Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ai o Viia le Atua i Aso Nei?

O Ai o Viia le Atua i Aso Nei?

O Ai o Viia le Atua i Aso Nei?

“Lo matou Alii e, ma lo matou Atua, e tatau lava oe ina ia tuuina atu iā te oe le viiga, ma le faaneeneega, ma le mana.”—FAAALIGA 4:11.

1, 2. (a) O ā faaaʻoaʻoga e faaalia ai e faataʻitaʻi tagata i mea o le natura? (e) O le ā le fesili ua lāgā ma o le ā le tali?

I SE tasi aso na alu ai se savalivaliga a se inisinia Suisilani e suafa iā George de Mestral ma sana taʻifau. Ina ua toe foʻi i le fale, na ia iloa ai ua piipii i ona ofu faapea ma fulufulu o lana taʻifau ia mea matuitui o le vao. O lona fia iloa, na ia suʻesuʻeina ai ia mea matuitui i se faata e faatetelē ai mea, ma na matuā ofo i matau ninii na iai lea e pipii atu i so o se mea ua iai se faamātau. Mulimuli ane, na ia faaaʻoaʻo i ai i le faia o se ituaiga o mea faapipii (velcro). E lē na o De Mestral na faataʻitaʻi i mea o le natura. I le Iunaite Setete, na faia ai e le ʻauuso o Wright se vaalele ina ua māeʻa ona suʻesuʻeina manufelelei lapopoʻa a o felelei. Na faia e le inisinia Falani o Alexandre-Gustave Eiffel se olo i Pale lea na faaigoa i lona igoa, ma faaaogā ai le fausaga lea e mafai ona lagolago e le ivi ogāvae le tino o le tagata.

2 Ua faaalia e nei faaaʻoaʻoga le auala e masani ona faataʻitaʻia ai e tagata fausaga o mea faalenatura. Ua lāgā ai la se fesili: E faafia ona avatu e ē gaosia mea fou le viiga i Lē na foafoaina ia mea matuitui ninii o le vao, manufelelei lapopoʻa, ivi ogāvae o le tagata, ma isi mea ofoofogia lea ua faataʻitaʻi ai tagata i lo latou gaosia o mea fou? E faanoanoa ae o le mea moni i le lalolagi i aso nei, ua seāseā viia le Atua pe faamamaluina o ia o lē e tatau i ai.

3, 4. O le ā le uiga o le upu Eperu ua faaliliuina i le “mamalu” ma o le ā e ao ona faasino atu i ai pe a faatatau atu iā Ieova?

3 Atonu e tomānatu nisi, ‘pe e talafeagai ona avatu i le Atua le viiga? Pe lē o le Atua lava ia e mamalu?’ E aupito i mamalu Ieova i le aoao o mea uma, ae e lē faapea ai e mamalu o ia i le vaaiga a tagata uma. I le Tusi Paia o le upu Eperu ua faaliliu i le “mamalu” e fesootaʻi atu i le māfuaaga e ala ai ona tāua ma aloaʻia se tasi i le vaaiga a isi. Ae a tuu atu la i le tulaga o le Atua, e faasino atu i māfuaaga e ofoofogia ai o ia i le vaaiga a tagata.

4 E toʻaitiiti lava tagata i aso nei, e iloa māfuaaga e ala ai ona ofoofogia le Atua. (Salamo 10:4; 14:1) O le mea moni lava ia, e ui e talitonu nisi tagata aloaʻia o le lalolagi i le Atua, ae e masani lava ona latou faapogaia tagata ina ia lē faaaloalo atu i Lē e mamalu na Foafoaina le aoao o mea. I ā auala ua latou faia ai faapea?

‘Ua Lē Mautali i Latou’

5. Ua faapefea i le toʻatele o saienitisi ona faamatalaina le matagofie o le foafoaga?

5 Ua maumauaʻi le toʻatele o saienitisi e leai se Atua. E faapefea la, ona latou faamatalaina le matagofie o foafoaga e aofia ai ma le tagata? Latou te viia le faaevolusione ona o lenei mea, ae o se talitonuga lē faavaea e faapea e faafuaseʻi ona iai mea uma e aunoa ma se tasi na faia. O se faaaʻoaʻoga, na tusi se tagata e talitonu i le evolusione e suafa iā Stephen Jay Gould e faapea: “Ua māfua ona tatou iai ona o ni ituaiga iʻa e lē masani ai, na iʻu ina liua o latou ʻapaʻapa ma avea ma vae ina ia mafai ona feoaʻi i le laueleele . . . Atonu tatou te mananaʻo i se tali e ‘sili’ atu—ae e lē maua se tali faapena.” E faapena foʻi le manatu na tusia e Richard E. Leakey ma Roger Lewin: “Atonu na māfua ona iai tagata ona o se mea sesē na tupu faafuaseʻi i mea faalenatura.” E oo lava i isi saienitisi o ē viia le matagofie ma le fausaga o mea faalenatura, e latou te lē manatu o le Atua na faia ia mea uma.

