Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Taunuu Vaaiga Faavaloaga e Uiga i le Malo o le Atua

Ua Taunuu Vaaiga Faavaloaga e Uiga i le Malo o le Atua

Ua Taunuu Vaaiga Faavaloaga e Uiga i le Malo o le Atua

“E lelei ona outou naunau i [upu o le valoaga], e pei o se molī e mumū i le mea pogisa.”—2 PETERU 1:19.

1. O le ā le tulaga tuufeagai ua iai i le lalolagi i aso nei?

O LOO vevesi pea le lalolagi i aso nei ona o le tutupu soo o faalavelave. E foliga mai ua matuā lē mafai ona taofia le faateteleina o faafitauli, le faaleagaina o le laueleele, ma faiga mataʻutia a ē faatupu faalavelave. E oo lava i lotu a le lalolagi, ua lē mafai ona latou taofia. O le mea moni, ua masani ona faatuputeleina e lotu le loto maaa, ʻinoʻino ma le lotonuu lea e fevaevaeaʻi ai tagata. Ioe, e pei ona valoia, e “ufitia” ia “nuu” i le pogisa. (Isaia 60:2) Ae peitaʻi, i le taimi e tasi, e toʻatele o loo vaavaai atu ma le mautinoa i le lumanaʻi. Aiseā? Talu ai ua latou uaʻi atu i upu faavaloaga a le Atua “e pei o se molī e mumū i le mea pogisa.” Ua taʻitaʻia o latou ala e “upu” a le Atua po o le feʻau o loo i le Tusi Paia.—2 Peteru 1:19.

2. E tusa ai ma le valoaga a Tanielu e faatatau i “ona pō o le iʻuga,” e na o ai i latou e maua le malamalama faaleagaga?

2 Na tusi Tanielu e tusa ai ma “ona pō o le iʻuga”: “E fetaufetuliaʻi tagata e toʻatele, e tupu tele foʻi le malamalama. E toʻatele e faamamāina, ma faasinasinaina, ma tofotofoina; a e agasala o ē agasala, e lē lagona foʻi so latou e toʻatasi o ē agasala; a o ē popoto e lagona lava i latou.” (Tanielu 12:4, 10) E na o i latou o ē “fetaufetuliaʻi” ma le faamaoni e maua le malamalama faaleagaga, o lona uiga o ē suʻesuʻe ma le maelega le Afioga a le Atua, gauaʻi atu i ana tapulaa ma taumafai e faia lona finagalo.—Mataio 13:11-15; 1 Ioane 5:20.

3. I tausaga e amata mai le 1870, o le ā le upu moni tāua na iloa e uluaʻi tagata aʻoga o le Tusi Paia?

3 I tausaga na amata mai le 1870, a o leʻi oo i “aso e gata ai,” na amata ai ona faasusulu atili atu e Ieova le malamalama faatatau i “mea lilo o le malo o le lagi.” (2 Timoteo 3:1-5; Mataio 13:11) E ese mai i le manatu o le toʻatele, na iloa i lea taimi e ni tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia, o le a lē vaaia le toe afio mai po o le toe faatasi mai o Keriso. O le uiga o lona toe afio mai, o le taulaʻi atu lea o lona finagalo agaʻi i le lalolagi ina ua fai o ia ma Tupu i le lagi. O le vaaia o le faailoga i le lalolagi, o le a iloa ai e ona soo ua amata lona faatasi mai lē vaaia.—Mataio 24:3-14.

Ina ua Faataunuuina le Vaaiga

4. Ua faapefea ona faamalosia e Ieova le faatuatua o ana auauna i aso nei?

4 O le liliuina faavavega o Iesu, o se faataʻimuaga ofoofogia lea o le mamalu o Keriso i le Malo. (Mataio 17:1-9) Na faamalosia e lenā vaaiga le faatuatua o Peteru, Iakopo ma Ioane ina ua lē toe mulimuli le toʻatele iā Iesu, talu ai e na te leʻi faataunuuina mea na latou manatu e faia e ia e ui e lē tusa ma le Tusi Paia. E faapena foʻi i lenei taimi o le iʻuga, ua faamalosia ai e Ieova le faatuatua o ana auauna i aso nei, e ala i le fesoasoani iā i latou ia malamalama atili i le faataunuuga o lenā vaaiga ofoofogia, ma le tele o valoaga e fesootaʻi atu i ai. Seʻi o tatou iloiloina nisi o nei mea moni faaleagaga e faamalosia ai le faatuatua.

