Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe e Iai ea Sou Faamoemoe i se Parataiso?

Pe e Iai ea Sou Faamoemoe i se Parataiso?

Pe e Iai ea Sou Faamoemoe i se Parataiso?

“Ua ou iloa le tasi tagata o Keriso, . . . na segia o ia i parataiso.”—2 KORINITO 12:2-4, LT.

1. O ā folafolaga a le Tusi Paia ua faafiafiaina ai le toʻatele?

PARATAISO. Pe e te manatua ou faalogona ina ua e faatoʻā faafofoga lava i le folafolaga a le Atua i se lalolagi parataiso? E te ono manatua le taimi na e iloa ai ‘o le a faapupulaina mata o ē tauaso, e faalogoa taliga o ē tutuli, e oso mai foʻi le vaitafe i le toafa’ ua ola lauusiusi. Ae ā le valoaga e faatatau i le luko ma le tamaʻi mamoe, le tamaʻi ʻoti ma le nameri? Pe e leʻi faagaeetia oe ina ua e faitau i le toe soifua mai o ē pele ua maliliu ma faamoemoe e tumau ai i lenā Parataiso?—Isaia 11:6; 35:5, 6; Ioane 5:28, 29.

2, 3. (a) Aiseā e mafai ai ona faapea atu o loo iai se faavae o lou faamoemoe? (e) O le ā se isi faavae mo lo tatou faamoemoe?

2 O loo iai se faavae o lou faamoemoe. E iai māfuaaga ua e talitonu ai i folafolaga a le Tusi Paia e faatatau i lenā Parataiso. O se faaaʻoaʻoga, ua e talitonuina fetalaiga a Iesu i le pagota na i ona autafa e faapea: “Ta te faatasi . . . ma oe i parataiso.” (Luka 23:43) Ua e faatuatuaina le folafolaga: “E faatalitali i tatou i le lagi fou ma le lalolagi fou, pei o lana na folafola mai, e mau ai le amiotonu.” E te faatuatuaina foʻi le folafolaga o le a soloiesea e le Atua o tatou loimata; e leai foʻi se toe oti; po o se faanoanoa, po o se auē, e leai foʻi se toe puapuaga. O le uiga o lenei mea, o le a toe iai se parataiso i le lalolagi!—2 Peteru 3:13; Faaaliga 21:4.

3 O le isi faavae mo le faamoemoe i le Parataiso, o se mea ua tofutofusia ai Kerisiano i le lalolagi aoao i le taimi nei. O le ā lenā mea? Ua faia e le Atua se parataiso faaleagaga ma aumai i ai ona tagata. Atonu e faigatā ona malamalama i le faaupuga “parataiso faaleagaga,” ona e faauiga atu i se tulaga faafaatusa, ae na valoia moni mai lava lenā parataiso ma o loo iai moni foʻi i aso nei.

Se Faaaliga o se Parataiso

4. O le ā le faaaliga o loo taʻua i le 2 Korinito 12:2-4, ma e foliga mai o ai na mauaina?

4 Ia mātau upu na tusia e le aposetolo o Paulo e fesootaʻi atu i lenei parataiso: “Ua ou iloa le tasi tagata o Keriso, ua . . . segia o ia i le lagi tua tolu, (ou te lē iloa pe na i le tino, ou te lē iloa pe leʻi i le tino; ua silafia le Atua.) Ua ou iloa foʻi lenā tagata . . . na segia o ia i parataiso, ma na faalogo i upu e lē mataʻutaʻua, e lē tatau foʻi i se tagata ona tautala i ai.” (2 Korinito 12:2-4, LT) O na upu, na sosoo i fuaiupu na taʻutonuina ai e Paulo le avea o ia ma aposetolo. E lē gata i lea, e lē o taʻua e le Tusi Paia se isi lava tagata na segia pe na alu atu i le lagi tua tolu, ae o loo faamatala mai e Paulo lenā mea. E foliga mai la o Paulo na mauaina le faaaliga lenei. Ina ua tuuina mai e Ieova lenei faaaliga iā Paulo, o le ā le “parataiso” na ulu atu ai o ia?—2 Korinito 11:5, 23-31.

