Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Se Olaga Fiafia ma Faamalieloto o le Avatuina o Taulaga Mai le Loto

Se Olaga Fiafia ma Faamalieloto o le Avatuina o Taulaga Mai le Loto

Talaaga o le Soifuaga

Se Olaga Fiafia ma Faamalieloto o le Avatuina o Taulaga Mai le Loto

FAAMATALAINA E MARIAN MA ROSA SZUMIGA

Ua faapea mai le Salamo 54:6: “Ou te avatu taulaga iā te oe e fai fua i loʻu loto.” Ua avea lenei faamatalaga ma matua i soifuaga o Marian Szumiga ma lana āva o Rosa, o loo alaala i Falani. Na la faamatalaina talu ai nei lava nisi o mea tāua o la laʻua auaunaga umi ma le faaʻoaina iā Ieova.

MARIAN: O oʻu mātua o ni Katoliko Roma e ō mai i Polani. O tamā o ia o se tamāloa lotomaulalo. E leʻi alu lava o ia i se aʻoga. Ae peitaʻi, i le taimi o le taua muamua a le lalolagi, na aʻoaʻoina ai o ia e faitau ma tusitusi a o iai o se fitafita i lua na eli e nonofo ai i le taimi o le taua. O tamā o ia o se tamāloa e mataʻu i le Atua, ae peitaʻi e masani ona lē fiafia o ia i le lotu.

E lē mafai ona ia faagaloina se tasi o mea na tupu. I le taua i se tasi o aso, na asiasi ai le faifeʻau mo vaegaau i le vaega lea na tau ai tamā. Ina ua pa se pomu latalata ane, na sola le faifeʻau ona o le fefe ma sasa lana solofanua i le koluse ina ia vave ai ona alu le solofanua. Na ofo tamā i le vaai atu i se “sui” o le Atua o faaaogā se “mea paia” ina ia sola vave ai. E ui i na mea na tutupu ma mea mataʻutia o le taua na ia vaaia, ae e leʻi faavaivai ai le faatuatua o tamā i le Atua. E masani lava ona ia viia le Atua ona o lona toe foʻi mai ma le saogalemu mai le taua.

“Aai o Polani”

I le 1911, na faaipoipo atu ai loʻu tamā i se teine mai le nuu tuaoi. O lona suafa o Anna Cisowski. E leʻi leva ona uma le taua, ae siitia mai loa tamā ma tinā mai i Polani i Falani i le 1919, ma sa galue ai tamā i le eliina o le koale. Na ou fanau iā Mati i le 1926 i Cagnac-les-Mines, saute i sisifo o Falani. Mulimuli ane, na nonofo oʻu mātua i le nofoaga e nonofo ai le toʻatele o tagata Polani i Loos-en-Gohelle e latalata i Lens i le itu i mātū o Falani. O le faifalaoa, o lē faatau atu aano o manu ma le patele o i latou uma lava o tagata Polani. E lē o se mea la e ofo ai le taʻua o lenei vaipanoa o le Aai o Polani. Na auai oʻu mātua i gaoioiga eseese i lea vaipanoa. E masani ona faatulaga e tamā faaaliga, ia e aofia ai ni tala faatino, musika ma pesepesega. E faia foʻi e lē aunoa a la talanoaga ma le patele peitaʻi, e lē faamalieina o ia i le tali masani a le patele, “O le tele ia o mea lilo.”

I se tasi aso i le 1930, na tuʻituʻi mai ai ni fafine se toʻalua i lo matou fale. O i laʻua o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, ia e pei ona taʻua i aso nei o Molimau a Ieova. Na maua e loʻu tamā se Tusi Paia mai iā i laʻua, o se tusi ua leva ona ia manaʻo e faitau ai. Na fiafia foʻi i laʻua ma tinā e faitau lomiga faale-Tusi Paia ia na tuu e na fafine. Na matuā faagaeetia oʻu mātua i mea na la faitau ai. E ui i lo la pisi, ae na amata ona la auai i sauniga na faatulaga e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. Na atili ai ona fefinauaʻi talanoaga ma le patele seʻia oo i se tasi aso na ia faamataʻu mai e faapea, afai o le a faaauau ona auai oʻu mātua ma Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, o le a tuli ese loʻu tuafafine o Stéphanie mai le aʻoga faifeʻau. Na tali atu loʻu tamā, “Aua le faapopoleina fua oe i lenā mea. E amata atu nei, o le a matou ō ma loʻu afafine ma laʻu fanau i sauniga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia.” Na faamavae loʻu tamā mai le lotu ma i le amataga o le 1932 na papatisoina ai oʻu mātua. I le taimi lenā, e na o le 800 tagata talaʻi i Falani.