6. O le ā ua taofia ai le toʻatele mai le avatu o le viiga e tatau ai i le Atua o Lē na Foafoaina Mea?

Pe a maumauaʻi tagata e lelei a latou aʻoaʻoga e moni le faaevolusione, ua latou faatupu le manatu ua na o ē valelea e lē talitonu i ai. O le ā le tali a le toʻatele e tusa ai ma lea manatu? I ni tausaga ua mavae, na faatalatalanoa ai e se tamāloa e atamai i le faaevolusione tagata ua taliaina lea aʻoaʻoga. Na ia faapea mai: “Ua ou iloa e toʻatele tagata e talitonu i le evolusione ona ua taʻu atu iā i latou e talitonu i ai le ʻau popoto uma.” Ioe, pe a faaalia manatu o tagata atamamai i lo latou lē talitonu i le Atua, ua lē fia avatu ai e isi le viiga e tatau ai i le Atua, o lē na Foafoaina Mea.—Faataoto 14:15, 18.

7. E tusa ai ma le Roma 1:20, o le ā ua manino mai e ala i foafoaga vaaia, ma aiseā?

7 Po ua maua nei faaiʻuga e le ʻausaienitisi ona o faamaoniga e faamaonia ai le saʻo o le evolusione? E leai! O loo siʻomia i tatou i faamaoniga o Lē na Foafoaina Mea. Na tusi le aposetolo o Paulo e faatatau iā te Ia: “O ana mea e lē vaaia talu ona faia [tagata] o le lalolagi, e vaaia lava ia i le mafaufau i mea na faia, o lona mana faavavau lava lea ma lona Atua; o lea foʻi ua lē mautali ai i latou [o ē lē talitonu].” (Roma 1:20) Ua tatou vaaia faamaoniga manino o Lē na Foafoaina Mea e ala i ana galuega. Ua faapea mai Paulo, talu ona faia le tagata, e mafai ona latou “mafaufau” i faamaoniga o loo soifua le Atua e ala i ana foafoaga vaaia. O fea nei faamaoniga?

8. (a) Ua faamaonia faapefea e le lagi faitino le mana ma le atamai o le Atua? (e) O le ā le faamaoniga e iloa ai e tatau ona iai Lē na faia le lagi ma le lalolagi?

8 Tatou te vaaia faamaoniga o le Atua pe a tatou vaai i le lagi ma fetu o iai. Ua faapea mai le Salamo 19:1: “Ua tala mai e le lagi le mamalu o le Atua.” O “le lagi” o lona uiga o le lā, masina ma fetu ua faamaonia le mana ma le atamai o le Atua. E tatou te maofa ona o le anoanoaʻi o fetu. E lē soona ō solo nei fetu ae o loo fegasoloaʻi i le vateatea e tusa ma tulafono o meafaitino. * (Isaia 40:26) E lē talafeagai ona manatu na tupu faafuaseʻi nei faatulagaga maopoopo lelei. O le mea e mataʻina ai, e toʻatele saienitisi ua faapea mai o le lagi ma le lalolagi na faafuaseʻi lava ona iai. Na tusi se tasi o polofesa e faatatau i lenei tulaga: “E faigofie i le tagata e lē talitonu i le Atua, ona talia le manatu na iai le lagi ma le lalolagi mai le vavau. Auā afai na iai se amataga o le lagi ma le lalolagi ua tatau foʻi la ona iai sē na faia.”

