Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Inā Fealualua‘i i le Nuu”

“Inā Fealualua‘i i le Nuu”

“Inā Fealualuaʻi i le Nuu”

“Inā fealualuaʻi i le nuu i lona umi ma lona lautele.”—KENESE 13:17.

1. O le ā le faatonuga faaosonaunau na tuuina atu e le Atua iā Aperaamo?

PE E te fiafia e faimalaga atu i nuu maotua, atonu e malaga i se taavale i le faaiʻuga o le vaiaso? O isi e fiafia e malaga i uilavilivae mo se faamalositino ma maimoa lelei i mea. E filifili isi e savavali ina ia faamasani ma uaʻi totoʻa i vaipanoa eseese. O faigāmalaga faapena e masani ona faatapulaa taimi e fai ai. Peitaʻi, seʻi mafaufau i faalogona o Aperaamo ina ua fetalai le Atua iā te ia: “Inā tulaʻi ia, inā fealualuaʻi i le nuu i lona umi ma lona lautele; auā ou te foaʻiinaatua mo oe”!—Kenese 13:17.

2. Ina ua tuua Aikupito, o fea na agaʻi i ai Aperaamo?

2 Seʻi manatu i le tulaga o mea ina ua fetalai Ieova i na upu. Na aumau mo se taimi puupuu Aperaamo, o lana avā ma isi i Aikupito. Ua faapea mai le Kenese mataupu e 13, na latou tuua Aikupito ma ave a latou lafumanu “i le itu i toga.” Ona ‘alu lea o Aperaamo i lana malaga nai le itu i toga ua oo i Peteli.’ Ina ua mapuna aʻe se faafitauli i le va o ana leoleo manu ma leoleo manu a Lota le atalii o lona uso, sa aliali mai na tatau ona la saʻilia ni laufanua eseese mo a la lafumanu, na tuu muamua e Aperaamo le filifiliga iā Lota. Na filifilia e Lota le “fanua laugatasi uma ua i ai Ioritana,” o se vanu lauolaola “e pei o le faatoʻaga a Ieova,” ma faamautū mulimuli ane i Sotoma. Na faapea atu le Atua iā Aperaamo: “Seʻi e vaavaai ia, ma ilo atu i le mea e te i ai na, i le itu i mātū, ma le itu i toga, ma sasaʻe, ma sisifo.” E aliali mai na mafai ona vaaia e Aperaamo mai se nofoaga maualuga i Peteli, isi vaega o le nuu. Ae e leʻi gata ai i inā. Na valaaulia o ia e le Atua e “fealualuaʻi i le nuu” ma faamasani lelei i ai.

3. Aiseā atonu e faigatā ai ona mafaufau i nofoaga na malaga ai Aperaamo?

3 Po o le ā lava le mamao na fealualuaʻi ai Aperaamo i le nuu a o leʻi taunuu i Heperona, e mautinoa e sili atu mea na ia iloa e faatatau i le Nuu Folafolaina na i lo le toʻatele o i tatou. Ia manatu i nofoaga na taʻua i lenei tala—o laufanua i le itu i toga, o Peteli, o fanua laugatasi o Ioritana, o Sotoma ma Heperona. Pe e faigatā ona e mafaufau po o fea e tutū ai na nofoaga? O se luʻi lenā mo le toʻatele o tagata auā e toʻalaiti tagata o Ieova ua asiasi i na nofoaga na faitau ai i le Tusi Paia, ma feoaʻi i le umi ma le lautele o le nuu. E ui i lea, e iai māfuaaga tatou te matuā naunau ai ia iloa nofoaga o le Tusi Paia. Aiseā?

4, 5. (a) E faapefea ona fesootaʻi le Faataoto 18:15 i le poto ma le mafaufau i nuu o le Tusi Paia? (e) O le ā ua faaalia e le Sefanaia mataupu e 2?