Rosa: O oʻu mātua e ō mai Hagakeri ma e pei o le aiga o Marian, na nonofo i le itu i mātū o Falani ina ia galulue ai i le eliina o le koale. Na ou fanau i le 1925. I le 1937, na amata ai e se tasi o Molimau a Ieova, o Auguste Beugin po o Papa Auguste e pei ona matou taʻua ai o ia, ona aumaia i oʻu mātua Le Olomatamata i le gagana a Hagakeri. Na la fiafia i mekasini ae peitaʻi e leai se tasi o i laʻua na avea ma Molimau a Ieova.

E ui i loʻu laʻitiiti, ae sa pāʻia loʻu loto i mea na ou faitau ai i Le Olomatamata, ma na fiafia le toʻalua o le atalii o Papa Auguste, o Suzanne Beugin iā te aʻu. Na faataga e oʻu mātua o ia e ave aʻu i sauniga. Mulimuli ane, ina ua amata ona ou faigaluega na ita loʻu tamā ona o loʻu alu i sauniga i Aso Sa. E ui lava e agamalu o ia ae na ia faitio mai: “E te lē i inei i aso o le vaiaso, ae a oo i le Aso Sa ua e alu i le tou sauniga!” Peitaʻi na ou alu pea. O lea la, i se tasi o aso na ia fai mai ai iā te aʻu, “Tapena lau ato ma e alu ese loa!” Ua leva le afiafi ae e na o le 17 oʻu tausaga ma ou te lē iloa po o fea a ou alu i ai. Na ou tagi masūsū ma ou alu i le fale o Suzanne. Na matou nonofo ma Suzanne pe tusa ma le vaiaso ona auina mai lea e loʻu tamā loʻu uso e toe avatu aʻu i le fale. E ui lava ou te matamuli ae na fesoasoani le manatu lea ua taʻua i le 1 Ioane 4:18 ou te tumau ai. Ua taʻua i lenā mau, “o le alofa atoatoa e faateʻaeseina ai le fefe.” Na ou papatiso i le 1942.

O se Tofi Tautele Faaleagaga

Marian: Na matou papatiso faatasi ma oʻu tuafāfine o Stéphanie ma Mélanie ma loʻu uso o Stéphane i le 1942. Na faaautū olaga o lo matou aiga i le Afioga a le Atua. A o matou nonofo i le laulau, e faitau mai ai e tamā le Tusi Paia faa-Polani iā i matou. I afiafi e masani ona matou faalogologo a o faamatala mai e o matou mātua mea na tutupu i le galuega talaʻi. O nei faalaeiauga faaleagaga na aʻoaʻoina ai i matou e alolofa iā Ieova ma atili faatuatua ai iā te ia. O le lē lelei o le soifua mālōlōina o loʻu tamā na lē toe faigaluega ai peitaʻi, na faaauau pea ona ia tausia i matou i le faaleagaga ma le faaletino.

Talu ai ona o lea ua maua taimi avanoa o tamā, e faatasi i le vaiaso ona ia taʻitaʻia se suʻesuʻega faale-Tusi Paia i le faa-Polani ma talavou o le faapotopotoga. O i inā na ou iloa ai faitau i le faa-Polani. Na faalaeiauina foʻi e tamā ē laiti i isi auala. Ina ua asiasi mai le uso o Gustave Zopfer, o lē na vaaia le galuega a Molimau a Ieova i Falani i la matou faapotopotoga, na faatulaga e tamā se ʻaufaipese ma se tala faale-Tusi Paia e faaaogā ai teuga faaanamua e faatatau i le faigaʻai a le tupu o Pelesara ma tusitusiga i luga o le pa puipui. (Tanielu 5:1-31) O le vaega a Tanielu na faia e Louis Piéchota, o lē na tumau mausalī i faiga faa-Nasi mulimuli ane ai. * O le ituaiga siʻomaga lea na matou ola aʻe ai. Na matou mātauina e masani ona pisi o matou mātua i mea faaleagaga. I aso nei, ua ou iloa le tautele o le tofi na saunia e oʻu mātua mo i matou.

