Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

‘Ō Atu e Fai Nuu Uma ma Soo’

‘Ō Atu e Fai Nuu Uma ma Soo’

‘Ō Atu e Fai Nuu Uma ma Soo’

“Ua tuuina mai iā te aʻu le pule uma lava i le lagi ma le lalolagi. O lenei, ia outou ō atu e fai nuu uma lava ma soo.”—MATAIO 28:18, 19.

1, 2. (a) O le ā le galuega na tuu e Iesu i ona soo? (e) O ā fesili e faatatau i le faatonuga a Iesu o le a iloiloina?

I ISARAELU i le tau e totogo ai mea i le 33 T.A., na potopoto ai soo o Iesu i le mauga o Kalilaia. Ua toe faatūina lo latou alii o Iesu ma ua toeitiiti ona afio lea i le lagi peitaʻi ane, e iai se mea tāua o loo fia fetalai atu ai Iesu iā i latou. Sa iai se galuega a Iesu mo i latou. O le ā lenā galuega? Na faapefea ona tali atu ona soo i lenā galuega? E faapefea ona faatatau mai lenā galuega iā i tatou i aso nei?

2 O le mea na fetalai ai Iesu o loo faamauina i le Mataio 28:18-20: “Ua tuuina mai iā te aʻu le pule uma lava i le lagi ma le lalolagi. O lenei, ia outou ō atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu iā te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia; ia outou aʻoaʻo atu iā te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai iā te outou; faauta foʻi, ou te iā te outou i aso uma lava, e oo lava i le gataaga o le lalolagi.” Na fetalai Iesu e faatatau i le “pule uma,” i “nuu uma,” i “mea uma,” ma i “aso uma.” O lana faatonuga e aofia ai na faaupuga e fā ia ua lāgā ai ni fesili tāua, e mafai ona taaofaʻi i faaupuga o le aiseā? o fea? o le ā? ma o afea? Seʻi o tatou iloiloina fesili taʻitasi. *

“Ua Tuuina Mai iā te Aʻu le Pule Uma Lava”

3. Aiseā e ao ai ona tatou usiusitai i le faatonuga o le faia o soo?

3 Muamua, aiseā e ao ai ona tatou usiusitai i le faatonuga o le faia o soo? Na fetalai Iesu: “Ua tuuina mai iā te aʻu le pule uma lava i le lagi ma le lalolagi. O lenei, ia outou ō atu e fai nuu uma lava ma soo.” O le faaupuga “o lenei” ua faaalia ai se māfuaaga tāua e ao ai ona tatou usiusitai i lenei faatonuga. Talu ai o Iesu lea na tuuina mai le faatonuga, ua iā te ia le “pule uma lava.” O le ā le tele ua oo i ai lana pule?

4. (a) O le ā le tele ua oo i ai le pule a Iesu? (e) E faapefea i lo tatou malamalama i le pule a Iesu ona aafia ai lo tatou manatu i le faatonuga o le faia o soo?

4 Ua iā Iesu le pule i lana faapotopotoga, ma talu mai le 1914 ua ia pulea le malo o le Atua lea na faatoʻa faavaeina. (Kolose 1:13; Faaaliga 11:15) Ona o ia o le agelu sili, ua pule ai o ia i le faitau miliona o agelu i le lagi. (1 Tesalonia 4:16; 1 Peteru 3:22; Faaaliga 19:14-16) Ua ia maua le pule mai i lona Tamā e faaumatia ai “alii sili uma, ma faipule uma, ma ē malolosi” ia e tetee i tapulaa amiotonu. (1 Korinito 15:24-26; Efeso 1:20-23) E lē faatapulaaina le pule a Iesu i ē o soifua. Ua fai o ia ma “faamasino i ē o ola ma ē ua oti” ma ua tuu atu e le Atua iā te ia le mana e toe faatutū ai ē ua maliliu. (Galuega 10:42; Ioane 5:26-28) E mautinoa, o le faatonuga na tuuina mai e Lē ua ave i ai le pule, e ao ona manatu i ai o se mea e sili ona tāua. O lea la, tatou te faatāuaina le faatonuga a Keriso ia ‘ō e faia nuu uma ma soo’ ma lotomalilie e usiusitai i ai.