4 Fai mai le Afioga a le Atua: “O le loto o lē ua mafaufau na te maua le poto; o taliga foʻi o lē ua poto, e saʻili ia i le poto.” (Faataoto 18:15) E tele mataupu e mafai ona faapotoina ai se tagata, peitaʻi e aupito i tāua lava le poto saʻo e faatatau iā Ieova le Atua ma ana feutagaʻiga. Ma le mautinoa lava, e matuā tāua mea tatou te faitau ai i le Tusi Paia. (2 Timoteo 3:16) Ia mātau, o loo aofia ai lo tatou mafaufau i mea. O lona uiga o le mafai lea ona malamalama i se mea, ia iloa ma puʻepuʻe maua le fesootaʻiga o vaega o se mea ma le mea atoa. E faatatauina lenei manatu i mea moni e uiga i nofoaga o loo taʻua i le Tusi Paia. O se faaaʻoaʻoga, o le toʻatele o i tatou e iloa le mea e tū ai Aikupito, ae o le ā le tele o lo tatou malamalamaga e faatatau i faaupuga e faapea, na ō aʻe Aperaamo nai Aikupito “e ō i le itu i toga,” ona ō lea i Peteli ma mulimuli ane i Heperona? E te malamalama i le fesootaʻiga o na nofoaga?

Pe atonu na e mulimuli i se faasologa o le faitauina o le Tusi Paia e aofia ai le Sefanaia mataupu e 2. I lenā mataupu e te faitau ai i igoa o aai, tagata ma nuu. O Kasa, Asekelona, Asetota, Ekerona, Sotoma, Nineva, Kanana, Moapi, Amoni ma Asuria o loo taʻua uma i le mataupu lava lenā e tasi. Pe na mafai ona faaata i lou mafaufau na nofoaga, ia na soifua ai tagata na aofia i le faataunuuina o valoaga a le Atua?

6. Aiseā ua faatāuaina ai e isi Kerisiano ia faafanua? (Tagaʻi i le pusa.)

6 O le toʻatele o tagata aʻoga o le Afioga a le Atua, ua latou maua le tele o aogā mai le tilofaʻia o faafanua o laueleele o le Tusi Paia. E lē faapea latou te faia lenei mea ona o le maofa i faafanua, peitaʻi talu ai latou te iloa o le faaaogāina o faafanua, e faaloloto ai lo latou poto i le Afioga a le Atua. E fesoasoani foʻi faafanua e faatele ai lo latou malamalamaaga, i le iloa o le fesootaʻiga o mea moni ua latou iloa ma isi faamatalaga. A o tatou iloiloina ni faaaʻoaʻoga, e lē taumatea o le a faaloloto ai lou talisapaia o Ieova ma malamalama atili ai i tala o i lana Afioga.—Tagaʻi i le pusa i le itulau e 14.

E Tāua le Iloa o le Mamao o se Nofoaga

7, 8. (a) O le ā le gaoioiga ofoofogia na fai e Samasoni i Kasa? (e) O ā faamatalaga e atili ai ona uigaese le gaoioiga na fai e Samasoni? (i) E faapefea i le iloa ma le malamalama i le tala iā Samasoni ona fesoasoani iā i tatou?

7 I le Faamasino 16:2, e mafai ona e faitau ai i le faamasino o Samasoni a o iai i Kasa. E masani ona taʻua laufanua o Kasa i tala fou, atonu la e te tau silafia le nofoaga na iai Samasoni, o se oganuu o Filisitia e lata ane i le talafatai o Metitirani. [11] Ia mātau le Faamasino 16:3: “Ua taoto Samasoni, ua oo i le tulua o pō ma ao; ona tulaʻi lea o ia i le tulua o pō ma ao, ua tago atu i puipui o le faitotoʻa o le aai ma pou e lua, ua na faʻia atoa ma le faamau, ua faaee i lona ua, ma avaʻe i le tumutumu o le mauga sa feagai ma Heperona.”

