “Ua oo atu lo latou leo i le lalolagi uma lava, ma a latou upu i tuluʻiga o le atu laulau.”—Salamo 19:3, 4.

8, 9. O ā ni mea moni matilatila e faatatau i le lā?

8 Ua faamatala e Tavita le ofoofogia o foafoaga a Ieova i upu e sosoo ai e faapea: “Ua na tuu i ai [i le lagi faitino] le fale ʻie mo le lā; o ia foʻi, e faapei o se faatoʻāfaiavā ua sau mai lona afeafe; e fiafia o ia e pei o se tagata fitafita e tamoʻe i le ala. O lona alu atu, mai le tasi tuluʻiga o le lagi lea, ua oo foʻi lana faataamilosaga i le tasi ona tuluʻiga; e leai foʻi se mea e lilo i lona vevela.”—Salamo 19:4-6.

9 E lē telē le lā pe a faatusatusa atu i isi fetu. Peitaʻi, o le lā o se fetu ofoofogia ma e matuā laiti paneta o loo siʻomiaina pe a fua i lona telē. Ua faapea mai se tasi tusi, o le telē o le lā pe tusa e faa 330,000 taimi lona telē na i lo le lalolagi. O lea la, pe a tuufaatasi paneta uma o loo faataamilo i le lā, e toetoe lava a tutusa ma le telē o le lā! O le malosi o le kalave o le lā, ua mafai ai ona faataamilo le lalolagi i le lā i le mamao e 93 miliona maila (150 miliona kilomita) mai le lā e aunoa ma le see ese pe soona latalata ane i le lā. E na o se vaega itiiti lava o le malosi o le lā e au mai i le lalolagi, ae ua lava ma totoe lenā e tausia ai le ola.

10. (a) E faapefea ona ulu atu ma toe sau i fafo le lā mai lona “fale ʻie”? (e) E faapefea ona tamoʻe pei o “se tagata fitafita”?

10 O loo tautala le faisalamo i le lā i se gagana faafaatusa, ua faaatagiaina le lā e “se tagata fitafita” o loo tamoʻe mai le tasi tafatafāilagi e oo i le isi tafatafāilagi a o faagasolo le aso, ae e mālōlō i le pō i se “fale ʻie.” Pe a magoto le lā i lalo ifo o le tafatafāilagi, e foliga mai o loo ulu atu i se “fale ʻie” e pei o le a mālōlō pe a vaavaai ane mai le lalolagi. I le taeao, e oso aʻe ma le sagisagi fiafia “faapei o se faatoʻāfaiavā ua sau mai lona afeafe.” Na silafia e Tavita le mālūlū o le pō ona o ia o se leoleo mamoe. (Kenese 31:40) Na ia manatuaina le auala na ia vave māfanafana ai ona o le lā atoa ma mea na siʻomiaina o ia. E manino mai, e lē fiu le lā i lana “faigāmalaga” mai sasaʻe e agaʻi atu i sisifo, ae pei o “se tagata fitafita” o loo nofosauni e toe alu lana faigāmalaga.

Fetu ma Aniva Ofoofogia

11, 12. (a) O le ā e ofoofogia ai le faatusaina e le Tusi Paia o fetu i oneone? (e) O le ā le telē e ono iai le vateatea?

11 Na mafai ona vaaia e Tavita na o le faitau afe o fetu e aunoa ma se faata vāai mamao. Peitaʻi, e tusa ai o se suʻesuʻega talu ai nei, e faitau tiliona (e 22 ia 0 e sosoo i le numera 7) le aofaʻi o fetu i le vateatea e mafai ona iloa atu e ala i faata vāai mamao faaonapōnei! Na faaalia e Ieova se aofaʻiga tele ina ua ia faafesootaʻia le faitau aofaʻi o fetu i “oneone . . . i le matafaga.”—Kenese 22:17.

12 Mo le tele o tausaga, na mātauina ai e tagata suʻesuʻe i le vateatea ni “vaipanoa malamalama e ui ina nenefu, e lē o maʻoti o latou foliga.” Na manatu saienitisi, o nei “mea nenefu faataaliʻoliʻo” o se vaega o lo tatou aniva o le Milky Way. I le 1924, na iloa ai o lenā mea faataaliʻoliʻo e taʻua o le Andromeda o se isi foʻi aniva lea e sili ona latalata mai—pe tusa e lua miliona tausaga e alu atu ai le malamalama mai lo tatou aniva ona taunuu lea i lenā aniva! * I le taimi nei, ua manatu le ʻausaienitisi faapea e faitau piliona le aofaʻi o aniva, ma e tofu lava le aniva ma le faitau afe po o le faitau piliona foʻi o fetu. Peitaʻi ane, “o loo faitaulia e [Ieova] le aofaʻi o fetu; ua faaigoaina e ia o latou igoa uma lava.”—Salamo 147:4.