5. (a) Na faapefea ona lolo atu Peteru i fetalaiga a Iesu? (e) O le ā le faamanuiaga na maua e Peteru ona o le usiusitai i faatonuga a Iesu?

5 I le amataga o lana faiva i le lalolagi, na aʻoaʻo ai e Iesu ona soo i se auala mataʻina e faapea, o le amanaʻiaina o lana pule ma usiusitai i ana faatonuga o le a iʻu ai i faamanuiaga. I se tasi mea na tupu, na ia fetalai atu ai iā Peteru o lē na avea ma fai faiva e faapea: “Inā tuutuu atu ia i le loloto, ma tuu ifo ai o outou upega e maua ai ni iʻa.” Na mautinoa e Peteru e leai ni iʻa, o lea na ia faapea atu ai iā Iesu: “Le Alii e, ua atoa le pō ua tigāina ai i matou, e leai ni mea ua maua.” Ae peitaʻi na faapea atu ma le lotomaulalo Peteru: “A ona o lau fetalaiga ou te tuu ifo ai le upega.” Na maua e Peteru le “au iʻa tele” ona o le usiusitai i le faatonuga a Iesu. Na matuā ofo Peteru, ona “faapaʻū lea o ia i tulivae o Iesu, ua faapea mai, ‘Le Alii e, inā maliu ese atu ia oe iā te aʻu, auā o aʻu o le tagata agasala.’” Peitaʻi, na tali atu Iesu: “Aua e te fefe, e amata i nei ona pō ona e maua tagata.” (Luka 5:1-10; Mataio 4:18) O le ā tatou te aʻoaʻoina mai i lenā mea na tupu?

6. (a) O le ā ua faaalia i le tala i le mauaina faavavega o iʻa e faatatau i le usiusitai e manaʻomia e Iesu? (e) E faapefea ona tatou faaaʻoaʻo iā Iesu?

6 Na tuu atu e Iesu iā Peteru, Aneterea ma isi aposetolo le galuega o le “fai faiva i tagata” ina ua māeʻa ona latou mauaina le anoanoaʻi o iʻa. (Mareko 1:16, 17) E manino e leʻi manaʻomia e Iesu le usiusitai e aunoa ma le malamalama. Na avatu e Iesu i nei tane ni māfuaaga talafeagai e ao ai ona latou usiusitai iā te ia. E pei lava ona latou usiusitai i le faatonuga a Iesu e tuu upega i le loloto ma maua ai le anoanoaʻi o iʻa, e faapena foʻi le usiusitai i le faatonuga a Iesu ina ia “fai faiva i tagata” o le a maua ai le anoanoaʻi o faamanuiaga. Na faatuatua atoatoa le ʻauaposetolo ma usiusitai iā Iesu. Ua faaiʻu mai le tala: “Ua tūta o latou vaa, ona latou tuu ai lea o mea uma, a e mulimuli atu iā te ia.” (Luka 5:11) I aso nei, a o tatou faalaeiauina isi ina ia auai i le galuega o le faia o soo, ua tatou faaaʻoaʻo iā Iesu. Tatou te lē faatalitalia tagata ina ia tau ina fai mea tatou te fai atu e fai peitaʻi, tatou te faamatala i ai māfuaaga e ao ai ona latou usiusitai i faatonuga a Keriso.

Māfuaaga e Talitonu ai ma le Uunaʻiga Saʻo

7, 8. (a) O ā nisi o māfuaaga faale-Tusi Paia mo le talaʻia o le Malo ma le faia o soo? (e) O le ā se mau patino ua uunaʻia ai oe e faaauau pea le galuega talaʻi? (Tagaʻi i le faamatalaga pito i lalo.)

7 Talu ai ua tatou malamalama i le pule a Keriso, ua faia ai so tatou sao i le galuega talaʻi o le Malo ma le faia o soo. O ā nisi māfuaaga faale-Tusi Paia o le faia o lenā galuega e tatou te taʻu atu i isi e uunaʻia ai foʻi i latou e faia galuega lelei? Seʻi o tatou iloiloina ni faamatalaga a nisi Molimau faamaoni mai atunuu eseese, ma mātau le auala o lagolagoina ai a latou faamatalaga e mau ua sii mai.