8 E lē taumatea e tetelē ma mamafa faitotoʻa ma pou o se aai malosi e pei o Kasa. Seʻi manatu o lenā e te amoina! Ioe, na amo e Samasoni, peitaʻi o fea na amo i ai e Samasoni ma na faapeʻī lenā faigāmalaga? O Kasa o se nuu tūmatafaga. [15] Peitaʻi, o Heperona sa tū i le itu i sasaʻe i le maualuga e 3,000 futu [900 mita]—e matuā maualuga le mea na malaga ai! Tatou te lē iloa lea mea tonu e tū ai “le mauga sa feagai ma Heperona,” ae o le aai o Heperona e pe tusa e 37 maila [60 kilomita] mai Kasa, ma e maualuga atu na i lo Kasa! Na matuā uigaese le gaoioiga na fai e Samasoni pe a fua i le mamao o lana faigāmalaga, a ea? Ia manatua foʻi le pogai na mafai ona fai ai e Samasoni gaoioiga faapena, talu ai na “osofia . . . o ia e le Agaga o Ieova.” (Faamasino 14:6, 19; 15:14) I le avea ai ma Kerisiano i aso nei, tatou te lē faatalitalia e foaʻi mai e le agaga o le Atua se malosi uigaese faaletino. E ui i lea, o le agaga malosi lava lenā e mafai ona faateleina lo tatou iloa o mea loloto faaleagaga ma faamalosia ai o tatou tagata i totonu. (1 Korinito 2:10-16; 13:8; Efeso 3:16; Kolose 1:9, 10) O le malamalama i le tala iā Samasoni, e tatou te mautinoa ai e mafai ona fesoasoani mai le agaga o le Atua iā i tatou.

9, 10. (a) O le ā na aofia ai i le manumalo o Kitiona i ʻautau Mitiana? (e) E faapefea i lo tatou iloa o laufanua na aofia ai ona atili uigā ai lenei tala?

9 O se isi tala e faamatilatila ai le tāua o le iloa o le mamao o nofoaga, o le manumalo o Kitiona i ʻautau Mitiana. E iloa e le toʻatele o ē faitau i le Tusi Paia, na faatoʻilalo e le faamasino o Kitiona ma lana ʻautau e 300 ia ʻautau soofaatasi e toʻa 135,000 o ē na osofaʻi ane—o ʻautau Mitiana, Amaleka ma isi na tolauapi i le vanu o Isereelu e lata ane i le mauga o More. [18] Na īli e tagata o Kitiona a latou pū ma taʻei kate ina ia iloa atu a latou sulu, ona alalaga lea: “O le pelu a Ieova ma Kitiona.” O lenei mea na fenuminumiaʻi ma fefefe ai fili ma iʻu ina fefasiotiaʻi lava i latou. (Faamasino 6:33; 7:1-22) Po o le tala atoa lenā, e na o se gaoioiga vave i le pō e tasi? Ia faaauau lau faitau i le Faamasino mataupu e 7 ma le 8. O le a e iloa ai na faaauau e Kitiona le osofaʻiga. O isi laufanua mai le tele o laufanua o loo taʻua i inā, ua lē o toe mātaulia i laufanua lauiloa i aso nei, o lea la atonu e lē o aofia ai i faafanua o le Tusi Paia. E ui i lea, o loo iloaina le tele o laufanua e mafai ai ona tatou mulimuli i gaoioiga a Kitiona.

10 Na tuliloa e Kitiona ē na totoe o ʻautau soofaatasi i tala atu o Peteseta, ona agaʻi atu lea i le itu i saute i Apelemeola e lata i Ioritana. (Faamasino 7:22-25) Ua faapea mai le tala: “Ua oo atu Kitiona i Ioritana, ua sopoʻia atu e ia atoa ma le tolu selau o tagata ua iā te ia, ua lailoa i latou, a e tuliloa lava.” Ina ua sopoʻia le vaitafe, na tuliloa e ʻau Isaraelu o latou fili e agaʻi atu i le itu i saute i Sukota ma Penueli e latalata i Iapoka, ona ō aʻe lea i atumauga i Iakepea (e latalata i Amman i Ioritana i ona pō nei). Pe tusa e 50 maila [80 kilomita] le mamao na oo i ai lenā tuliloaga ma fetauaʻiga. Na puʻeina ma fasiotia e Kitiona tupu Mitiana e toʻalua; ona toe foʻi lea i lona aai o Ofira e latalata i le nofoaga na amata ai le taua. (Faamasino 8:4-12, 21-27) E manino mai, o le gaoioiga na fai e Kitiona e lē na o ni nai minute o le īli o pū, lialiaʻi sulu ma alalaga. Ia manatu i le auala ua atili ai ona moni le faamatalaga e faatatau i tane faatuatua e faapea: “E saasaa le aso e tala atu ai iā Kitiona [ma isi o ē] na faamalosia ai i latou sa vaivai, na avea ai ma fitafita i taua.” (Eperu 11:32-34) Atonu e lē lavavā foʻi Kerisiano, ae pe e lē tāua ea ona tatou faia pea le finagalo o le Atua?—2 Korinito 4:1, 16; Kalatia 6:9.