Ina ua gāpā le Taua Muamua a le Lalolagi i le 1939, na faasā le galuega talaʻi a Molimau a Ieova i Falani. I se tasi mea na tupu, na avea ai lo matou nuu ma taulaʻiga o saʻiliʻiliga. Na siʻomia fale uma e fitafita Siamani. Na faia e tamā se fola faapitoa i le pusa tū ma nanā ai lomiga eseese faale-Tusi Paia i lalo o lenā fola. Ae o nai nisi kopi o le tamaʻitusi Fascism or Freedom sa i totonu o le pusa toso o se kapoti. Na vave ona nanā e tamā i le taga o se peleue na tautau i le poletito. Na suʻea lo matou fale e ni fitafita se toʻalua ma se leoleo Falani. Na matou faatalitali ma le popole tele. Na amata ona suʻe e le isi fitafita ia ofu o loo tautau i le poletito, e leʻi umi ae sau i le umukuka i le mea o matou i ai ma uu mai ia tamaʻitusi. Na ia faataupupula mai iā i matou, tuu tamaʻitusi i luga o le laulau ma faaauau atu i se isi mea. Na vave ona ou aveina tamaʻitusi ma tuu i le pusa toso lea ua uma ona suʻe e fitafita. E leʻi toe fesili mai lava le fitafita i tamaʻitusi, e foliga mai ua matuā galo lava iā te ia!

Auai i le Auaunaga Faataimi Atoa

I le 1948, na ou filifili ai e auauna faataimi atoa iā Ieova i le auaunaga paeonia. Ina ua mavae ni nai aso, na ou maua ai se tusi mai le ofisa o le lālā o Molimau a Ieova i Falani. Na taʻu mai i le tusi se tofiga mo aʻu e galue o se paeonia i le faapotopotoga i Sedan, e latalata i Peleseuma. Na fiafia oʻu mātua e vaai mai ua ou auai i le auaunaga iā Ieova i lenā auala. Ae na taʻu mai e loʻu tamā e faapea o le paeonia e lē faigofie. O se galuega faigatā. Peitaʻi, na ia faapea mai, e talia pea aʻu i lona fale ma ia ou faalagolago atu iā te ia mo se fesoasoani pe afai e iai ni oʻu faafitauli. E ui lava e leʻi tele se seleni a nai oʻu mātua ae sa la faatauina se uila vilivae fou mo aʻu. O loo iā te aʻu pea le lisiti o lenā uila, ma e maligi oʻu loimata pe a ou tilotilo i ai. Na maliliu oʻu mātua i le 1961, ae o loo oʻu manatua pea upu atamai a tamā, ua avea o se faalaeiauga ma faamāfanafanaga iā te aʻu i laʻu auaunaga.

O se isi puna o faalaeiauga o se tuafafine Kerisiano matua e 75 tausaga o lona soifua i le faapotopotoga i Sedan o lona suafa o Elise Motte. I le taumāfanafana, ou te tiʻetiʻe atu ai i laʻu uila e talaʻi i nuu i tua ae sau Elise i le nofoaafi ina ia ma talaʻi. Ae i se tasi aso, na mumusu le ʻaufaigaluega o nofoaafi e faigaluega ma ua lē mafai ai ona alu Elise i le fale. Na pau le mea na ou iloa e mafai ona fai o le tuu o ia i le pito i tua o laʻu uila ma momoli loa i le fale, ae e lē o se nofoaga lelei e tiʻetiʻe ai. O le taeao na sosoo ai, na ou alu atu i lona fale ma se aluga ma ave Elise i le talaʻiga. Ua ia lē toe alu i le nofoaafi ma o le tupe lea ua ia sefe mai lona pasese ua faatau ai se ma ipu ti i le aoauli. O ai na iloa o le a fai laʻu uila ma taavale laʻu pasese?