13. (a) O le ā e ofoofogia ai e faatatau i faaputuga fetu? (e) E faapefea ona faamaonia e lē iloa e saienitisi “tulafono i le lagi”?

13 Na fesili Ieova iā Iopu: “E te mafai ea ona nonoa i noataga o Kima? Pe te mafaia foʻi ona tatala i fusi o Kisila?” (Iopu 38:31) O Kima ma Kisila e faasino atu i faaputuga fetu ua faatulaga e foliga e pei o se ata o se mea. E ui lava atonu e matuā mamao le tasi fetu mai le isi fetu, ae pe a vaavaai atu mai le lalolagi, e lē o suia o latou tulaga. Ona o le saʻo aʻiaʻi o o latou tulaga, ua avea fetu ma “taʻiala lelei mo ē folau i le vasa, o i latou e ō atu i le vanimonimo i vaalele o le vateatea, atoa foʻi ma le iloaina o fetu.” (The Encyclopedia Americana) E ui i lea, e leai se tasi e malamalama atoatoa i “noataga” o loo fusifusia ai nei faaputuga fetu. Ioe, e lē mafai e saienitisi ona taliina le fesili na lāgā i le Iopu 38:33: “Ua e iloa ea tulafono i le lagi?”

14. Aiseā e faigatā ai ona iloa le auala o vaevaeina ai le malamalama?

14 E lē mafai foʻi e saienitisi ona taliina se isi fesili na fai atu iā Iopu: “O ifea le ala e vaevaeina atu ai le malamalama?” (Iopu 38:24) Na faamatalaina e se tasi tusitala lenei fesili e uiga i le malamalama e faapea, “o se fesili faasaienisi faaonapōnei.” Na manatu nisi faifilosofia Eleni anamua e faapea, o le malamalama na sau mai i fofoga o tagata. I se taimi e leʻi leva tele atu, na manatu le ʻausaienitisi e faapea o loo faia aʻe le malamalama i ni mea ninii. Na manatu nisi o loo susulu le malamalama e pei o ni peau. I aso nei, ua talitonu tagata saienitisi e faapea o loo faia aʻe le malamalama e lē gata i ni mea ninii, a o loo susulu foʻi e pei o ni peau. E ui i lea, o le malamalama ma le auala o “vaevaeina atu ai,” e lē o atoatoa ona manino i ai.

15. I le pei o Tavita, e faapeʻī o tatou lagona pe a tatou manatu i le lagi?

15 I le manatu atu i nei mea uma, ua faagaeetia ai le tagata e lagona e pei ona lagona le faisalamo o Tavita, o lē na fai mai: “A ou vaai atu i lou lagi, o le galuega a ou tamatamaʻi lima, o le masina atoa ma fetu na e faia; se ā ea le tagata e te manatu mai ai iā te ia; ma le atalii o le tagata e te asiasi mai ai iā te ia?”—Salamo 8:3, 4.

Ua Viia Ieova e le Lalolagi ma Meafaiola o Loo Iai

16, 17. Ua faapefea ona viia Ieova e meafaiola i “mea loloto” o le sami?

16 O loo taʻua e le Salamo 148 isi auala ua tala mai ai e le foafoaga le mamalu o le Atua. Ua faapea mai le fuaiupu e 7: “Ia vivii atu iā Ieova ai le lalolagi o tanimo ma mea loloto uma.” Ioe, ua faatumulia “mea loloto” o le sami i meafaiola ofoofogia lea e faamatilatila ai le atamai ma le mana o le Atua. O le fua faatatau o le mamafa o le tafolā lanu moana e 120 tone—o le mamafa lenā o elefane e 30! O le mamafa o lona fatu e 1,000 pauna (450 kilokalama) ma e mafai ona ia pamuina le toto pe tusa e 14,000 pauna (6,400 kilokalama) i vaega o lona tino! Faamata e faigatā ona gaoioi nei meafaiola lapopoʻa i le sami? E leai. Na faapea mai se lipoti a ē vaaia meafaiola o le sami i Europa, e saosaoa tele a latou “feoaʻiga i le sami.” Na faaalia e faamaumauga a satelite e faapea “na faimalaga se tafolā lanu moana i le silia i le 10,000 maila (16,000 kilomita) i masina e 10.”