E Faapefea Ona Mafaufau ma Gaoioi Tagata?

11. O le ā le mamao na faimalaga ai Isaraelu a o leʻi taunuu ma ina ua taunuu i Katesa?

11 Atonu e tilofaʻia e isi tagata faafanua o le Tusi Paia ina ia iloa ai nofoaga, ae pe e te manatu e fesoasoani na faafanua ina ia malamalama ai i mafaufauga o tagata? O se faaaʻoaʻoga, o le fanauga o Isaraelu o ē na ō mai mai le mauga o Sinai e agaʻi atu i le Nuu Folafolaina. A o fai ma mālōlō, na oo lava ina taunuu i Katesa (po o Katesapanea). [9] O loo faamatalaina i le Teuteronome 1:2 e faapea e 11 aso na malaga ai, pe tusa e 170 maila [270 kilomita] le mamao. O i inā na auina atu ai e Mose sipai e toʻa 12 i le Nuu Folafolaina. (Numera 10:12, 33; 11:34, 35; 12:16; 13:1-3, 25, 26) Na agaʻi atu sipai i le itu i toga, e lē taumatea na pasi ane i Peresepa ona sosoo lea o Heperona, ma taunuu i le taufaasiʻusiʻuga o le itu i mātū o le Nuu Folafolaina. (Numera 13:21-24) Talu ai na latou talitonu i lipoti lē lelei a sipai e toʻa sefulu, na tatau ona nonofo solo tagata Isaraelu i le vao mo le 40 tausaga. (Numera 14:1-34) O le ā ua faailoa mai e lenei mea e faatatau i lo latou faatuatua ma nofosauni e talitonu iā Ieova?—Teuteronome 1:19-33; Salamo 78:22, 32-43; Iuta 5.

12. O le ā la tatou faaiʻuga e mafai ona fai i le faatuatua o tagata Isaraelu, ma aiseā ua avea ai o se mea e ao ona mafaufau ai?

12 Ia manatu i lenei mea pe a fua atu i tulaga o laufanua. Pe anafai na faatuatua ma faalogo tagata Isaraelu i fautuaga a Iosua ma Kalepo, pe faamata e mamao se mea e malaga ai ona taunuu lea i le Nuu Folafolaina? Pe tusa e sefulu maila [16 kilomita] le mamao o Katesa mai Perelaaroi, lea na faamautū ai Isaako ma Repeka. [7] E itiiti ifo i le 60 maila [95 kilomita] i Peresepa, lea na taʻua o le taufaasiʻusiʻuga o le itu i saute o le Nuu Folafolaina. (Kenese 24:62; 25:11; 2 Samuelu 3:10) Talu ai na malaga mai i Aikupito e agaʻi atu i le Mauga o Sinai ona ō atu lea mo le 170 maila [270 kilomita] i Katesa, sa pei lava ua i faitotoʻa o le Nuu Folafolaina. A tuu mai iā i tatou, ua tatou i faitotoʻa o le lalolagi Parataiso na folafola mai. O le ā se lesona mo i tatou? Na faafesootaʻia e le aposetolo o Paulo le tulaga o Isaraelu i le fautuaga lenei: “O lenei, inā tatou finafinau ia ina ia sao atu i lenā mālōlōga, neʻi ai se tasi e paʻū i lona faaaʻoaʻo i lo latou faalogogatā.”—Eperu 3:16–4:11.

13, 14. (a) O le ā le mea na tupu na faia ai e tagata Kipeona se gaoioiga? (e) O le ā ua faailoa mai i uiga o tagata Kipeona, ma o le ā le lesona tatou te aʻoaʻo mai ai?