8 Ua faapea mai Roy, lea na papatiso i le 1951: “Ina ua ou tuuina atu aʻu iā Ieova, na ou folafola atu o le a ou auauna pea iā te ia. Ua ou manaʻo e tausisi i laʻu folafolaga.” (Salamo 50:14; Mataio 5:37) Ua faapea mai Heta, na papatiso i le 1962: “Pe a ou mafaufau i mea uma ua faia e Ieova mo aʻu, ou te manaʻo e faailoa atu loʻu talisapaia e ala i le auauna ma le faamaoni iā te ia.” (Salamo 9:1, 9-11; Kolose 3:15) O le faamatalaga a Hana, na papatiso i le 1954: “O taimi uma lava tatou te ō ai i le faiva e lagolagoina i tatou e le ʻauagelu, maʻeu se faaeaga!” (Galuega 10:30-33; Faaaliga 14:6, 7) Na papatiso Honor i le 1969 ma ua faapea mai: “Pe a oo mai le aso o le faamasinoga a Ieova, ou te lē manaʻo e tuuaʻia e oʻu tuaoi ia Ieova ma ana Molimau ona o le faatamala ma faapea, ‘E leʻi lapataʻia lava aʻu!’” (Esekielu 2:5; 3:17-19; Roma 10:16, 18) O le faamatalaga a Claudio, na papatiso i le 1974: “Pe a tatou talaʻi, e tusa ua tatou i ‘luma o le Atua’ ma ‘ua iā Keriso.’ Maʻeu le matuā logolelei o lenei manatu! A o tatou iai i le faiva, ua tatou auaufaatasi ma a tatou Uō sili ona lelei.”—2 Korinito 2:17. *

9. (a) O le ā ua faaalia i le tala i le faiva a Peteru ma isi aposetolo e faatatau i le uunaʻiga saʻo o le usitai iā Keriso? (e) O le ā le uunaʻiga saʻo o le usiusitai i le Atua ma Keriso i aso nei, ma aiseā?

9 O le tala e faatatau i le anoanoaʻi o iʻa na maua ua faaalia ai foʻi le tāua o le iai o le uunaʻiga saʻo e usiusitai ai iā Keriso—o lona uiga o le alofa. Ina ua faapea atu Peteru, “Inā maliu ese atu ia oe iā te aʻu, auā o aʻu o le tagata agasala” e leʻi maliu ese Iesu, na te leʻi taʻusalaina foʻi Peteru i se agasala. (Luka 5:8) E leʻi faitioina e Iesu Peteru i lona augani atu iā te ia e alu ese. Na i lo lea, na tali atu ma le agalelei Iesu: “Aua e te fefe.” O le usiusitai iā Iesu ona o le fefe o se uunaʻiga sesē lea. Na i lo lea, na fetalai atu Iesu iā Peteru ma ana aumea e faapea, o le a avea i latou ma fai faiva i tagata. I aso nei, tatou te lē tau faamataʻu i isi pe faaaogā faalogona o le nofosala ma le mā e faamalosia ai i latou ina ia usiusitai iā Keriso. E fiafia le finagalo o Ieova i le usiusitai ma le lotoatoa e faavae i le alofa mo le Atua ma Keriso.—Mataio 22:37.

“Fai Nuu Uma Lava ma Soo”

10. (a) O le ā le faamatalaga e uiga i le faatonuga a Iesu ia faia soo ua aumaia ai se luʻi mo ona soo? (e) Na faapefea ona tali atu le ʻausoo i le faatonuga a Iesu?