9. E faapefea ona faamaonia le atamai o Ieova i le foafoaina o meaola?

9 Ua tatou vaaia foʻi i le lalolagi faamaoniga o le Atua. Na faapea mai le faisalamo: “Ieova e, ua matuā tele au galuega. Ua e faia ia mea uma i le poto; ua tumu le lalolagi i au oloa.” (Salamo 104:24) O “oloa” a Ieova e aofia ai le foafoaina o meaola, ia ua faaalia ai lona atamai. E pei ona faamatalaina i le amataga o lenei mataupu, ona o le lelei tele o fausaga o mea o loo iai le ola, ua tele ina faataʻitaʻi i ai le ʻausaienitisi. Seʻi tatou iloiloina ni nai faaaʻoaʻoga. Ua suʻesuʻe e le ʻausuʻesuʻe seu o aila ina ia fausia ai pulou e sili ona malō; ua latou iloiloina totoʻa foʻi se ituaiga o lago e lelei lona lagonaina o mea ina ia faaleleia mea ia e faaaogā e tagata e faalētonu le faalogo; ma ua latou suʻesuʻeina foʻi fulufulu o apaʻau o lulu i le manatu e mafai ona faaleleia ai nisi ituaiga o vaalele. Ae e tusa lava po o ā taumafaiga a tagata, e lē mafai ona latou fausia se mea e tutusa lelei lava ma lea e maua i le faalenatura. Mātau le faamatalaga a se tusi: “Ua faia e meaola mea uma tatou te mananaʻo e fai e aunoa ma le soona faaaogāina o le penisini po o le suauu, le faapolusioneina o le lalolagi ma lamatia ai lo latou lumanaʻi.” (Biomimicry—Innovation Inspired by Nature) Maʻeu le atamai!

10. Aiseā e lē talafeagai ai le faafitia o le iai o Lē na Foafoaina Mea? Ia faataʻitaʻi.

10 E manino faamaoniga o Lē na Foafoaina Mea pe a e tagaʻi atu i le lagi po o foafoaga i inei i le lalolagi. (Ieremia 10:12) E ao ona tatou ioe faatasi ma foafoaga agaga o ē ua alalaga: “Lo matou Alii e, ma lo matou Atua, e tatau lava oe ina ia tuuina atu iā te oe le viiga, ma le faaneeneega, ma le mana; auā na e faia mea uma lava.” (Faaaliga 4:11) Ua lē iloa e le toʻatele o saienitisi faamaoniga i ‘mata o latou loto,’ e ui lava latou te maofa i le auala o fausia ai mea o latou vaai i ai i o latou mata faaletino. (Efeso 1:18) E mafai ona tatou faataʻitaʻia i le auala lenei: O le viiviia o le matagofie o le fausaga faalenatura, ae faafitia le iai o Sē na fuafuaina nei mea uma, e tusa lea ma le valea o se tasi na te viiviia se ata matagofie ae faafitia le iai o se tagata na tusia ma valia lea ata. E lē o se mea e faateʻia ai o i latou e mumusu e talitonu i le Atua e taʻua o ē ua “lē mautali”!

E Toʻatele ua Faasesē e ‘Taʻitaʻi Tauaso’

11, 12. O le ā le manatu ua faavae ai le aʻoaʻoga o le iʻuga tuupōina, ma aiseā e lē viia ai le Atua i lenei aʻoaʻoga?

11 Ua talitonu ma le faamaoni le toʻatele o tagata lotu o la latou tapuaʻiga o loo viia ai le Atua. (Roma 10:2, 3) Ae peitaʻi, ua avea lotu o se isi vaega o lenei lalolagi o loo taofia le faitau miliona o tagata mai le viia o le Atua. E faapefea ona tupu lenā mea? Seʻi o tatou iloiloina ni auala se lua.

12 Muamua, e lē o viia e lotu le Atua ona o a latou aʻoaʻoga sesē. Seʻi fai ma faaaʻoaʻoga le aʻoaʻoga lea o le iʻuga tuupōina. E faavae lenei aʻoaʻoga i le manatu, talu ai e iai i le Atua le mana e silafia ai le lumanaʻi, e tatau foʻi la ona ia muaʻi silafia iʻuga o mea uma lava. O lea la ona o lenei aʻoaʻoga o le iʻuga tuupōina ua manatu ai tagata, ua muaʻi fuafuaina e le Atua le lumanaʻi o tagata uma e tusa lava pe lelei pe leaga. E tusa ai ma lenei talitonuga, e ao ona tuuaʻia le Atua e tusa ma puapuaga ma le amioleaga i le lalolagi i aso nei. E mautinoa e lē o viia le Atua pe a tuuaʻia o ia i mea o loo faia e lona Fili Sili o Satani, o lē ua taʻua i le Tusi Paia o le “alii o lenei lalolagi.”—Ioane 14:30; 1 Ioane 5:19.