13 O loo iai se uiga e ese mai ai ua faaalia i le tala o le Tusi Paia i tagata Kipeona, o le talitonuina lea o le Atua e faataunuu lona finagalo. Ina ua māeʻa ona taʻitaʻia e Iosua le fanauga a Isaraelu i le isi itu o le vaitafe o Ioritana i le nuu na folafola e le Atua i le aiga o Aperaamo, ua oo i le taimi e tuliesea ai tagata Kanana. (Teuteronome 7:1-3) Na aofia ai ma tagata Kipeona. Na faatoʻilalo e Isaraelu ia Ieriko ma Ai ma tolauapi e lata ane i Kilikala. E leʻi mananaʻo tagata Kipeona e feoti o ni tagata Kanana faamalaiaina, o lea na latou aauina atu ai ni tagata e fai ma o latou sui iā Iosua i Kilikala. Na latou faafoliga atu e ō mai mai se nuu i fafo atu o Kanana, ina ia mafai ona osia se feagaiga o le filemu ma tagata Eperu.

14 Na faapea atu na tagata: “O le nuu matuā mamao lava ua ō mai ai au auauna, ona o le suafa o Ieova lou Atua.” (Iosua 9:3-9) O o latou lavalava ma meaʻai e peiseaʻī na faamaonia ai le mamao o le nofoaga na ō mai ai ae o le mea moni, e pe tusa e 20 maila [30 kilomita] le mamao o Kipeona mai Kilikala. [19] Ona na talitonu i ai, na osia e Iosua ma ona alii sili se feagaiga o le filemu ma Kipeona ma aai lata ane e fesootaʻi atu iā Kipeona. Pe faamata na pau le māfuaaga na fai ai e tagata Kipeona le togafiti, ina ia ʻalofia ai le faaumatia o i latou? E leai, na faaatagia ai se faanaunauga ina ia maua le finagalo malie o le Atua o Isaraelu. Na faamaonia e Ieova le avea o tagata Kipeona ma ē “fāi fafie, ma utu vai mo le faapotopotoga, ma le fata faitaulaga o Ieova,” e aoaoina fafie mo le fata faitaulaga. (Iosua 9:11-27) Na faaauau ona lotomalilie tagata Kipeona e faatino feʻau faatauvaa i le auaunaga a Ieova. E lē taumatea, na iai nisi o i latou i le ʻau Netini na ō mai mai Papelonia ma auauna i le malumalu ua toe faafouina. (Esera 2:1, 2, 43-54; 8:20) E mafai ona tatou faaaʻoaʻo iā i latou i le taumafai lea e tausisia le filemu ma le Atua ma lotomalie e faatino tofiga faatauvaa i lana auaunaga.

Ia Lotomalie e Fesoasoani i Isi

15. Aiseā e ao ai ona tatou naunau i laufanua o loo taʻua i le Mataio e oo i le Faaaliga?

15 O loo faaaofia laufanua o le Tusi Paia i tala o tusi o le Mataio e oo i le Faaaliga, e pei o faigāmalaga ma le faiva a Iesu ma le aposetolo o Paulo. (Mareko 1:38; 7:24, 31; 10:1; Luka 8:1; 13:22; 2 Korinito 11:25, 26) I tala o loo mulimuli mai, ia taumafai e mafaufau i faigāmalaga o loo aofia ai.

16. Na faapefea ona faaalia e Kerisiano i Perea lo latou alofa mo Paulo?

16 I lana malaga faamisionare lona lua (laina violē i le faafanua), na taunuu Paulo i Filipi lea ua avea nei ma vaega o Eleni. [33] Na molimau i inā, faafalepuipuiina ma toe tatala ma faimalaga atu i Tesalonia. (Galuega 16:6–17:1) Ina ua faapogaia e tagata Iutaia ni vevesiga, na augani atu uso i Tesalonia iā Paulo e alu i Perea, pe tusa e 40 maila [65 kilomita] le mamao. Na taulau manuia le faiva a Paulo i Perea, ae na ō ane foʻi tagata Iutaia ma faatupu le vevesi o tagata. O lea, na “aau atu loa lea e le ʻau uso iā Paulo, a latou ō ifo i tai,” ma “o ē na momoli foʻi iā Paulo ua latou ō ma ia i Atenai.” (Galuega 17:5-15) E aliali mai o isi o ē na faatoʻā liulotu na lotomalilie e savavali i le 25 maila [40 kilomita] agaʻi atu i le sami o Ainea, totogi le pasese o le vaa ma folau atu pe tusa e 300 maila [500 kilomita]. Atonu na iai ni lamatiaga o lenā faigāmalaga, ae na nofosauni uso e feagai ma na lamatiaga ina ia faifaimea faatasi ma lenei auauna femalagaaʻi a le Atua.