10 O le fesili lona lua ua lāgā e fesootaʻi atu i le faatonuga a Keriso, O fea e ao ona faataunuu ai lenei galuega o le faia o soo? Na fetalai Iesu i ona soo: “[Ia] fai nuu uma lava ma soo.” A o lumanaʻi le faiva a Iesu, na talia fiafia tagata o nuu pe a ō atu i Isaraelu e auauna iā Ieova. (1 Tupu 8:41-43) Sa taulaʻi le talaʻiga a Iesu i tagata Iutaia, ae peitaʻi na ia fetalai atu i ona soo ina ia ō atu i tagata o nuu uma. O lona uiga, sa itiiti le ogāsami po o le vaipanoa sa talaʻi ai ona soo, e na o Iutaia faaletino lava, ae o lea ua oo mai le taimi e aofia ai le “sami” atoa o le fanau a tagata. E ui lava o lenei suiga na avea ma luʻi i le ʻausoo, ae na latou lotomalilie e usiusitai i le faatonuga a Iesu. E itiiti ifo i le 30 tausaga ina ua mavae le maliu o Iesu, na tusi le aposetolo o Paulo e faapea, e lē na o tagata Iutaia a o “tagata uma lava i le lalolagi” na talaʻia i ai le tala lelei.—Kolose 1:23.

11. O le ā le faatelega o vaipanoa e talaʻi ai talu mai le amataga o le senituri lona 20?

11 Ua vaaia foʻi se faatelega faapena i atunuu o talaʻi ai i aso nei. I le amataga o le senituri lona 20, e na o ni nai vaipanoa na talaʻi ai. Ae peitaʻi, na faaaʻoaʻo soo o Keriso i tuā i inā i faaaʻoaʻoga a Kerisiano i le uluaʻi senituri ma filigā e faalautele atu vaipanoa na latou talaʻi ai. (Roma 15:20) I le 1930 e oo i le 1939, na latou faataunuu ai le galuega o le faia o soo i le pe tusa ma le selau atunuu. I aso nei, ua faateleina i le 235 atunuu o loo fai ai le galuega talaʻi.—Mareko 13:10.

“Gagana Uma”

12. O le ā le luʻi ua faamatilatila e le valoaga i le Sakaria 8:23?

12 O le galuega o le faia o soo i atunuu uma o se luʻi e lē gata ona o le telē o oganuu, ae o le tele foʻi o gagana eseese e tautatala ai. Na valoia e Ieova e ala i le perofeta o Sakaria: “O ia ona aso e tago atu ai tagata e toʻatinoagafulu ai gagana uma o nuu ese; latou te tago atu lava i le pito ofu o le sā Iutā ma faapea atu, Tatou te ō ma outou; auā ua matou faalogo, o loo iā te outou le Atua.” (Sakaria 8:23) I le faataunuuga tele o lenei valoaga, o le “sa Iutā” ua faaataina ai le vaega totoe o Kerisiano faauuina, a o “tagata e toʻatinoagafulu” ua faaataina ai le “motu o tagata e toʻatele.” * (Faaaliga 7:9, 10; Kalatia 6:16) O le a maua lenei motu o tagata e toʻatele o soo o Iesu i le tele o atunuu, ma e pei ona taʻua e Sakaria, o le a latou tautatala i gagana e tele. Po ua faaalia i le talafaasolopito o tagata o le Atua i aso nei lenā vala o le faia o soo? Ioe.

13. (a) O ā tulaga ua tutupu e faatatau i gagana a tagata o le Atua i aso nei? (e) Ua faapefea ona tali atu le auauna faamaoni ma le mafaufau i le faatuputeleina o le manaʻoga mo taumafa faaleagaga i gagana eseese? (Faaaofia ai ma le pusa “Tusi mo Ē Pō le Vaai.”)

13 I le 1950, pe tusa o le 3 mai i le 5 o Molimau a Ieova i le lalolagi aoao, o la latou gagana e tautatala ai o le faa-Peretania. Ae i le 1980 na suia ai lenā fua faatatau i le 2 mai i le 5, ma i aso nei o le gagana a tagata na ola mai ai ua na o le 1 mai i le 5 Molimau e tautatala i le faa-Peretania. Ua faapefea ona tali atu le auauna faamaoni ma le mafaufau i le mea moni e faapea, o le toʻatele o tatou uso e tautatala i se gagana e ese mai i le faa-Peretania? E ala i le saunia o taumafa faaleagaga i le tele o gagana. (Mataio 24:45) O se faaaʻoaʻoga, i le 1950 na lomia ai a tatou lomiga i gagana e 90, ae i aso nei ua lomia i gagana pe tusa ma le 400. Po ua aumaia ai ni iʻuga i le faateleina o le uaʻi atu i tagata e tautatala i gagana eseese? Ioe! O le fua faatatau o tagata e 5,000 mai “gagana eseese” ua avea ma soo o Keriso i vaiaso taʻitasi o le tausaga! (Faaaliga 7:9) O loo faaauau pea le faatelega. I nisi atunuu ua maua ai i “upega” le tele o iʻa!—Luka 5:6; Ioane 21:6.