Nisi Tiute Tauave

I le 1950, na faatonuina ai aʻu e galue o se ovasia o matagaluega i le itu i mātū o Falani. Talu ai e na o le 23 oʻu tausaga, o loʻu uluaʻi lagona lava, o le fefe. Na ou mafaufau e sesē le ofisa o le lālā! E tele fesili na ou mafaufau ai: ‘Pe ua ou agavaa i le faaleagaga ma le faaletino? E faapefea ona ou fesagaʻi ma nofoaga eseese e nofo ai i vaiaso taʻitasi?’ E lē gata i lea, ina ua ono oʻu tausaga, na ou mafatia ai i se faafitauli i oʻu mata. O lenei tulaga na māfua ai ona sepa le isi o oʻu mata. E masani ona ou lagona loʻu mā ona o lenei mea ma sa ou popole i le auala o le a tali mai ai isi. Maʻeu loʻu lotofaafetai ona na ou maua le tele o fesoasoani mai iā Stefan Behunick, o se misionare na faauu mai i Kiliata. Na tuli ese mai le uso o Behunick mai i Polani ona o lana talaʻiga ma toe tofia atu i Falani. Na matuā faagaeetia aʻu i lona lototele. Na ia matuā faaaloalo iā Ieova ma faatāuaina le upu moni. Na manatu nisi e fai si malosi o lona faatonuina o aʻu peitaʻi, na ou aʻoaʻoina le tele o mea mai iā te ia. O lona lototele na fesoasoani iā te aʻu ina ia ou maua le mautinoa.

O le galuega matagaluega na ou olioli ai i mea mananaia na tutupu i le talaʻiga. I le 1953, na faatonuina aʻu e asiasi i le susuga iā Paoli, e alaala i Pale ma na faia se tusiga o Le Olomatamata. Na ma feiloaʻi ma ou iloa ai ua litaea o ia mai le vaegaau ma sa ia fiafia i Le Olomatamata. Na ia fai mai iā te aʻu, ina ua uma ona ia faitauina se mataupu talu ai nei lava e faatatau i le Faamanatuga o le maliu o Keriso, na ia faia lana ia lava Faamanatuga ma faitauina le tusi o Salamo i lenā po. Na umi la ma talanoaga. A o oʻu leʻi alu, na ma talanoa puupuu foʻi e faatatau i le papatisoga. Mulimuli ane na ou lafoina i ai le valaaulia e auai i la matou fonotaga matagaluega e faia i le amataga o le 1954. Na auai o ia, ma o se tasi o i latou e toʻa 26 na papatisoina i lenā fonotaga o le uso o Paoli. O mea faapena na tutupu ua avea pea ma puna o le olioli iā te aʻu.

Rosa: Na amata ona ou galue o se paeonia iā Oketopa i le 1948. Ina ua uma ona ou galue i Anor e latalata i Peleseuma, na tofia aʻu i Pale faatasi ma se tasi paeonia o Irène Kolanski (lea ua igoa i aso nei o Leroy). Na ma nonofo i se tamaʻi potu i Saint-Germain-des-Près i le ogatotonu o le taulaga. Talu ai na ou ola i nuu i tua, na fai sina ou fefe i tagata Pale. Na ou manatu o i latou uma e aloaʻia ma atamamai tele. Peitaʻi, na ou iloa ina ua ou talaʻi iā i latou e leai lava se eseesega ma isi tagata. E masani ona tulia i matou e leoleo o fale ma sa matuā faigatā le amataina o suʻesuʻega faale-Tusi Paia. E ui lava i lea, ae na talia lava e nisi la matou feʻau.

I se fonotaga matagaluega i le 1951, na faatalatalanoa ai maʻua ma Irène e faatatau i la ma auaunaga paeonia. Pe e te iloa o ai na faatalanoaina i maʻua? O se ovasia talavou matagaluega o lona suafa o Marian Szumiga. E na o le faatasi ona ma feiloaʻi muamua ae ina ua māeʻa le fonotaga na amata ona ma fetusiaʻi. E tele ni mea na ma tutusa ai ma Marian, e aofia ai na ma papatiso i le tausaga e tasi ma avea o ni paeonia i le tausaga lava e tasi. Ae e sili ona tāua, na ma mananaʻo uma e tumau i le auaunaga faataimi atoa. O lea, ina ua uma ona mafaufau loloto ma tatalo i lenei mataupu, na ma faaipoipo iā Iulai 31, 1956. O le faaipoipo na matuā amata ai se olaga fou mo aʻu. E tatau ona ou faamasani e lē gata i le avea o se āva a o le ō faatasi foʻi ma Marian i le galuega matagaluega, o lona uiga o le nonofo i aiga eseese i vaiaso taʻitasi. I le taimi muamua sa faigatā peitaʻi mulimuli ane sa tele faaeaga na ma olioli i ai.