13. Aiseā o se mea valea ai le mafaufau faapea e lē mafai ona pulea e le Atua lona tomai e silafia ai mea i le lumanaʻi? Ia faataʻitaʻi.

13 O le aʻoaʻoga o le iʻuga tuupōina e lē o se aʻoaʻoga o le Tusi Paia auā o loo taʻuleagaina ai le Atua. O lenei aʻoaʻoga e faafenumiaʻia ai mea e mafai ona ia faia ma mea o loo ia faatinoina. Ua faaali manino mai i le Tusi Paia le mea moni e mafai ona muaʻi silafia e le Atua mea o le a tutupu. (Isaia 46:9, 10) Ae peitaʻi, e lē talafeagai ona manatu faapea, e lē mafai ona pulea e le Atua lona silafiaina o mea o le a tutupu pe faapogaia iʻuga o mea uma lava. Seʻi faataʻitaʻi: Seʻi faapea e te matuā malosi lava, pe o le a avea ea lenā ma māfuaaga e te taumafai ai e sii i luga mea mamafa uma lava e te vaai i ai? O le mea moni e leai! I se tulaga tutusa, o le iai o le tomai e silafia ai mea i le lumanaʻi e lē uunaʻia ai le Atua e na te muaʻi silafia pe fuafuaina mea uma e tutupu. E filifili ma e faaeteete foʻi o ia i le faaaogāina o lona muaʻi silafia o mea. * E manino, o aʻoaʻoga sesē e aofia ai le iʻuga tuupōina, e lē viia ai le Atua.

14. I le ā le auala ua faalumaina ai e lotu le Atua?

14 O le auala lona lua ua faalumaina ai e lotu le Atua, e ala i amioga a o latou ʻaulotu. Ua faatalitalia Kerisiano e mulimuli i aʻoaʻoga a Iesu. O nisi o nei aʻoaʻoga na aʻoaʻo ai e Iesu ona soo, ia “fealofani” ma e tatau ona “lē ni o le lalolagi i latou.” (Ioane 15:12; 17:14-16) Ae faapefea taʻitaʻi o lotu ia ua taʻua o Kerisiano? Po ua latou mulimuli moni ea i na aʻoaʻoga?

15. (a) E faapefea ona aafia taʻitaʻi lotu i taua a atunuu? (e) O le ā le aafiaga o amioga a taʻitaʻi lotu i le faitau miliona o tagata?

15 Seʻi manatu i le talaaga o taʻitaʻi lotu i taimi o taua. E latou te lagolagoina, ioe i ai, e oo lava i le taʻimua i le tele o taua a atunuu. E latou te faamanuia i ʻautau ma taʻutonuina le fasiotia o tagata. Ua uunaʻia ai i tatou e fesili, ‘Pe sa manatu ea na taʻitaʻi lotu o loo faapena foʻi ona faia e taʻitaʻi lotu i le isi itu taua, e ui e tutusa a latou tapuaʻiga?’ (Tagaʻi i le pusa “O Lē Fea Itu e ʻAu Iai le Atua?”) E lē o viia e taʻitaʻi lotu le Atua pe a latou faapea mai o loo ia lagolagoina le faamasaatoto i le taua, latou te lē o viia foʻi le Atua pe a latou faailoa mai ua lē toe aogā tapulaa a le Tusi Paia ma lē taʻusalaina feusuaʻiga lē mamā. Ua latou faamanatu moni mai lava iā i tatou taʻitaʻi lotu o ē na fetalai i ai Iesu o “ē fai amio leaga” ma o ‘taʻitaʻi tauaso.’ (Mataio 7:15-23; 15:14) O amioga a taʻitaʻi lotu ua faapogaia ai le maalili o le alofa o le faitau miliona o tagata i le Atua.—Mataio 24:12.

O Ai o Loo Viia Moni le Atua?

16. Ina ia tali le fesili po o ai o viia le Atua, aiseā e ao ai ona tatou tilofaʻia le Tusi Paia?

16 Afai e lē o taulau i tagata aloaʻia ma taʻutaʻua o le lalolagi ona viia le Atua, o ai la o latou viiaina o ia? Ina ia tali lenā fesili, e ao ona tatou tilofaʻia le Tusi Paia. Auā foʻi ua iai i le Atua le aiā e fetalai mai ai i le auala e viia ai o ia, ma ua ia faataatia taʻiala i lana Afioga, le Tusi Paia. (Isaia 42:8) Seʻi o tatou iloiloina ni auala se tolu e viia ai le Atua, ma o loo taulaʻi atu auala taʻitasi i le fesili po o ai i aso nei o loo viia le Atua.