Se Faiva e Tauia—Pe Mafai Ona Faia ai Sou Sao?

14. E ono faapefea ona tatou fesoasoani iā i latou e tautatala i se isi gagana o i la tatou oganuu? (Faaaofia ai ma le pusa “Gagana e Faaaogā ai Tāga ma le Faia o Soo.”)

14 I le tele o atunuu i Sisifo, o le taunuu atu o tagata mai isi atunuu ina ia nonofo i inā ua aumaia ai ni luʻi i le faia o soo i ē e tautatala i “gagana eseese.” (Faaaliga 14:6) E faapefea ona tatou fesoasoani iā i latou o i la tatou oganuu e tautala i se isi gagana? (1 Timoteo 2:4) E ao ona tatou faaaogā mea fai faiva faafaatusa saʻo. Ia ofo atu i na tagata se lomiga i le gagana o loo latou tautatala ai. Pe afai e talafeagai, faatulaga se Molimau e tautala i la latou gagana e asiasi iā i latou. (Galuega 22:2) Ua faigofie ona faia nei faatulagaga ona ua aʻoaʻo e le toʻatele o Molimau se isi gagana e ese mai i a latou gagana, e fesoasoani atu ai i tagata mai isi atunuu ia avea ma soo o Keriso. Ua faaalia i lipoti o le fesoasoani atu i lenei auala o se tulaga e faamalieina ai.

15, 16. (a) O ā faaaʻoaʻoga ua faaalia ai e faapea, e tauia le fesoasoani iā i latou o ē tautatala i se isi gagana? (e) O ā fesili e faatatau i le talaʻi i tagata e tautatala i se isi gagana e ao ona tatou iloiloina?

15 Seʻi o tatou iloiloina ni faaaʻoaʻoga se lua mai i Holani, o i inā ua faia ai le talaʻiga o le Malo i gagana e 34. Na tauofo se ulugalii Molimau e auai i le galuega o le faia o soo i tagata e malaga atu i le atunuu e tautatala i le gagana Polani. Na matuā telē le tali mai i a la taumafaiga lea na uunaʻia ai le tane e faaitiitia ona aso faigaluega i lana galuega totogi, ina ia maua ai se isi aso o le vaiaso e suʻesuʻe ai le Tusi Paia ma ē fiafia. E leʻi umi ae faia e le ulugalii le sili atu i le 20 suʻesuʻega faale-Tusi Paia i vaiaso taʻitasi. Na la faapea mai: “Ua ma fiafia i la ma faiva.” E fiafia i latou o ē faia le galuega o le faia o soo, pe a faalogo atu tagata i upu moni o le Tusi Paia i a latou lava gagana ma latou faaalia le lotofaafetai. O se faaaʻoaʻoga, i se sauniga na faia i Vietiname, na tulaʻi ai se tamā matua ma talosaga mo se faatagaga e faia ai sana faamatalaga. Na tutulu o ia ma faapea atu i Molimau: “Faafetai tele lava mo taumafaiga fitā ua outou faia e aʻoaʻo ai laʻu gagana faigatā. Ua ou matuā lotofaafetai e aʻoaʻoina le tele o mea matagofie mai le Tusi Paia ae ua ou matua.”