O se Olaga Faamalieloto

Marian: A o faagasolo tausaga sa iai so ma faaeaga o le fesoasoani lea i le sauniunia o nisi o tauaofiaga. E lē mafai ona galo iā te aʻu se tasi o tauaofiaga na faia i Bordeaux i le 1966. Sa faasā le galuega a Molimau a Ieova i Potukali i lenā taimi. O lea la, sa faia foʻi le polokalame o le fonotaga i le gagana faa-Potukali ina ia maua ai e na Molimau ua mafai ona malaga mai i Falani aogā. E faitau selau o tatou uso ma tuafāfine Kerisiano na ō mai mai Potukali, ae o le faafitauli o mea e nonofo ai. Talu ai e lē lava potu i fale o molimau i Bordeaux e api ai i latou uma, na matou totogia ai se faletifaga tuufua ina ia nonofo ai le toʻatele. Na matou aveesea uma nofoa ma na matou faaaogā le ʻie mai le pulelaa e vaelua ai le fale i ni potu se lua, o le isi mo uso a o le isi mo tuafāfine. Na matou fauina foʻi fale tāʻele ma pesini e fufulu ai lima, ma tuu ʻau o saito i le fola simā ma ufiufi i ʻie malō. Na fiafia tagata uma i lenei faatulagaga.

Ina ua māeʻa le polokalame o le aso, na matou asiasi i o matou uso ma tuafāfine i lea nofoaga. O se siʻomaga matagofie. Maʻeu le faalaeiauina o i matou i a latou tala i mea na tutupu e ui i lo latou onosai i le tele o tausaga o teteega! Na maligi o matou loimata ina ua latou toe foʻi ina ua uma le fonotaga.

Na maua se isi faaeaga i le lua tausaga muamua atu i lea fonotaga, i le 1964 ina ua faatonuina aʻu e galue o se ovasia o le itumalo. Na ou toe mafaufau foʻi pe ua ou agavaa e fai le galuega. Ae na ou faapea ifo iā te aʻu, afai ua mananaʻo i latou o loo taʻimua ia ou talia le tofiga, o lona uiga ua latou manatu ua ou agavaa. O se mea lelei le galulue faatasi ma isi ovasia femalagaaʻi. Na ou aʻoaʻoina le tele o mea mai iā i latou. O le toʻatele o i latou o faaaʻoaʻoga moni o le onosai ma le sogasogā, o uiga na e tāua i le silafaga a Ieova. Ua oo ina ou malamalama ai, afai tatou te onosai e silafia e Ieova i tatou.

I le 1982, na faatonuina ai foʻi i maʻua e le ofisa o le lālā e vaavaaia se vaega laʻitiiti e toʻa 12 tagata talaʻi Polani i Boulogne-Billancourt, e i le faatausiʻusiʻuga o Pale. O se mea na faateʻia ai i maʻua. Na ou iloa ni faaupuga faatiokarate i le gagana Polani peitaʻi, ae na faigatā ona ou faatulagaina ni fuaiupu. Ae peitaʻi, o le agalelei ma le lagolagosua mai o na uso na matuā fesoasoani iā te aʻu. I aso nei, e 170 tagata talaʻi i lenā faapotopotoga e aofia ai pe a ma le 60 paeonia. Mulimuli ane, na ma asiasi ma Rosa i ni vaega ma faapotopotoga Polani i Oseteria, Tenemaka ma Siamani.

Suia Tulaga

Sa ma fiafia e asiasi i faapotopotoga eseese peitaʻi, o le lē lelei o loʻu ola mālōlōina na taofia ai la ma faiva femalagaaʻi i le 2001. Na maua so ma fale i le taulaga o Pithiviers, lea e nofo ai foʻi loʻu tuafafine o Ruta. Na tofia ma le agalelei i maʻua e le ofisa o le lālā o ni paeonia faapito ma ua faaitiitia itula manaʻomia e tusa ma o ma tulaga.

Rosa: Na matuā faigatā iā te aʻu le tausaga muamua lava ina ua taofia la ma galuega matagaluega. Ona o le telē o le suiga, na ou manatu ai ua ou lē toe aogā. Ae na ou toe mafaufau lea, ‘E mafai lava ona ou faaaogā loʻu taimi ma loʻu malosi e galue ai o se paeonia.’ I aso nei, ua ou fiafia e galulue faatasi ma isi paeonia o la matou faapotopotoga.

