Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

‘Na Latou Folau Atu i Kuperu’

‘Na Latou Folau Atu i Kuperu’

‘Na Latou Folau Atu i Kuperu’

O UPU nei o loo amata ai le tala a le tusi o Galuega i mea na tutupu i le malaga a misionare Kerisiano o Paulo, Panapa, ma Ioane Mareko ina ua latou asiasi atu i Kuperu i le tusa ma le 47 T.A. (Galuega 13:4) I le taimi lenā, sa olioli ai Kuperu i se tulaga sili ona tāua i le Metitirani i sasaʻe, e pei foʻi o aso nei.

Na mananaʻo tagata Roma i le motu, ma latou pulea ai i le 58 T.L.M. A o lumanaʻi lenā taimi, na tutupu ai le tele o ni mea mataʻina i Kuperu. Na pulea ai e vaegaau a tagata Foinie, Eleni, Asuria, Peresia, ma Aikupito. I le vaitaimi o le 500 e oo i le 1500 T.A., na faoa ai le motu e tagata na tauina Taua Paia, tagata Siamani, ma tagata Venetia, ona sosoo ai lea ma tagata Take. I le 1914, na faoa ai e Peretania le motu ma pulea loa seʻia oo ina tutoʻatasi i le 1960.

I le taimi nei, ua avea tagata tafafao maimoa mai ma puna autū o tupe maua a le motu. Ae i aso o Paulo, na matuā tamaoaiga ai lava Kuperu i alāmanuia faalenatura, ia na faaaogā e tagata Roma ina ia mauʻoa ai. I le amataga lava, na maua ai le apamemea i le motu, ma i se fua faatatau, e oo atu i le faaiʻuga o le taimi o le pulega a Roma, ua 250,000 tone o le apamemea na eliina. Ae peitaʻi, na faatamaʻia se vaega tele o le vaomatua mafiafia e fale faigaluega ia sa faamamāina le apamemea. I le taimi na taunuu atu ai Paulo i le motu, ae ua galoma atu le tele o le vaomatua.

Pulea e Roma ia Kuperu

E tusa ai ma le faamatalaga i le Encyclopædia Britannica, na tuuina atu e Kaisara Iulio Kuperu i le pulega a Aikupito, ma ina ua mavae atu o ia, na faaauau pea lea tulaga i le pulega a Mareko Anetone. Ae peitaʻi, i le pulega a Aokuso, na toe faafoʻi atu ai Kuperu i le pulega a Roma, ma sa taʻitaʻia e se sui konesula e pei ona faamatala ma le saʻo e Luka, o lē na tusia le tusi o Galuega. Na avea Sekio Paulo ma suikonesula ina o talaʻi atu ai Paulo i inā.—Galuega 13:7.

Le Filemu o Roma, o le filemu faavaomalo lea na faamalosia e Roma, na faalaeiauina ai le matuā eliina o le maina ma faatutūina falegaosimea i Kuperu, ma oo ai ina matuā faateleina tupe maua i fefaatauaʻiga. Na faaopoopo atu foʻi le tele o tupe maua ona o le iai o vaegaau autū a Roma faapea le lolofi atu o tagata faimalaga i nofoaga tau tapuaʻiga e faamamaluina le atua fafine o Aphrodite, lea o loo tapuaʻia e tagata o le motu. Ona o lenā mea, na fausia ai auala fou, ma uafu, faapea fale tetele ua teuteuina. Sa tausisia pea le gagana Eleni o le gagana aloaʻia, ma sa tapuaʻi atu ai le toʻatele o tagata i le emeperoa o Roma; faapea o atua o Aphrodite, Apolo, ma Seu. Sa matuā taulau manuia tagata ma olioli i ni olaga tamaoaiga, i le vafealoaʻi, ma aganuu.

O le siʻomaga lenei na fetaiaʻi ma Paulo a o ia faimalaga faataamilo i le motu o Kuperu ma aʻoaʻo tagata e uiga i le Keriso. Ae peitaʻi, na oo atu le Faa-Kerisiano i Kuperu, a e leʻi taunuu atu i ai Paulo. Ua faamatala mai e le tusi o Galuega e faapea, ina ua mavae le maliu faamaturo o le uluaʻi Kerisiano o Setefano, ona sosola atu lea o nisi o uluaʻi Kerisiano i Kuperu. (Galuega 11:19) O Panapa le aumea faimalaga a Paulo, o se tagatānuu moni o Kuperu, ma e masani lelei i le motu, e lē taumatea ona avea o ia ma taʻiala sili ona lelei mo Paulo i lenei malaga talaʻi.—Galuega 4:36; 13:2.