17. O le ā e mafai ona tatou iloa atili pe a malamalama i le mamao o le va o Meleto ma Efeso?

17 I lana malaga lona tolu (laina meamata i le faafanua), na taunuu ai Paulo i le taulaga i Meleto. Na ia amia toeaina o le faapotopotoga Efeso pe tusa e 30 maila [50 kilomita] le mamao. Seʻi mafaufau i na toeaina, ina ua latou tuua isi gaoioiga ina ia ō atu iā Paulo. E lē taumatea na talatalanoa fiafia a o savavali, e faatatau i le feiloaʻiga o loo loma ma Paulo. Ina ua māeʻa ona feiloaʻi ma Paulo ma faalogo i lana tatalo, ona ‘fetagisi tele lea o i latou uma lava, ma fusi iā Paulo, ma faafeasogi iā te ia.’ “Ona momoli lea e i latou iā te ia i le vaa.” (Galuega 20:14-38) E lē taumatea e tele mea na mafaufau ma talanoa i ai a o toe foʻi i Efeso. Pe e lē pāʻia lou loto i lo latou alofa i le savavali lea i se nofoaga mamao ina ia faatasi ma se faifeʻau femalagaaʻi, o lē na faalaeiau ma faailoa atu mea iā i latou? Po o e mātauina se lesona i inei e mafai ona e faatatauina i lou olaga ma mafaufauga?

Ia Iloaina Lenā Nuu ma le Faamoemoe o i Luma

18. O le ā lo tatou faanaunauga e tusa ai ma nofoaga o le Tusi Paia?

18 O faaaʻoaʻoga e pei ona taʻua, ua faaalia ai le tāua o le faamasani lelei i le nuu na tuu atu e le Atua i tagata Isaraelu, lea ua fai ma taulaʻiga o le tele o tala faale-Tusi Paia. (E mafai foʻi ona faateleina mea tatou te iloa e ala i le aʻoaʻo e faatatau i ona nuu tuaoi o loo taʻua i tala o le Tusi Paia.) A o faalolotoina lo tatou iloa ma malamalamaaga aemaise lava i le Nuu Folafolaina, e ao ona tatou manatua le mea tāua lea na manaʻomia ona faia e tagata Isaraelu, ina ia ulu atu ma olioli ai i lenā nuu e “tafe ai le suāsusu ma le meli.” Na tatau ona matataʻu iā Ieova ma tausi ana poloaʻiga.—Teuteronome 6:1, 2; 27:3.

19. O ā parataiso e lua ua talafeagai ona tatou uaʻi atu pea i ai?

19 E faapena foʻi aso nei, e tatau ona fai la tatou vaega o le mataʻu lea iā Ieova ma pipii i ona ala. O le faia faapea, ua tatou saosaolaumea ai i le faaleleia ma atiina aʻe o le parataiso faaleagaga o loo iai i aso nei i le faapotopotoga Kerisiano i le lalolagi aoao. O le a faateleina ai lo tatou iloa i tafa eseese ma faamanuiaga o lenā parataiso faaleagaga. Ua tatou iloa foʻi, o loo iai isi faamanuiaga. Na taʻitaʻia e Iosua le fanauga a Isaraelu i le isi itu o Ioritana i se nuu e fua tele mai ma olioli ai. I le taimi nei, e iai māfuaaga lelei ua tatou faatalitali atu ai ma le mautinoa i le Parataiso faaletino, o le nuu lelei.

Pe E te Manatua?

• Aiseā tatou te naunau ai e faateleina lo tatou iloa ma le malamalamaaga i nuu o le Tusi Paia?

• O lē fea faamatalaga i laufanua o loo iloiloina i lenei mataupu sa sili ona aogā iā te oe?