5. O le ā e leʻi vaaia e Paulo, ma o le ā le ituaiga “parataiso” na faasino i ai?

5 E lē o faailoa mai e le mataupu atoa e faapea, sa faasino atu “le lagi tua tolu” i le atimosifia o lo tatou paneta, po o le vateatea po o isi vanimonimo e pei ona manatu i ai tagata saienitisi. E masani ona faaaogā e le Tusi Paia le numera tolu ina ia faamamafa, faamatilatila ma faamalosia ai se manatu. (Failauga 4:12; Isaia 6:3; Mataio 26:34, 75; Faaaliga 4:8) O lea la, o le mea na vaaia e Paulo i le faaaliga sa faaeaina pe faasilisilia. O se mea faaleagaga.

6. O ā mea na tutupu i le talafaasolopito e malamalama ai i le faaaliga na vaaia e Paulo?

6 E maua se malamalamaaga i valoaga na muamua atu o le Tusi Paia. Ina ua lē faamaoni ona tagata anamua iā te ia, na faataga e le Atua ʻautau a Papelonia e faasagatau iā Iuta ma Ierusalema. Na oo lenā tulaga i sona ooooga i le faaumatiaga i le 607 T.L.M., e tusa ai ma faagasologa o mea na tutupu i le Tusi Paia. Fai mai le valoaga o le a tuufua le laueleele mo le 70 tausaga; ona faataga lea e le Atua o tagata Iutaia ua salamō e toe foʻi ma toe fuataʻi le tapuaʻiga moni. Na tupu lenei mea i le 537 T.L.M. ma faaauau mai ai. (Teuteronome 28:15, 62-68; 2 Tupu 21:10-15; 24:12-16; 25:1-4; Ieremia 29:10-14) Ae o le ā na tupu i le laueleele? A o faagasolo le 70 tausaga, na sosolo le vao lafulafuā i le laueleele ma avea ma nuu naumati e tataa ai luko. (Ieremia 4:26; 10:22) Ae ui i lea, na iai pea le folafolaga lenei: “E faamāfanafanaina Siona e Ieova, e faamāfanafanaina ana mea faatafunaina uma lava; na te faia lona fanua lafulafuā e pei o Etena, ma lona toafa e pei o le faatoʻaga [po o le Parataiso, Septuagint] a Ieova.”—Isaia 51:3.

7. O le ā sa tatau ona tupu pe a māeʻa le 70 tausaga talu ona tuufua le laueleele?

7 O le mea lenā na tupu ina ua māeʻa le 70 tausaga. Na toe faaleleia le tulaga o mea ona o le faamanuia a le Atua. Seʻi faaata i lou mafaufau le vaaiga lenei: “E olioli ona o i latou le vao lafulafuā, ma le nuu naumati; e fiafia le toafa, ma fua mai e pei o le aute. E fua tele mai lava ia, e fiafia foʻi ma le fiafia tele, ma le alaga; . . . ona osooso ai lea o le pipili e pei o le aila, e pese foʻi le laulaufaiva o le gūgū; auā e oso mai le vai i le vao lafulafuā, ma vaitafe i le toafa; e avea foʻi le serapi ma vailepa, e avea foʻi le nuu naumati ma vaipuna; o le mea e nonofo ai luko, e taooto ai i latou, e fai lea ma mea e tutupu ai u ma kome.”—Isaia 35:1-7.