16 O lea la, e lē o se mea e faateʻia ai e faapea, e matuā tauia i latou o ē galulue i faapotopotoga e tautatala i se isi gagana. Na faapea mai se ulugalii mai i Peretania: “O le talaʻi i tagata e tautatala i se isi gagana, o se tasi o faiva e aupito sili ona ma fiafia i ai a o faagasolo la ma auaunaga o le Malo mo le 40 tausaga.” Pe e mafai ona fetuunaʻi lou tulaga ina ia faia sou sao i lenei faiva faagaeeloto? Afai o loo e auai i le aʻoga, pe mafai ona e aʻoaʻoina se isi gagana ina ia sauniuni ai mo lenei faiva? O le faia faapea o le a e oo ai i se olaga faamalieina ma le tele o faamanuiaga. (Faataoto 10:22) Aiseā e te lē talanoa ai i ou mātua?

Faaaogā Auala Eseese

17. E faapefea ona tatou oo atu i le tele o tagata o i le oganuu o la tatou faapotopotoga?

17 O le mea moni, ona o le tulaga o le toʻatele o i tatou ua lē mafai ai ona tatou lafo a tatou “upega” pe talaʻi i tagata e tautatala i se isi gagana. Ae peitaʻi, tatou te ono oo atu i le tele o tagata na i lo le mea o loo tatou faia nei i oganuu a a tatou faapotopotoga. E faapefea? E ala i le faaaogā o auala eseese ae lē o le eseese o a tatou feʻau. I le tele o atunuu, e toʻatele tagata e nonofo i nofoaga e malu puipuia mai le soona oo atu i ai o nisi. O le toʻatele o nisi e lē maua atu i le fale pe a tatou asiasi atu i le fale i le fale. O lea la, e manaʻomia ona lafo a tatou “upega” pe oo i tagata i taimi eseese ma i nofoaga eseese. O le faia faapea ua tatou faaaʻoaʻo ai iā Iesu. Na mafai ona ia talanoa atu i tagata i nofoaga eseese.—Mataio 9:9; Luka 19:1-10; Ioane 4:6-15.

18. E faapefea ona faaalia le uigā o le molimau i nofoaga eseese? (Faaaofia ai ma le pusa “Faia o Soo i Oganuu o Pisinisi.”)

18 I nisi atunuu o le lalolagi, o le molimau atu i so o se mea e maua ai tagata o se auala tāua o le faia o soo. O i latou e agavaa o loo faia le galuega o le faia o soo, ua sili ona uaʻi atu i le molimau i nofoaga eseese. E faaopoopo atu i le auai i le fale i lea fale, ua molimau atu tagata talaʻi i malae vaalele, ofisa, faleoloa, mea e paka ai taavale, nofoaga faatali pasi, luga o auala, o paka, matafaga ma so o se mea lava. I Hawaii o le toʻatele o Molimau fou faatoʻā papatiso na uluaʻi maua i nofoaga na. O le faaaogāina o auala eseese e fesoasoani lea iā i tatou e faataunuu atoatoa ai le faatonuga a Iesu o le faia o soo.—1 Korinito 9:22, 23.

19. O ā vala o le faatonuga a Iesu iā i tatou o le a talanoaina i le mataupu o sosoo mai?

19 O le faatonuga a Iesu o le faia o soo o loo aofia ai faamatalaga e lē gata pe aiseā ma o fea e ao ona tatou faia ai lenā galuega ae o ā mea e ao ona tatou talaʻia ma seʻia oo afea e ao ona tatou faaauau ai ona faia faapea. O le a talanoaina nei vala e lua o le faatonuga a Iesu iā i tatou i le mataupu o sosoo mai.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 2 O le a tatou iloiloina i lenei mataupu uluaʻi fesili e lua. O fesili mulimuli e lua o le a talanoaina i le mataupu e sosoo ai.

^ pala. 8 O nisi māfuaaga mo le talaʻiga o loo maua i le Faataoto 10:5; Amosa 3:8; Mataio 24:42; Mareko 12:17; Roma 1:14, 15.

^ pala. 12 Mo nisi faamatalaga atili o le faataunuuina o lenei valoaga, tagaʻi i Le Olomatamata o Me 15, 2001, itulau e 12, ma le tusi Isaiah’s Prophecy—Light for All Mankind, Tusi e 2, itulau e 408, lomia e Molimau a Ieova.

Pe E te Manatua?

• O ā māfuaaga ma o le ā le uunaʻiga e tatou te faia ai se sao i le galuega talaʻi o le Malo ma le faia o soo?