17 O le isi ituaiga o mumua (bottle-nosed dolphin), e masani lava e 150 futu (45 mita) le loloto o lana maulu, ae na faamauina e faapea e 1,795 futu (547 mita) le loloto o le maulu o le mumua e pito i loloto lana maulu! E faapefea ona lavātia e lenei iʻa se maulu loloto faapena? E lemū le tātā o lona fatu i le taimi e maulu ai, ma e alu atu le toto i le fatu, māmā ma le faiʻai. E lē gata i lea, e maua i ona musele se vailaau e teu ai le okesene. Ae e sili atu ona loloto le maulu o le iʻa e taʻua o le elephant seal ma le isi ituaiga o tafolā (sperm whale). Na faapea mai se mekasini: “Na i lo le tauivi o iʻa ina ia mānavanava loloa, e masani ona matuā faamāui o latou māmā.” O le okesene lea latou te moomia, e tele ina teuina i o latou musele. E manino mai la, o nei meafaiola o se faamaoniga vaaia o le atamai o le Atua e ona le malosi uma lava!

18. Ua faapefea ona faaalia e le sami le atamai o Ieova?

18 O loo faaatagia atu foʻi e le sami le atamai o Ieova. Ua faapea mai se tusi: “O so o se matāua i le 100 mita pito i luga o le sami, o loo ola ai le faitau afe o laau ninii e lē o iloa atu.” (Scientific American) E faamamāina e lenei “vaomatua lē vaaia” le ʻea e ala i le aveesea o le faitau piliona o tone o le kaponi taiokesaita. Ua saunia e nei laau ninii le ʻafa o le okesene o loo tatou mānavaina.

19. E faapefea ona faataunuu e le afi ma le kiona le finagalo o Ieova?

19 Ua faapea mai le Salamo 148:8: “O le afi ma le uatoʻa, o le kiona ma le ausa; o le matagi e afā ai, o loo faia lana afioga.” Ioe, ua faaaogā foʻi e Ieova malosiaga faalenatura e leai ni ola, ina ia faataunuu ai lona finagalo. Ia manatu foʻi i le afi. I tausaga ua teʻa, na manatu tagata e faapea o le mū o vaomatua e na o se tulaga e faatamaʻia ai. I aso nei ua talitonu tagata suʻesuʻe e faapea, e tāua tele le mū o vaomatua i le faagasologa lelei o le siʻosiʻomaga, e aveesea ai laau ua matutua po ua pepē, e fesoasoani e faatupu ai le tele o fatu, toe maua mai ai ni meaʻai mo laau ma faaitiitia ai lamatiaga o le vave sosolo o se isi mū. E tāua foʻi le kiona i le faasūsū ma le toe faaleleia o le palapala, e faatumu ai vaitafe ma puipuia ai manu ma laau mai le mālūlū tele.

20. E faapefea ona maua e tagata aogā mai mauga ma laau?

20 Ua taʻua i le Salamo 148:9: “O mauga tetele, ma mauga iti uma lava; o laau e fua mai, ma arasi uma lava.” O mauga maualuluga o se faamaoniga lenā o le malosi o le mana o Ieova. (Salamo 65:6) Ae e iai foʻi so latou fuafuaga aogā. Na faapea mai se lipoti a le Faalapotopotoga Tau Siʻosiʻomaga i Bern i Suisilani: “E tū i mauga ia matavai o vaitafe tetele uma lava o le lalolagi. E silia i le ʻafa o tagata i le lalolagi e faalagolago i vaimamā e maua mai i mauga . . . O nei ‘tane vai’ e tāua tele mo le soifua mālōlōina o tagata.” E faamamaluina foʻi le Atua e laau. Ua faapea mai le Polokalame Tau Siʻosiʻomaga a Malo Aufaatasi, o laau “e tāua tele mo le soifua mālōlōina o tagata i atunuu uma . . . O le tele o ituaiga laau e tāua i le tulaga tau tamaoaiga auā e maua mai ai laupapa, fualaau ʻaina, fatu, apulupulu ma masoā. I le lalolagi aoao, e toʻa 2 piliona tagata e faalagolago i fafie mo le saunia o meataumafa ma le māfanafana.”