• O le ā le lesona ua matuā manino iā te oe a o e aʻoaʻoina atili laufanua o loo taʻua i nisi o mea na tutupu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa/Ata i le itulau 14]

‘Matamata i le Nuu Lelei’

I tauaofiaga o le 2003 ma le 2004, na olioli ai Molimau a Ieova ina ua maua le polosiua ‘Matamata i le Nuu Lelei.’ O loo maua lenei polosiua pe tusa e 80 gagana, ma o loo tumu i faafanua ma siata felanulanuaʻi e faaalia ai nofoaga eseese ua taʻua i le Tusi Paia, aemaise le Nuu Folafolaina i vaitaimi eseese.

O le mataupu o loo iai faatasi ma lenei suʻesuʻega, o loo faasino atu i faafanua patino e ala i numera o le itulau i lanu malolosi e pei o le [15]. Afai e iai sau polosiua, ia sema se taimi e faamasani ai i ona vala patino lea e fesoasoani e faateleina ai lou iloa ma lou malamalamaaga i le Afioga a le Atua.

(1) O le tele o faafanua ua iai ni faamatalaga po o se pusa o loo iai se lisi mo faailoga faapitoa o faafanua [18]. (2) O le tele o faafanua o loo iai se fua o maila ma kilomita e fesoasoani iā te oe e malamalama i le telē po o le mamao o se nofoaga [26]. (3) E masani ona faasaga se aū i le itu i mātū ina ia e iloa ai le itulagi [19]. (4) E masani ona lanu eseese faafanua ina ia faailoa le eseesega o le maualuluga o laufanua [12]. (5) O loo iai fuainumera ma mataʻitusi i pito o se faafanua ina ia iloa ai tulaga o nuu lea e mafai ona e faaaogā e suʻe ai aai po o igoa o aai [23]. (6) I le faasinoga o igoa o nofoaga e lua ona itulau [34-35], e mafai ona e mātauina numera o itulau ia e malolosi o latou lanu, e masani ona sosoo ai ma le mea e maua ai le nofoaga i le faafanua, e pei o le U2. A māeʻa ona e faaaogāina e lē aunoa vala na, e te ono maofa i lo latou tāua i le faateleina o lou iloa ma le malamalamaaga i le Tusi Paia.

[Siata/Faafanua i le itulau 16, 17]

SIATA O LAUFANUA

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

A. Talafatai o le Sami Tele

E.O Fanua Laugatasi i Sisifo o Ioritana

1.Fanua Laugatasi o Asera

2.Le Tolotolo i le Talafatai o Toro

3.Tuāfanua o Sarona

4.Fanua Laugatasi o Filisitia

5.Vanu Tutotonu o le Itu Sasaʻe Sisifo

a.Fanua Laugatasi o Mekito

e.Vanu o Isereelu

I.O Mauga i Sisifo o Ioritana

1.Mauga o Kalilaia

2.Mauga o Karamelu

3.Mauga o Samaria

4.Sefila (nuu maulalo)

5.Nuu Maugā o Iuta

6.Vao o Iuta

7.Itu i Toga

8.Vao o Parana

O.Arapa (Vanu Mavaevae)

1.Faatanoa o Hula

2.Vaega o le Sami o Kalilaia

3.Vanu o Ioritana

4.Sami Oona (Sami Mate)

5.Arapa (itu i toga o le Sami Oona)

U.O Mauga/Fanua Maualuluga Laugatasi i Sasaʻe o Ioritana

1.Vasana

2.Kiliata

3.Amoni ma Moapi

4.Mauga Maualuga o Etoma

F. Atumauga o Lepanona

[Faafanua]

Mauga o Heremoni

More

Apelemeola

Sukota

Iakepea

Peteli

Kilikala

Kipeona

Ierusalema

Heperona

Kasa

Peresepa

Sotoma?

Katesa

[Faafanua/Ata i le itulau 15]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

KANANA

Mekito

KILIATA

Totana

Sekema

Peteli (Lusa)

Ai

Ierusalema (Salema)

Peteleema (Efarata)

Mamere

Heperona (Makapelu)

Kira

Peresepa

Sotoma?

ITU I TOGA

Reopo?

[Mauga]

Moria

[Vai]

Sami Oona

[Vaitafe]

Ioritana

[Ata]

Na fealualuaʻi Aperaamo i le nuu

[Faafanua i le itulau 18]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Teroa

SAMOTAKE

Neapoli

Filipi

Amefipoli

Tesalonia

Perea

Atenai

Korinito

Efeso

Meleto

ROTO