Auala Atonu na Uia e Paulo i Kuperu

E lē faigofie ona toe tuliʻaupū auala na femalagaaʻi ai Paulo i Kuperu. Ae peitaʻi, ua maua e tagata suʻesuʻe i le eleele se malamalamaga e uiga i faiga lelei o auala i le pulega a Roma. Ona o le tulaga o le motu, ua tele ai lava ina mulimuli ai le faiga o auala i aso nei, i auala ia e foliga mai na uia e uluaʻi misionare.

Na folau atu ia Paulo, Panapa, ma Ioane Mareko mai Selukia i le uafu i Salamina. Aiseā na ō ai i Salamina, ae o le laumua, o Pafo, ma sa iai le uafu tele? E tasi lava le māfuaaga, ona o Salamina, e i le talafatai i sasaʻe o le motu, e na o le 120 maila (200 kilomita) le mamao mai Selukia. E ui ina ua suia le laumua mai i Salamina i Pafo i le taimi o le pulega a Roma, ae sa tumau pea ona avea ia Salamina ma nofoaga autū o aganuu, aʻoaʻoga, ma le tamaoaiga o le motu. Sa matuā toʻatele ia tagata Iutaia sa nonofo i Salamina, ma o i inā na amata ai e misionare ona “folafola ai le afioga a le Atua i sunako o tagata Iutaia.”—Galuega 13:5.

I aso nei, e na o faatafunaga lava mea o loo totoe o Salamina. Ae, o loo faaalia pea i mea na maua i suʻesuʻega i le eleele le mamalu ma le tamaoaiga o le motu na iai i aso ua mavae. O le maketi, lea sa eliina i itulagi o le Metitirani, sa avea ma nofoaga masani o gaoioiga faapolotiki ma faalotu, sa lauiloa o se nofoaga aupito sili lea ona telē sa faapotopoto ai tagata Roma. Ua faaalia e ona faatafunaga lea na faia i le taimi o Kaisara Aokuso le anoanoaʻi o mamanu eseese i fola o fale, o fale taalo, le faiga o vai taʻele sili ona lelei, o se malae taalo ma se fale o faafiafiaga, o tuugamau o aloalii, ma se fale tifaga telē sa mafai ona ofi ai le 15,000 tagata! E latalata ane, sa iai ia faatafunaga o le malumalu o le atua o Seu.

Ae e leʻi mafai e Seu ona puipuia le aai mai le faatamaʻiaina e ni mafuiʻe. Sa faalaugatasia e se mafuiʻe tele na lūlū i le 15 T.L.M. le tele o vaega o Salamina, e ui lava na toe fausia mulimuli ane e Aokuso. Na toe faaumatia le aai e se mafuiʻe i le 77 T.A., ma na toe fausia ai mulimuli ane. I le lona fa o senituri, na faatamaʻia ai Salamina i se faasologa o ni mafuiʻe, ma e leʻi mafai ona toe maua lona tulaga mamalu sa iai muamua. Ina ua mavae nisi o senituri na oo ina pala le uafu ma lafoaʻia ai.

E lē o faailoaina mai le auala na tali atu ai tagata o Salamina i le talaʻiga a Paulo. Ae sa talaʻi atu foʻi Paulo i isi nuu. I le tuua o Salamina, e tolu ni auala autū sa mafai ona filifili ai ia misionare; o le auala muamua, e ui atu i le talafatai i mātū ma sopoʻia ai atumauga o le Kyrenia; o le tasi, e aga atu i sisifo e uia ai le fanua laugatasi o Mesaoria i le ogatotonu o le motu; ma lona tolu, na ui atu i le talafatai i saute.

Ae e tusa ai ma faamatalaga a tagata o le atunuu, na ui atu Paulo i le auala lona tolu. E ui atu i laufanua lafulemu o faatoʻaga e iloga i le palapala mūmū. Pe na o se 30 maila (50 kilomita) i saute i sisifo, ae tau le auala i le aai o Larnaca, ona piʻo lea i le itu i mātū agaʻi i totonu.

“Ua Latou Soo i le Motu”

E lē umi ae tau atu le auala i le aai anamua o Ledra. I le nofoaga lea ua fausia ai nei le aai o Nicosia, lea ua avea ma laumua i aso nei. Ua matuā galoma uma atu lava ni mea na totoe o le malo anamua o le aai. Ae o loo iai se auala vaiti ma le pisi i le aai o Nicosia, e taʻua o Ledra Street, lea e siʻomia e pa na fausia e tagata Venetia i le senituri lona 16. E tatou te lē iloa la pe na malaga atu Paulo i Ledra, pe leai. Ua na ona taʻu mai e le Tusi Paia iā i tatou e faapea, na latou “soo i le motu.” (Galuega 13:6) Ua faapea mai le Wycliffe Historical Geography of Bible Lands, “ai o le uiga o lenei mea, o se malaga faataamilo lea a tagata Iutaia i Kuperu atoa.”