5. O ai le fetu ao, ma o anafea ma na faapefea ona ia “alu aʻe”?

5 E tusa ai ma le liliuga faavavega, na tusi Peteru: “O loo iā te i tatou foʻi le upu o le valoaga e sili lona mausalī, e lelei ona outou naunau i ai, e pei o se molī e mumū i le mea pogisa, seʻia tafa mai ata, seʻia alu ae foʻi le fetu ao i o outou loto.” (2 Peteru 1:19) O lenā fetu ao faafaatusa, po o le “fetu ao pupula,” o Iesu Keriso faamamaluina. (Faaaliga 22:16) Na ia “alu aʻe” i le 1914, ina ua fanau le Malo o le Atua i le lagi, ma na amataina ai se taeao fou. (Faaaliga 11:15) I le vaaiga o le liliuina faavavega, na iloa ai Mose ma Elia i tafatafa o Iesu, o loo fetautalatalaaʻi ma ia. O ai ua la faaatagiaina?

6, 7. O ai ua faaataina e Mose ma Elia i le liliuga faavavega, ma o ā faamatalaga tāua ua faaalia e le Tusi Paia e uiga iā i latou na?

6 Talu ai na faatasia Mose ma Elia i le mamalu o Keriso, e ao ona faaataina e nei molimau faamaoni i latou e pule faatasi ma Iesu i lona Malo. E ōgatusa le malamalamaaga faapea, ua iai i latou e pule faatasi ma Keriso, ma le vaaiga na iloa e le perofeta o Tanielu e faatatau i le afio o le Mesia i lona nofoālii. Na vaaia e Tanielu se tasi “e pei o le Atalii o le tagata,” ua mauaina le “malo e faavavau” mai “Lē ua mai anamua ona aso,” o Ieova le Atua. Peitaʻi, mātau le mea na faaali iā Tanielu e leʻi leva mulimuli ane. Na ia tusi: “O le malo, ma le pule, atoa ma le mamalu o le malo i lalo ifo o le lagi uma, e tuuina atu ia i le nuu o le ʻau paia a lē Silisili ese.” (Tanielu 7:13, 14, 27) Ioe, e sili atu i le lima senituri a o leʻi oo i le liliuga faavavega o Iesu, na faaalia ai e le Atua o le a tofusia le “ʻau paia” i le mamalu tautupu o Keriso.

7 O ai le ʻau paia i le vaaiga lea na iloa e Tanielu? Ua faapea mai Paulo e faatatau i na tagata: “O loo molimau mai lea lava Agaga i o tatou agaga, o fanau i tatou a le Atua. Afai foʻi o fanau i tatou, o suli foʻi, o suli lava o le Atua, o suli faatasi ma Keriso; pe afai tatou te tigā faatasi ma ia, ina ia faamanuiaina foʻi i tatou faatasi ma ia.” (Roma 8:16, 17) O le ʻau paia, o soo o Iesu ua faauuina i le agaga paia. I le Faaaliga, na fetalai Iesu: “O lē manumalo ou te avatua iā te ia ma te nonofo faatasi ma aʻu i loʻu nofoālii, e pei o aʻu foʻi ona ou manumalo, ua ma nonofo foʻi faatasi ma loʻu Tamā i lona nofoālii.” O ē ‘manumalo’ ua toe faatutūina, e 144,000 le aofaʻi, o le a pulea faatasi ma Iesu le lalolagi atoa.—Faaaliga 3:21; 5:9, 10; 14:1, 3, 4; 1 Korinito 15:53.

8. E faapefea ona faia e soo faauuina o Iesu le galuega e pei ona sa faia e Mose ma Elia, ma o ā iʻuga?

8 Aiseā ua faaataina ai e Mose ma Elia ia Kerisiano faauuina? Talu ai, a o soifua i latou i le lalolagi, ua faia ai e ia Kerisiano se galuega e pei ona sa faia e Mose ma Elia. O se faaaʻoaʻoga, e ui i le feagai ma sauāga, ae ua latou auauna pea o ni Molimau a Ieova. (Isaia 43:10; Galuega 8:1-8; Faaaliga 11:2-12) E pei o Mose ma Elia, ua latou faaalialia ma le lototele lotu sesē ma lapataʻia tagata faamaoni ina ia tapuaʻi na o le Atua auā o ia o le Atua fuā. (Esoto 32:19, 20; Teuteronome 4:22-24; 1 Tupu 18:18-40) Po ua fua mai la latou galuega? Ioe! E lē gata i le fesoasoani i le aoaoina o le aofaʻi atoa o le ʻaufaauuina, ae ua latou fesoasoani foʻi i le faitau miliona o “isi mamoe,” ina ia gauaʻi atu ma le lotomalilie iā Iesu Keriso.—Ioane 10:16; Faaaliga 7:4.