O Tagata ua Faafoʻisia ma Suia

8. E faapefea ona tatou iloa na faasino atu le Isaia mataupu e 35 i tagata?

8 Maʻeu se suiga na iai! Na tuufua i le taimi muamua a o lenei ua avea ma parataiso. Ua faaalia foʻi i lenei valoaga ma isi valoaga maufaatuatuaina, o le a iai se suiga i tagata e pei o se nuu tuufua ua lauolaola. Aiseā e mafai ai ona tatou fai se faaiʻuga faapena? Auā na taulaʻi atu Isaia i “ē ua togiolaina e Ieova,” o ē o le a toe foʻi i lo latou nuu i “le alaga ma le olioli” ma latou maua ai le “fiafia.” (Isaia 35:10) Na faasino atu lenā valoaga i tagata ae lē i le laueleele. E lē gata i lea, na valoia e Isaia i isi fuaiupu e faatatau i tagata ua toe faafoʻisia i Siona e faapea: “E igoa i latou, O laau o le amiotonu, o le faatoʻaga a Ieova . . . Auā e pei ona faatupuina e le laueleele lona fua . . . e faapea lava ona faatupuina e le Alii o Ieova o le amiotonu ma le viiga i luma o nuu uma.” Na faapea mai foʻi Isaia e faatatau i tagata o le Atua: “E taʻitaʻiina foʻi oe e lē aunoa e Ieova . . . ma faamalosia ou ivi; e avea foʻi oe e pei se fanua ua faasūsūina.” (Isaia 58:11; 61:3, 11; Ieremia 31:10-12) O lea la, e pei ona faaleleia tulaga o le laueleele, e faapena foʻi ona suia tagata Iutaia o ē na toe faafoʻisia mai.

9. O le ā le “parataiso” na vaaia e Paulo, ma o anafea na faataunuu ai?

9 O lenei faataʻitaʻiga anamua e fesoasoani iā i tatou ina ia malamalama ai i le mea na vaaia e Paulo i le faaaliga. E aofia ai le faapotopotoga Kerisiano lea na taʻua e Paulo o le “faatoʻaga a le Atua,” ma e tatau ona fua mai. (1 Korinito 3:9) O afea o le a faataunuu ai lenā faaaliga? Na taʻua e Paulo le mea na ia vaaia o se “faaaliga,” o se mea o le a tupu i le lumanaʻi. Na iloa e Paulo e faapea a mavae lona maliu, e matuā toʻatele tagata o le a fulitua i le tapuaʻiga moni. (2 Korinito 12:1; Galuega 20:29, 30; 2 Tesalonia 2:3, 7) A o taulau tagata na fulitua i le tapuaʻiga moni ma foliga mai ua punitia ai Kerisiano moni, sa lē faigofie ona faatusaina Kerisiano i se faatoʻaga e fua mai. Ae ui i lea, e iai le taimi o le a toe faaeaina ai le tapuaʻiga moni. O le a toe faafoʻisia tagata o le Atua ina ia “pupula . . . ē amiotonu e pei o le lā i le malo o lo latou Tamā.” (Mataio 13:24-30, 36-43) Na taunuu lenā mea i ni nai tausaga mulimuli ane ina ua māeʻa le faavaeina o le Malo o le Atua i le lagi. I le faagasologa mai o le faitau sefulu o tausaga, ua matuā manino mai o loo olioli tagata o le Atua i se parataiso faaleagaga, lea na vaaia e Paulo i le faaaliga.

10, 11. Aiseā e mafai ai ona faapea atu o loo tatou iai i se parataiso faaleagaga e ui tatou te lē lelei atoatoa?

10 Ua tatou iloa o i tatou uma o ni tagata lē lelei atoatoa, e lē faateʻia la pe a mapuna aʻe ni faafitauli mai lea taimi i lea taimi, e pei ona tupu i Kerisiano i aso o Paulo. (1 Korinito 1:10-13; Filipi 4:2, 3; 2 Tesalonia 3:6-14) Ae manatu i le parataiso faaleagaga lea ua tatou olioli ai i le taimi nei. Pe a faatusatusa atu i le tulaga malapagā na tatou iai muamua, ua faamālōlōina faaleagaga i tatou. Ia faatusatusa lo tatou tulaga matelāina na iai, ma le lelei ona fafagaina faaleagaga o i tatou i le taimi nei. Na i lo le tauivi e pei o loo iai i se nuu naumati faaleagaga, ua maua e tagata o le Atua lona finagalo malie ma ua liligi mai ai ana faamanuiaga iā i latou. (Isaia 35:1, 7) Na i lo le faatauasoina i le pogisa faaleagaga, ua tatou iloa le malamalama e tuusaʻoloto ai ma le finagalo malie o le Atua. O le toʻatele o ē na faataligatuli i valoaga o le Tusi Paia, ua latou faalogo ma malamalama i faamatalaga a le Tusi Paia. (Isaia 35:5) O se faaaʻoaʻoga, e faitau miliona Molimau a Ieova i le lalolagi aoao na suʻesuʻeina fuaiupu taʻitasi o le valoaga a Tanielu. Ona sosoo lea ma se auʻiliʻiliga māeʻaeʻa o mataupu taʻitasi o le tusi o Isaia. O na taumafa faaleagaga e faafouina ai, o se faamaoniga lenā o lo tatou parataiso faaleagaga!