• O le ā le telē ua faataunuu ai e auauna a Ieova le faatonuga a Iesu e fai tagata o nuu uma ma soo?

• E ono mafai faapefea ona tatou faaaogā ‘⁠auala eseese’ ma aiseā e ao ai ona tatou faia faapea?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 10]

Tusi mo Ē Pō le Vaai

O Alapati o se toeaina Kerisiano ma o se faifeʻau faataimi atoa e nofo i le Iunaite Setete. E pō lana vaai. E ala i le faaaogāina o tusi faale-Tusi Paia mo tagata tauaso ua fesoasoani iā te ia i lana faiva, e aofia ai ana galuega o le ovasia o le auaunaga. E faapefea ona ia taulimaina ona tofiga i le faapotopotoga?

Ua faapea mai Iakopo, o ia o le ovasia taʻimua, “O Alapati o se ovasia o le auaunaga e sili ona lelei.” O Alapati o ia o se tasi o le toʻa 5,000 o tagata tauaso i le Iunaite Setete, o ē na mauaina tusi faale-Tusi Paia mo tagata tauaso i le faa-Peretania ma le faa-Sepania a o faagasolo tausaga. O le mea moni, na saunia e le auauna faamaoni ma le mafaufau talu mai le 1912, le sili atu i le selau tusi eseese mo tagata tauaso. E ala i le faaaogāina o masini faaonapōnei, ua lomia ai e Molimau a Ieova i a latou fale lomitusi le faitau miliona o itulau mo tagata tauaso i tausaga taʻitasi i le silia i le sefulu gagana ma tufatufa atu i le sili atu i le 70 atunuu. Po ua e silafia se tasi atonu e mauaina aogā mai tusi faale-Tusi Paia mo tagata e pō le vaai?

[Pusa i le itulau 11]

Gagana e Faaaogā ai Tāga ma le Faia o Soo

O le faitau afe o Molimau i le lalolagi aoao, e aofia ai le toʻatele o talavou maelega, ua latou aʻoaʻoina le gagana e faaaogā ai tāga ina ia fesoasoani i tagata logonoa ia avea ma soo o Keriso. O le iʻuga, i Pasili lava ia e 63 tagata logonoa na papatisoina i le tausaga e tasi, ma e 35 molimau logonoa o loo galulue o ni faievagelia faataimi atoa i inā. E sili atu i le 1,200 faapotopotoga ma vaega i le gagana e faaaogā ai tāga i le lalolagi atoa. E na o le tasi le matagaluega i le gagana e faaaogā ai tāga i Rusia, ma e taʻua o le matagaluega aupito i telē i le lalolagi auā e aofia ai le atunuu atoa!

[Pusa i le itulau 12]

Faia o Soo i Oganuu o Pisinisi

A o asiasi atu i ofisa i mea o loo faigaluega ai tagata, na feiloaʻi atu ai se Molimau i Hawaii i se faatonu sili o se kamupani tau femalagaaʻiga. E ui i le pisi, ae sa malie le tamāloa e suʻesuʻe le Tusi Paia mo le 30 minute i vaiaso taʻitasi i lona ofisa. I taeao o Aso Lulu uma lava, e fai ai i lana ʻaufaigaluega e aua neʻi tuua mai sana telefoni ae uaʻi atoatoa atu o ia i le suʻesuʻega. O se isi foʻi Molimau i Hawaii e la te suʻesuʻeina le Tusi Paia e faatasi i le vaiaso ma se tasi e ana se fale fai seevae. E faia le suʻesuʻega i le mea e fai ai faatau. Pe a sau se tagata faatau ona sōsō lea o le Molimau i le isi pito. Pe a toe foʻi le tagata ona toe faaauau lea o le suʻesuʻega.

Na mafai ona maua le faatonu sili ma lē ana le fale fai seevae ona na tausolomua Molimau e lafo a latou “upega” i nofoaga eseese. Pe e mafai ona e mafaufau i ni nofoaga o la outou oganuu e fesootaʻi ai ma tagata e faigatā ona maua i le fale?

[Ata i le itulau 12]

Pe e mafai ona e talaʻi i tagata e tautatala i se isi gagana?