O le a Manumalo Pea Keriso

9. Ua faapefea ona faaataina e le Faaaliga 6:2 Iesu i aso nei?

9 E lē o toe avea nei Iesu o se tagata o tiʻetiʻe i se asini, ae ua avea nei o ia o se Tupu malosi tele. Ua faaataina mai o ia o loo tiʻetiʻe i se solofanua—o se faailoga faale-Tusi Paia o faiga taua. (Faataoto 21:31) Ua faapea mai le Faaaliga 6:2: “Faauta foʻi, o le solofanua sinasina, ua i ai le aufana i lē o tiʻetiʻe ai; ua avatu foʻi iā te ia le palealii; ona alu atu lea o ia, o loo manumalo, o le a manumalo pea ia.” E lē gata i lea, na tusi Tavita e faatatau iā Iesu: “E auina atu e Ieova lou tootoo malosi mai Siona, ia pule oe i totonu o ē ita iā te oe.”—Salamo 110:2.

10. (a) O le ā le manumalo muamua o Iesu? (e) Na faapefea ona aafia le lalolagi i lenā manumalo o Keriso?

10 Na manumalo muamua Iesu i ona fili, o Satani ma ana temoni. Na tulia i latou mai le lagi ma lafo ifo i le lalolagi. I le iloaina ua saasaa o latou taimi, ua latou matuā faaleagaina ai tagata ona o le lotoa ma māfua ai le tele o puapuaga. Ua faaatagia ia puapuaga i le Faaaliga e isi tagata tiʻetiʻe solofanua e toʻatolu. (Faaaliga 6:3-8; 12:7-12) E pei ona valoia i le valoaga a Iesu e faatatau i le ‘faailoga o lona maliu mai, ma le gataaga o le lalolagi,’ o la latou tiʻetiʻega e iʻu atu i taua, oge ma faamaʻi mataʻutia. (Mataio 24:3, 7; Luka 21:7-11) E pei o le tigā fanau, o le a faaauau pea ona faateteleina nei “puapuaga” seʻia “manumalo” Keriso e ala i le faaumatiaina o vaega uma lava o le faalapotopotoga vaaia a Satani. *Mataio 24:8.

11. Ua faapefea i le talaaga o le faapotopotoga Kerisiano ona faamaonia ai le pule tautupu a Keriso?

11 Ua faamaonia foʻi le pule tautupu a Iesu e ala i lona faasaoina o le faapotopotoga Kerisiano, ina ia mafai ona faataunuu le faatonuga o le talaʻia o le feʻau o le Malo i le lalolagi atoa. E ui i teteega ogaoga mai iā Papelonia le Aai Tele, le emepaea o lotu sesē i le lalolagi, ma le ita mai o malo, ae o loo faaauau pea le talaʻiga ma ua oo atu i le tele o atunuu e sili atu i lo taimi ua mavae. (Faaaliga 17:5, 6) O se faamaoniga malosi lenei o le tulaga tautupu o Keriso!—Salamo 110:3.

12. Aiseā e lē o iloa ai e le toʻatele o tagata le faatasi mai lē vaaia o Keriso?

12 Ae peitaʻi, e faanoanoa lava ona o le toʻatele o tagata e aofia ai le faitau miliona ua faapea mai o Kerisiano, ua lē iloa o mea mataʻutia o loo tutupu i le lalolagi, o ni faamaoniga na o mea e lē o vaaia o loo tutupu. Ua latou tauemu i ē o folafola atu le Malo o le Atua. (2 Peteru 3:3, 4) Aiseā? Talu ai, ua faatauasoina e Satani o latou manatu. (2 Korinito 4:3, 4) O le mea moni, na ia amata ona faatauasoina manatu o le toʻatele o Kerisiano i le tele o senituri ua mavae, ma faapogaia i latou e lafoaʻia le faamoemoe matagofie o le Malo.