11 Ia manatu foʻi i suiga i amioga a ē lotofaamaoni mai so o se talaaga, ua finafinau e malamalama ma faatatauina le Afioga a le Atua. O le mea moni, na latou galulue malosi e toesea amioga faamanu na latou faaalia muamua. Atonu o le mea lenā na e faia ma e mataʻina iʻuga na oo iā te oe, ma e faapena foʻi ou uso ma tuafāfine. (Kolose 3:8-14) O lea la, pe a e auai i se faapotopotoga o Molimau a Ieova, o loo e faatasi ma tagata fifilemu ma tauagafau. E lē lelei atoatoa i latou, peitaʻi e mautinoa lava e lē mafai ona faamatalaina i latou e pei o ni leona feʻai po o ni manu feʻai. (Isaia 35:9) O le ā ua faailoa mai e lenei aufaatasiga faaleagaga toʻafimālie? E manino mai o loo tatou olioli i se tulaga faaleagaga, lea ua talafeagai ona taʻua o se parataiso faaleagaga. O lo tatou parataiso faaleagaga ua faaatagia ai se parataiso i le lalolagi, lea o le a tatou olioli ai pe a tutumau faamaoni i le Atua.

12, 13. O le ā e tatau ona tatou faia ina ia tumau ai i le parataiso faaleagaga?

12 I le taimi e tasi, e iai se mea e lē tatau ona tatou faagaloina. Na fetalai le Atua i tagata Isaraelu: “Ia outou tausiusi i poloaʻiga uma lava ou te fai atu ai iā te outou i le aso nei, ina ia outou malolosi ai, tou te oo atu ai, ma fai mo outou le nuu.” (Teuteronome 11:8) O loo taʻua le nuu lava lenā i le Levitiko 20:22, 24 e faapea: “Ia outou tausiusi i aʻu tulafono uma, ma aʻu faamasinoga uma, ma outou faia; ina neʻi luai mai iā te outou e le laueleele ou te faaoo atu ai outou e nonofo ai. A ua uma ona ou fai atu iā te outou, E fai mo outou lo latou laueleele, ou te foaʻi atu ai lava iā te outou e fai mo outou tofi, o le nuu o loo tafe ai le suāsusu, ma le meli.” Ioe, o le fai o le Nuu Folafolaina mo o latou tofi, na faalagolago lea i se faiā lelei ma Ieova le Atua. Ona o le lē usiusitai o tagata Isaraelu iā te ia, na faataga ai e le Atua tagata Papelonia e faatoʻilalo ma aveesea i latou mai lo latou nuu.

13 E ono tele māfuaaga tatou te fiafia ai i lo tatou parataiso faaleagaga. O se siʻomaga matagofie ma toʻafimālie. Ua tatou fifilemu ma Kerisiano o ē na taumafai malosi e toesea amioga faamanu. O loo latou finafinau e faaalia le agalelei ma le agaga fesoasoani. Peitaʻi ane, o le tumau ai i le parataiso faaleagaga, e sili atu mea e manaʻomia na i lo le tau ina iai o se faiā lelei ma tagata. E manaʻomia ona iai sa tatou faiā lelei ma Ieova ma fai lona finagalo. (Mika 6:8) Na tatou ō mai i lenei parataiso faaleagaga i lo tatou lava faitalia, ae e mafai ona tafetafea ese pe tuuesea foʻi i tatou, pe a lē finafinau e tausia se faiā lelei ma le Atua.