E Tausia Pea e Ieova i Maʻua

Marian: Ou te matuā lotofaafetai iā Ieova ona o le avea o Rosa o saʻu paaga mo le 48 tausaga. Na avea o ia o se lagolagosua iā te aʻu i na tausaga e tele i le galuega femalagaaʻi. Ou te leʻi faalogo lava iā te ia o fai mai, ‘Ua ou manaʻo e tuu le ta galuega femalagaaʻi ae atiina aʻe lo ta aiga.’

Rosa: O nisi taimi e fai mai ai se tasi iā te aʻu, “Lua te lē o ola i se olaga masani. E masani lava ona outou nonofo ma isi.” Peitaʻi, o le ā moni lava le “olaga masani”? E masani ona tatou maua le tele o mea ia atonu e avea ma toʻatugā i lo tatou saʻilia o mea faaleagaga. E pau mea tatou te manaʻomia o se moega lelei, se laulau ma nai isi mea manaʻomia. I le avea ma paeonia na itiiti ma meafaitino peitaʻi, ua ma maua mea uma e manaʻomia e faia ai le finagalo o Ieova. I nisi taimi e fesiligia ai aʻu, “O le ā o le a e faia pe a e matua ae leai sou lava fale ma e leai foʻi sau penisione?” Ona ou sii lea i ai o upu a le Salamo 34:10: “A e e leai se mea lelei e mativa ai i latou o ē saʻili iā Ieova.” E tausia pea e Ieova i maʻua.

Marian: E moni lava! E aumaia e Ieova mea e sili atu na i lo mea na manaʻomia. O se faaaʻoaʻoga, na filifilia aʻu e fai ma sui o le matagaluega i le tauaofiaga faavaomalo i Niu Ioka. Ae peitaʻi, e leai se tupe e totogi ai le pasese o Rosa. I se tasi afiafi, na tuu mai ai e se uso se teutusi o loo tusia ai “Niu Ioka.” O le meaalofa na aumai ai na mafai ai ona ma malaga ma Rosa!

E matuā leai lava se mea ma te salamō ai e faatatau i tausaga o la ma auaunaga iā Ieova. E leʻi maumau se mea e tasi ae na ma maua mea uma—o se olaga faamalieloto ma fiafia i le auaunaga faataimi atoa. O Ieova o ia o se Atua matuā lelei lava. Na ma aʻoaʻoina ina ia faatuatua atoatoa iā te ia ma ua matuā faalolotoina ai lo ma alolofa iā te ia. O nisi o o tatou uso Kerisiano ua maliliu ona o lo latou faamaoni. Ae ua ou talitonu a o faagasolo tausaga, e mafai e se tasi ona avatu le taulaga iā Ieova i lea aso ma lea aso e ala i le auaunaga iā te ia. O mea na sa ma finafinau ma Rosa e fai seʻia oo mai i aso nei, ma o mea foʻi na ma te maumauaʻi e faia i le lumanaʻi.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 14 O le talaaga o le soifuaga o Louis Piéchota, “I Survived the ‘Death March,’” na lomia i le Watchtower o Aokuso 15, 1980.

[Ata i le itulau 20]

O François ma Anna ma la laʻua fanau, Stéphanie, Stéphane, Mélanie, ma Marian pe tusa o le 1930. O Marian o loo tū i luga o le tamaʻi nofoa

[Ata i le itulau 22]

Luga: Tufatufaina atu o lomiga faale-Tusi Paia i le maketi i Armentières, le itu i mātū o Falani i le 1950

[Ata i le itulau 22]

Itu Agavale: O Stefan Behunick ma Marian i le 1950

[Ata i le itulau 23]

O Marian ma Rosa i le aso a o lumanaʻi la laʻua faaipoipoga

[Ata i le itulau 23]

Rosa (muamua i le itu agavale) ma lana paga paeonia o Irène (lona fā mai le itu agavale), o loo faailoaina atu se tauaofiaga i le 1951

[Ata i le itulau 23]

O femalagaaʻiga i taimi o asiasiga matagaluega sa tele lava ina faaaogā uila vilivae