Lafoaʻia le Faamoemoe i le Malo

13. O ā iʻuga na oo mai ona o lea pogisa faaleagaga?

13 Na valoia e Iesu o le a ō ane i le faapotopotoga Kerisiano tagata ua fulitua i le upu moni, e pei o ni titania ua lūlūina faatasi ma le saito, ma taʻitaʻi sesē nisi. (Mataio 13:24-30, 36-43; Galuega 20:29-31; Iuta 4) Mulimuli ane, na talia ai e ē na faapea mai o Kerisiano sauniga faapaupau, o tū ma aʻoaʻoga, ma latou taʻua nei faiga o ni faiga faa-Kerisiano. O se faaaʻoaʻoga, ua faavae le Kirisimasi i tū ma aganuu e tapuaʻi ai i le atua o le Lā ma Satana (o le atua o faatoʻaga). O le ā na taaʻina ai i latou ua faapea mai o Kerisiano e talia nei aso faamanatu e lē faa-Kerisiano? Ua faapea mai se tusi: “O le faamanatuina o le aso soifua o Iesu Keriso i le Kirisimasi, na māfua ona ua lē toe talitonu tagata o le a vave ona toe afio mai Keriso.”— New Encyclopædia Britannica, 1974.

14. Na faapefea i aʻoaʻoga a Origen ma Aokusotino ona mimilo sesē ai le upu moni e uiga i le Malo?

14 Seʻi manatu foʻi i le mimilo sesē o le uiga o le upu “malo.” Ua faapea mai se tusi: “I le taimi o Origen [o se failotu o le senituri lona tolu] na amata ai ona faauiga atu e Kerisiano le upu ‘malo’ e faapea, o le pulega a le Atua e i le loto o le tagata.” O le ā na faavae ai aʻoaʻoga a Origen? E lē faavae i le Tusi Paia ae i “manatu o tagata e matuā ese mai i mafaufauga o Iesu ma le uluaʻi ekalesia.” (The Kingdom of God in 20th-Century Interpretation) I lana tusi The City of God (De Civitate Dei) na taʻua ai e Aokusotino mai Hippo, (354-430 T.A.) o le lotu, o le Malo lea o le Atua. O nei talitonuga e lē faale-Tusi Paia, na mafai ai e lotu ua faapea mai o Kerisiano ona umia pulega faalemalo. Na latou pulea atunuu mo le tele o senituri, ma o le tele o taimi sa sauā tele na pulega.—Faaaliga 17:5, 18.

15. Ua faapefea ona faataunuuina le Kalatia 6:7 e tusa ai ma le tele o lotu ua faapea mai o Kerisiano?

15 Ae peitaʻi, i aso nei ua seleseleina ai e lotu mea na latou lūlūina. (Kalatia 6:7) E foliga mai ua mou atu le malosi o lotu ma ua tau leai nisi i ʻaulotu. E faigofie ona vaaia lenei tulaga i Europa. E tusa ai ma le tusi o le Christianity Today, “ua lē toe avea nei falesā tetele i Europa o ni fale e tapuaʻi ai, ae ua avea ma fale mataaga, ma e na o turisi e asiasi i ai.” O le tulaga lava lenā ua mātauina foʻi i isi atunuu o le lalolagi. O le ā e faasino i ai lenei tulaga mo lotu sesē? Po o le a iʻu ina muta ai ona ua le toe iai se tasi e lagolagoina? Ae o le a faapefea ona aafia ai le tapuaʻiga moni?

Ia Nofo Sauni mo le Aso Tele o le Atua

16. Aiseā e mataʻina ai le faateleina o le feita o tagata agaʻi i Papelonia le Aai Tele?

16 O le alu atu o le asu ma le lefulefu mai se mauga mū ua leva ona pe, e mafai ona iloa ai atonu e toeitiiti ona sasao aʻe lea o le afi mai lea mauga. E faapena foʻi le faateleina o le feita o tagata agaʻi i lotu, o se faailoga lea ua toe o se aga ona oo mai lea o le iʻuga o lotu sesē. E toeitiiti ona faapogaia lea e Ieova le galulue faatasi o malo o le lalolagi ina ia faailoa atu le leaga o Papelonia le Aai Tele, le fafine talitane faaleagaga, ma faatamaʻia o ia. (Faaaliga 17:15-17; 18:21) Pe e ao ea ona matataʻu Kerisiano moni i na mea tutupu ma isi vala o le a mulimuli mai o le “puapuaga tele”? (Mataio 24:21) E leai! O le a olioli i latou pe a gaoioi le Atua faasaga i ē amioleaga. (Faaaliga 18:20; 19:1, 2) Mātau le faaaʻoaʻoga a Ierusalema i le uluaʻi senituri ma tagata Kerisiano na nonofo ai i inā.