14. O le ā e fesoasoani iā i tatou ia tumau ai i le parataiso faaleagaga?

14 O se laasaga tāua e fesoasoani iā i tatou, o le faaauau lea ona faamalosia i tatou i le Afioga a le Atua. Ia mātau le gagana faafaatusa o i le Salamo 1:1-3: “Amuia le tagata e lē savali i le filifiliga a ē amio leaga, . . . a e naunau o ia i le tulafono a Ieova; e mafaufau foʻi o ia i lana tulafono i le ao atoa ma le pō. O ia foʻi e faapei o le laau ua totō i tafatafa ane o vaitafe, e fua mai ona fua i ona lava tau; e lē toʻulu foʻi ona lau; e manuia foʻi mea uma na te faia.” E faaopoopo atu i lenā, o lomiga faale-Tusi Paia a le vasega o le auauna faamaoni ma le mafaufau, ua saunia ai taumafa faaleagaga i le parataiso faaleagaga.—Mataio 24:45-47.

Faamalosia Lau Vaai i le Parataiso

15. Aiseā na lē mafai ai e Mose ona taʻitaʻia tagata Isaraelu i le Nuu Folafolaina, ae o le ā na ia vaaia?

15 Seʻi manatu foʻi i se isi faataʻimuaga o le Parataiso. Ina ua māeʻa ona feoaʻi solo le fanauga o Isaraelu i le vaomatua mo le 40 tausaga, na taʻitaʻia i latou e Mose i eleele laugatasi o Moapi i le itu i sasaʻe o le vaitafe o Ioritana. Ona o se mea sesē na faia e Mose, na filifili ai Ieova e lē taʻitaʻia e Mose le nuu o Isaraelu e sopoʻia le Ioritana. (Numera 20:7-12; 27:12, 13) Na ole atu Mose i le Atua: “Ou te ʻaiʻoi atu iā te oe seʻi ou alu atu ou te matamata ai i le nuu lelei o i tala atu o Ioritana.” E tusa lava pe e leʻi ulu atu i ai, ae ina ua māeʻa ona alu aʻe i le mauga o Peseka ma vaaia vaipanoa eseese o lenā nuu, e lē taumatea na silafia e Mose e faapea, o se “nuu lelei.” O le ā sou taofi, na faapeʻī lenā nuu?—Teuteronome 3:25-27.

16, 17. (a) O le ā le eseesega o le Nuu Folafolaina i aso anamua ma aso nei? (e) Aiseā e mafai ai ona tatou talitonu na pei le Nuu Folafolaina o se parataiso?

16 Afai e faavae lou manatu i foliga vaaia o lenā laueleele i le taimi nei, atonu e te mafaufau i se nuu naumati e iai le oneone, o toafa maamaā ma lāmala. Ae e iai māfuaaga e talitonu ai na matuā ese lava le laueleele i taimi o le Tusi Paia. I le tusi Scientific American, na faamatala ai e le tagata atamai i le vai ma le palapala o Walter C. Lowdermilk e faapea, o le nuu i le vaipanoa lenei na “faaleagaina mo le faitau afe o tausaga. . . . O le ‘toafa’ lea ua suitulaga i lenā laueleele lauusiusi, na māfua i tagata ae lē o mea faalenatura.” O le mea moni, ua faaalia i ana suʻesuʻega, “o lenei nuu na avea muamua ma parataiso mo lafumanu.” Ua faamaonia i ana suʻesuʻega o le faatamala o tagata ua māfua ai ona faaleagaina le laueleele na avea muamua ma “parataiso mo lafumanu.” *

17 O le manatunatu loloto i mea ua e faitau ai i le Tusi Paia, e te ono iloa ai le talafeagai o lenā faaiʻuga. Ia manatua le faamautinoaga a Ieova i tagata e ala iā Mose: “O le nuu a outou ō atu i ai e fai mo outou, o le nuu lea o mauga ma vanu e inu lava i le suāua mai le lagi. O le nuu e tausia e Ieova lou Atua.”—Teuteronome 11:8-12.

18. Na faapefea ona faapogaia e le Isaia 35:2 ni manatu i tagata Isaraelu na faaaunuua e faatatau i tulaga o le a iai le Nuu Folafolaina?