21. Ia faamatala pe faapefea ona faamaonia e se laulaau le atamai o le auala na faia ai.

21 O faamaoniga o le atamai o lē na foafoaina mea, e vaaia i le auala na faia ai laau. Ia manatu foʻi i se laulaau. E maseesee le pito i fafo o le laulaau ina ia aua neʻi vave mago ai. I lalo ifo o lenā tulaga maseesee i le itu i luga o le laulaau, o loo iai ni sela tāua e taʻua o chloroplasts. O nei sela o loo iai se sua lanumeamata e mitiia ai le malamalama. E ala i le faagasologa o nei gaoioiga (photosynthesis), ua avea ai laulaau ma “nofoaga e gaosi ai meaʻai.” E mitiia aʻe le vai e ala i aa ma alu atu i laulaau ona o se faiga lavelave “tau palama.” E faitau afe “pu” ninii (e taʻua o stomata) i le pito i lalo o le laulaau e matala ma toe tapuni e mitiia ai le kaponi taiokesaita. Ua saunia e le malamalama le malosi e tuufaatasia ai le suāvai ma le kaponi taiokesaita ina ia maua ai le masoā. Ua mafai nei ona faaaogā e le laau ia meaʻai na saunia e ia lava. Ioe, e matagofie ma lē leoa lenei “nofoaga e gaosi ai meaʻai.” Ua saunia foʻi e laau le okesene ma faamatuu atu i le ʻea, ae e lē faapolusioneina ai!

22, 23. (a) O ā tomai ofoofogia o loo iai i nisi o manu felelei ma manu vaefā? (e) O ā nisi o fesili e manaʻomia ona tatou talanoaina?

22 Ua taʻua i le Salamo 148:10: “O manu feʻai, ma manu vaefā uma; o mea fetolofi, ma manu felelei.” E maoaʻe tomai o le tele o manu vaefā ma manu felelei. E mamao le mea (i se tasi taimi, e 25,000 maila [40,000 kilomita] i aso e 90) e mafai ona lele atu ai le manulele o le Laysan albatross. E lele atu le isi manulele (blackpoll warbler) e aunoa ma le mālōlō mo le 80 itula, mai le itu i mātū e oo atu i le itu i saute o Amerika. E lē teuina e le kamela vai i lona tua e pei ona sa manatu i ai, ae e teu i lona puta lea e mafai ai ona malaga mo se taimi umi e aunoa ma le fia inu. E lētioa a vaʻiliʻili lelei e tagata inisinia ia manu pe a latou faia ni masini ma isi mea fou. Na fai mai le tusitala o Gail Cleere: “Afai e te manaʻo e gaosia se mea e lelei lona fausaga . . . ma o le a lē faaleagaina ai lona siʻomaga, e lē taumatea e mafai ona e maua se faaaʻoaʻoga lelei i mea faalenatura.”

23 E moni lava, ua tala mai e le foafoaga le mamalu o le Atua! E amata mai i le lagi ua faatumulia i fetu e oo atu i laau ma manu, e tofu lava le foafoaga ma le auala e faamamaluina ai Lē na Foafoaina i latou. Ae faapefea i tatou o tagata? E faapefea ona tatou autasi atu i foafoaga faalenatura i le usuina o viiga o le Atua?

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 12 O le saosaoa o le malamalama e 186,000 maila [300,000 kilomita] i sekone taʻitasi.

Pe E te Manatua?

• Aiseā ua lē mautali ai ē e tetee o loo soifua le Atua?

• E faapefea i fetu ma paneta ona faamamaluina le Atua?

• E faapefea i meafaiola o le sami ma le laueleele ona aumaia faamaoniga o Lē e alofa na Foafoaina Mea?

• E faapefea i malosiaga faalenatura ona faataunuuina le finagalo o Ieova?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 10]

Ua manatu le ʻausaienitisi e faitau tiliona (e 22 ia 0 e sosoo i le numera 7) le aofaʻi o fetu e mafai ona vaaia!

[Faamatalaga i Ata]

Frank Zullo

[Ata i le itulau 12]

Mumua e taʻua o le bottle-nose

[Ata i le itulau 13]

Matāua o se kiona

[Faamatalaga i Ata]

snowcrystals.net

[Ata i le itulau 13]

Manulele iti e taʻua o le Laysan albatross