17. Ua faaalia faapefea e Ieova lava ia o le faamamaluina o lona suafa o se vala tāua o lona finagalo, ma o ai i aso nei o loo viia le suafa o le Atua i le lalolagi?

17 Muamua, e mafai ona tatou faamamaluina le Atua e ala i le vivii i lona suafa. Ua manino mai i le fetalaiga a Ieova iā Iesu, o le faia faapea o se vala tāua lea o lona finagalo. I nai aso a o lumanaʻi lona maliu, na tatalo ai Iesu: “Loʻu Tamā e, ia e tuuina atu le mamalu i lou suafa.” Ona tali mai lea o le siʻufofoga: “Ua ou tuuina atu le mamalu, ou te toe tuuina atu foʻi i ai le mamalu.” (Ioane 12:28) E aunoa ma se masalosalo o Ieova lea na fetalai. E manino mai i lana tali, o le faamamaluina o lona suafa o se mea e tāua iā te ia. O ai i aso nei o loo faamamaluina Ieova e ala i le faailoa atu o lona suafa ma viia ai i le lalolagi uma? O Molimau a Ieova ma ua latou faia faapea i atunuu e 235!—Salamo 86:11, 12.

18. E faapefea ona tatou iloa i latou o tapuaʻi i le Atua ma le “faamaoni,” ma o le ā le vaega ua aʻoaʻoina atu upu moni o le Tusi Paia i le silia i le selau tausaga?

18 O le lona lua, e mafai ona tatou faamamaluina le Atua e ala i le aʻoaʻo atu o le upu moni e uiga iā te ia. Na fetalai Iesu o tagata tapuaʻi moni e ao ona “tapuaʻi atu [i le Atua] i le agaga ma le faamaoni” po o le upu moni. (Ioane 4:24) E faapefea ona iloa i latou o tapuaʻi i le Atua i le “faamaoni” po o le upu moni? E ao ona latou teena aʻoaʻoga e lē faavaea i le Tusi Paia ma ua taʻuleaga ai le Atua ma lona finagalo. Na i lo lea, e ao ona latou aʻoaʻo le upu moni mamā o le Afioga a le Atua e aofia ai aʻoaʻoga nei: O Ieova o le silisili ese ma ua na o ia lava e ao ona faamamaluina e tusa ma lona tulaga (Salamo 83:18); o Iesu o le Alo o le Atua ma o le Tupu tofia o le Malo faa-Mesia o le Atua (1 Korinito 15:27, 28); o le a faapaiaina e le Malo o le Atua le suafa o Ieova ma faataunuu lana folafolaga mo le lalolagi ma tagata (Mataio 6:9, 10); e ao ona talaʻia le tala lelei o lenei Malo i le lalolagi atoa. (Mataio 24:14) I le sili atu i le selau tausaga, e na o le tasi lava le vaega o loo aʻoaʻoina ma le faamaoni na upu moni tāua—o Molimau a Ieova!

19, 20. (a) Aiseā e ono viia ai le Atua i le amio lelei a se Kerisiano? (e) O ā fesili e fesoasoani iā i tatou e iloa po o ai i aso nei o viia le Atua e ala i le tausia o le amio lelei?

19 O le lona tolu, e mafai ona tatou viia ma faamamaluina le Atua e ala i le ola e talafeagai ai ma ana tapulaa. Na tusi le aposetolo o Peteru: “Ia lelei a outou amio i luma o nuu ese, o le mea latou te fai upu leaga ai iā te outou, peiseaʻī o tagata amio leaga outou, latou te vaavaai ai i a outou amio lelei, ona latou vivii atu ai lea i le Atua i le aso e asiasi mai ai.” (1 Peteru 2:12) O amioga a se Kerisiano e atagia ai lona faatuatua. Pe a malamalama tagata o vaavaai mai i lenei mea—o lona uiga ua latou iloa ua māfua ona amio lelei se Kerisiano ona o lona faatuatua—e viia le Atua i lea tulaga.