O lea, sa naunau moni lava Paulo e fia aʻoaʻoina le tele o tagata na mafai ona ia aʻoaʻoina i Kuperu. I lea, atonu sa ia ui atu ai i se auala i le itu i saute mai Ledra ma sopoʻia ai ia Amathus ma Kourion; o aai tamaoaiga e lua o loo nonofo ai le toʻatele o tagata.

O Kourion, sa tu i luga o tofē maualuluga i luga aʻe o le sami ma e iai matafaga i lalo ifo. O lenei aai matagofie na pulea e Roma, na taia i le mafuiʻe lea na faatamaʻia ai Salamina i le 77 T.A. O loo iai faatafunaga o le malumalu na fausia mo le atua o Apolo mai le 100 T.A. O le malae sa mafai ona ofi ai tagata matamata e 6,000. O le olaga mauoloa o le toʻatele o tagata i Kourion, sa mafai ona vaaia i teuteu matagofie i mamanu sa vaneina i fola o fale e oo lava i fale o aiga.

Malaga Atu i Pafo

E mai i Kourion, ua faaauau atu ai le auala o mataaga agaʻi i sisifo e oo atu i le laufanua e saunia ai le uaina, ma faasolosolo mālie atu i luga seʻia oo ina faafuaseʻi ona faaifo le auala ma fepiʻopiʻoaʻi agaʻi i lalo i tofē ma oo ai i matafaga e ufitia i maamaa. E tusa ma tala faafagogo a Eleni, o le nofoaga tonu lava lenei na faatoʻā fanau mai ai le atua fafine o Aphrodite mai le sami.

Sa sili ona lauiloa ia Aphrodite i atua uma o Eleni i Kuperu, ma sa tapuaʻia e tagata uma seʻia oo i le senituri lona lua T.A. O le nofoaga autū o le tapuaʻiga iā Aphrodite, sa i Pafo. I tau uma lava e totogo ai laau, sa faia ai i inā se tausamiga tele e faamamaluina ai o ia. O tagata lotu uma lava mai Asia Itiiti, Aikupito, Eleni, e oo atu i Peresia, sa faimalaga uma atu lava i Pafo mo na tausamiga. Ina ua pulea e tupu o Aikupito, o Tolumai ia Kuperu, sa masani ai foʻi tagata Kuperu i le tapuaʻiga iā Farao o Aikupito.

Sa avea Pafo ma laumua o tagata Roma i Kuperu, ma sa iai foʻi le nofoaga faalemalo o le suikonesula, ma faatagaina ai le gaosia o tupe apamemea i inā. Sa faaumatia foʻi lenā nofoaga i le mafuiʻe i le 15 T.L.M., ma na saunia ai e Aokuso ia tupe na toe fausia ai aai o Salamina ma Pafo. Ua faaalia i suʻesuʻega na faia i le eleele le olaga na ola ai tagata mauoloa o le uluaʻi senituri i Pafo; sa lautetele auala o le aai, o fale o tagata sa matagofie ona teuteuina, o aʻoga o musika, fale taalo, ma fale e fai ai faafiafiaga.

O Pafo lenei na asiasi atu i ai Paulo, Panapa, ma Ioane Mareko, ma o i inei, na manaʻo ai le suikonesula o Sekio Paulo “le tagata faautauta . . . e fia faalogo i le afioga a le Atua” e ui i le matuā tetee o le makoi o Elima. Na ‘⁠matuā ofo le suikonesula i aʻoaʻoga a Ieova.’—Galuega 13:6-12.

Ina ua faataunuuina ma le manuia la latou galuega talaʻi i Kuperu, ona faaauau atu ai lea o le galuega a misionare i Asia Itiiti. Sa avea lenā malaga faamisionare muamua a Paulo ma manulauti tāua i le faasalalauina atu o le Faa-Kerisiano moni. Ua taʻua i le tusi, St. Paul’s Journeys in the Greek Orient lea e faapea, “o le amataga moni lea o le misiona faa-Kerisiano ma le . . . galuega faamisionare a Paulo.” Ua faapea atili mai le tusi: “Ona o loo tu i le fetaulaʻiga o auala i le sami, e ui atu ai i Suria, Asia Itiiti, ma Eleni, e foliga mai ai ua avea Kuperu ma nofoaga lelei e amata ai le galuega fitā faamisionare.” Ae ua na o se laasaga muamua lea. I le 20 senituri mulimuli ane, na faaauau ai pea le galuega faamisionare, ma ua mafai ai ona faapea atu, ua oo moni atu lava le tala lelei o le Malo o Ieova i “le tuluʻiga o le lalolagi.”—Galuega 1:8.

[Ata i le itulau 20]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

KUPERU

NICOSIA (Ledra)

Salamina

Pafo

Kourion

Amathus

Larnaca

MAUGA O KYRENIA

FANUA LAUGATASI O MESAORIA

MAUGA O TROODOS

[Ata i le itulau 21]

I le faatumuina i le agaga paia, na faatauasoina ai e Paulo le makoi o Elima a o iai i Pafo