18 Ona o le mataʻina o foliga lauusiusi ma lauolaola o le Nuu Folafolaina, afai e taʻua nisi o ona vaipanoa e oso aʻe i mafaufau o tagata ia tulaga e pei o se parataiso. Na manino lenā tulaga i le valoaga i le Isaia mataupu e 35, lea na iai sona muaʻi faataunuuga ina ua toe foʻi ane tagata Isaraelu mai Papelonia. Na valoia e Isaia: “E fua tele mai lava ia, e fiafia foʻi ma le fiafia tele, ma le alaga; e avatu i ai le lalelei o Lepanona, ma le matagofie o Karamelu ma Sarona, latou te vaavaai i le pupula o Ieova, o le matagofie o lo tatou Atua.” (Isaia 35:2) O le taʻuaina o Lepanona, Karamelu ma Sarona e lē taumatea na faapogaia ai i tagata Isaraelu ni manatu lelei ma faafiafia loto.

19, 20. (a) Ia faamatala laufanua anamua o Sarona. (e) O le ā se auala e faamalosia ai lo tatou faamoemoe mo le Parataiso?

19 Ia manatu iā Sarona, o se laufanua laugatasi tūmatafaga i le va o atumauga o Samaria ma le Sami Tele po o le Metitirani. (Tagaʻi i le ata i le itulau e 10.) Na lauiloa lenā laufanua i lona matagofie ma le fua tele mai. O ona laueleele lafulemu na māfua ai ona lelei mo le fafagaina o manu, ae na iai vaomatua o laau tapeneto i le itu i mātū. (1 Nofoaiga a Tupu 27:29; Pese a Solomona 2:1; Isaia 65:10) O lea la, na valoia i le Isaia 35:2 le toe faafoʻisia o se laufanua matagofie e pei o se parataiso. Na faasino atu foʻi lenā valoaga i se parataiso matagofie faaleagaga, e tusa ma le mea na vaaia mulimuli ane e Paulo i le faaaliga. O lenei valoaga faatasi ai ma isi valoaga, ua faamalosia ai lo tatou faamoemoe i se parataiso i le lalolagi mo tagata.

20 A o tatou iai i le parataiso faaleagaga, e mafai ona faamalosia lo tatou talisapaia o lenā parataiso ma le faamoemoe mo le Parataiso i le lalolagi. E faapefea? E ala i le faalolotoina o lo tatou malamalamaaga i mea ua tatou faitau ai i le Tusi Paia. O faamatalaga ma valoaga o le Tusi Paia e masani ona taʻua ai ni nofoaga patino. Pe e te fia malamalama atili i mea na iai na nofoaga ma lo latou fesootaʻiga i isi laufanua? I le mataupu o sosoo mai, o le a tatou iloiloina ai se auala aogā e mafai ona e faia ai faapea.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 16 Na fai mai Denis Baly i le tusi The Geography of the Bible: “E lē taumatea na tele suiga na oo i laau talu mai taimi o le Tusi Paia.” Aiseā? “Talu ai na manaʻomia e tagata ni fafie e fai ai a latou afi ma fale . . . lea na amata ai ona tāina i lalo laau ma iʻu ina taatia fua le laueleele i aafiaga malolosi o le tau. O āuga o nei fesuiaʻiga i le siʻosiʻomaga, ua avea ai le tau . . . ma pogai autū o le faifai mālie ona faaleagaina o le laueleele.”

Pe E te Manatua?

• O le ā le “parataiso” na vaaia e le aposetolo o Paulo i le faaaliga?

• O le ā le muaʻi faataunuuga o le Isaia mataupu e 35, ma e faapefea ona fesootaʻi i le faaaliga na vaaia e Paulo?

• E faapefea ona tatou faamalosia lo tatou talisapaia o le parataiso faaleagaga ma le faamoemoe mo se parataiso i le lalolagi?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 10]

Laufanua laugatasi o Sarona, o se vaipanoa fua tele mai i le Nuu Folafolaina

[Faamatalaga i Ata]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Ata i le itulau 12]

Na silafia e Mose o se “nuu lelei”