20 O ai i aso nei o viia le Atua e ala i le tausia o le amio lelei? O ai le tapuaʻiga ua viiviia e malo ona o le nonofo filemu, tausi tulafono ma totogi a latou lafoga? (Roma 13:1, 3, 6, 7) O ai tagata ua lauiloa i le lalolagi i lo latou autasi ma o latou uso tapuaʻi—o le autasi i lanu, nuu, ma ituaiga? (Salamo 133:1; Galuega 10:34, 35) O le ā le vaega ua mātauina e le lalolagi aoao i la latou galuega tau aʻoaʻoga faale-Tusi Paia lea e uunaʻia ai le usiusitai i tulafono, le faatāuaina o tapulaa faaleaiga ma amioga tatau faale-Tusi Paia? E na o le tasi lava le vaega ua faamaonia a latou amioga lelei i nei vala ma isi foʻi auala—o Molimau a Ieova!

O E Viia le Atua?

21. Aiseā e ao ai ona tatou tilofaʻia po ua tatou viia Ieova?

21 E ao iā i tatou uma ona fesili, ‘Po ua ou viia Ieova?’ E tusa ai ma le Salamo 148, o loo vivii le tele o le foafoaga i le Atua. O agelu, le lagi faitino, le lalolagi ma ana foafoaga o meaola—o loo latou vivii uma iā Ieova. (Fuaiupu 1-10) E faanoanoa ona o le toʻatele o tagata e lē o faia faapena! E ala i le soifua i se auala e viia ai le Atua, o lona uiga o loo e gaoioi e ōgatasi ma isi foafoaga uma i le viiaina o Ieova. (Fuaiupu 11-13) E leai lava se isi auala sili e faaaogā ai lou soifua.

22. I ā auala e faamanuiaina ai oe e ala i le viia o Ieova, ma o le ā e ao ona e maumauaʻi e fai?

22 E ala i le viia o Ieova, ua faamanuiaina ai oe i le tele o auala. A o e faatuatua i le taulaga togiola a Keriso, ua e maua ai se leleiga ma le Atua ma olioli ai i se faiā filemu ma tauia faatasi ma lou Tamā o i le lagi. (Roma 5:10) A o e maua māfuaaga e viia ai le Atua, ua e atili fiafia ma lotofaafetai ai. (Ieremia 31:12) O lea la e mafai ona e fesoasoani i isi ia ola fiafia, maua le olaga faamalieloto, ma o le a e atili fiafia ai. (Galuega 20:35) Tau ina ia avea oe ma se tasi o ē maumauaʻi e viia le Atua i le taimi nei ma e faavavau!

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 8 Mo nisi faamatalaga o le auala ua faaatagia ai e le lagi faitino le atamai ma le mana o le Atua, tagaʻi i le mataupu e 5 ma le 17 o le tusi Faalatalata Atu iā Ieova, lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 13 Tagaʻi i le Tusi 1, itulau 853 o le Insight on the Scriptures, lomia e Molimau a Ieova.

Pe E te Manatua?

• Aiseā e mafai ai ona tatou faapea atu ua lē o fesoasoani le ʻausaienitisi i tagata ia viia le Atua?

• I ā auala e lua ua taofia ai e lotu tagata mai le viia o le Atua?

• I ā auala e mafai ona tatou viia ma faamamaluina ai le Atua?

• Aiseā e ao ai ona e iloiloina po o e viia Ieova?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 12]

“O Lē Fea Itu e ʻAu Iai le Atua?”

Ua faapea mai se tamāloa na auai i le Vaegaau o le ʻEa a Siamani i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ae na avea mulimuli ane ma Molimau a Ieova:

“O le mea na ou lē fiafia ai i na tausaga o le taua . . . o le vaaia lea toetoe lava o taʻitaʻi lotu uma—Katoliko, Luteru, Episcopal ma isi lotu, o loo faamanuia vaalele tau ma a latou ʻauvaa a o leʻi malaga atu e faapaʻūʻū ni pomu. E masani lava ona ou mafaufau, ‘O lē fea itu e ʻau iai le Atua?’

“E fusi e fitafita Siamani a latou fusipaʻu e iai se kalauna o loo tusia ai upu ua faatasi le Atua ma i matou (Gott mit uns). Peitaʻi na ou tomānatu, ‘Pe aiseā e lē ʻau ai le Atua ma fitafita o le isi itu tau o ē tutusa foʻi a latou lotu ma o loo tatalo foʻi i le Atua e tasi?’”

[Ata i le itulau 10]

Ua viia moni e Molimau a Ieova le Atua i le lalolagi uma