17. Ua mafai faapefea e auauna faamaoni a Ieova ona fesagaʻia ma le mautinoa le iʻuga?

17 Ina ua osofaʻia e Roma Ierusalema i le 66 T.A., e leʻi faateʻia pe matataʻu Kerisiano o ē na mataala faaleagaga. Talu ai o i latou o ni tagata suʻesuʻe ma le filigā i le Afioga a le Atua, na latou “iloa i lea aso ua latalata lona faatafunaina.” (Luka 21:20) Na latou iloa foʻi e tatala e le Atua le avanoa mo i latou e sosola ai mo lo latou saogalemu. Ina ua tatala e le Atua le avanoa, na sosola loa Kerisiano. (Tanielu 9:26; Mataio 24:15-19; Luke 21:21) E faapena foʻi i aso nei, o i latou e iloa le Atua ma usiusitai i lona Alo, e mafai ona fesagaʻia ma le mautinoa le iʻuga o lenei faiga o mea. (2 Tesalonia 1:6-9) O le mea moni, pe a gapā le puapuaga tele, o le a ‘ea i luga o latou ulu; auā e latalata ina faaolaina latou.’—Luka 21:28.

18. O le ā le iʻuga o le osofaʻiga a Koku i auauna a Ieova?

18 Pe a mavae le faaumatiaga o Papelonia le Aai Tele, o le a osofaʻia e Koku o Makoku, o Satani lea, Molimau a Ieova a o latou nonofo ma le filemu. E ō mai ʻau a Koku e “pei o le ao e ufitia ai le nuu,” ma le manatu o le a faigofie ona latou manumālō. O le a matuā faateʻia i latou! (Esekielu 38:14-16, 18-23) Na tusi Ioane: “Na aʻu iloa atu le lagi ua avanoa, faauta foʻi, o le solofanua sinasina, o lē tiʻetiʻe ai foʻi ua igoa ia o le Faamaoni ma le Moni . . . Ua alu atu foʻi le pelu maai nai lona fofoga ina ia taia aʻi e ia o nuu.” O lenei “Tupu o tupu” e lē mafaatoʻilaloina, o le a ia laveaʻiina tagata tapuaʻi faamaoni o Ieova ma faaumatia o latou fili uma. (Faaaliga 19:11-21) Maʻeu se taualuga o le faataunuuina o le liliuina faavavega o Iesu!

19. O le a faapefea ona aafia soo faamaoni o Keriso i lona manumalo, ma o le ā e ao ona latou fai i le taimi nei?

19 O le a ofoofogia Iesu i “lenā aso ia te i latou uma o ē faatuatua.” (2 Tesalonia 1:10) Pe e te manaʻo ia e iai faatasi ma i latou o ē o le a ava ma migao i le Alo manumalo o le Atua? O lea la, ia faaauau ona faamalosia lou faatuatua ma ia “nofo sauni ai; auā o le itu aso tou te lē manatunatu ai, e sau ai le Atalii o le tagata.”—Mataio 24:43, 44.

Ia Faautauta

20. (a) E faapefea ona tatou talisapaia le sauniuniga a le Atua o le “auauna faamaoni ma le mafaufau”? (e) O ā fesili e ao ona tatou fesili ai?

20 Ua lapataʻia pea e le “auauna faamaoni ma le mafaufau,” tagata o le Atua ina ia mataala faaleagaga ma faautauta. (Mataio 24:45, 46; 1 Tesalonia 5:6) Pe e te talisapaia nei faamanatuga talafeagai? Pe e te mafaufau i ai pe a e faatulaga mea e ao ona faamuamua i lou olaga? E tāua tele le fesili ifo iā te oe lava: ‘Po o manino laʻu vaaiga faaleagaga ua ou iloa ai o loo pule le Alo o le Atua i le lagi? Po o ou iloa ua nofo sauni Iesu e faaoo mai le faasalaga a le Atua iā Papelonia le Aai Tele ma isi vaega uma o le lalolagi a Satani?’

21. Aiseā e lē faaauau ai pea e nisi ona tausia la latou vaaiga faaleagaga, ma o le ā e ao ona latou faanatinati ona fai?

21 E lē o faaauau pea ona tausia e nisi tagata o Ieova la latou vaaiga faaleagaga. Po o lona uiga ea ua leai se onosai po o ua lē tutumau i latou e pei o isi uluaʻi soo o Iesu? Po ua aafia i latou i popolega o le olaga, le matapeʻapeʻa po o sauāga? (Mataio 13:3-8, 18-23; Luka 21:34-36) Atonu e faigatā ona malamalama nisi i ni faamatalaga na lomia e “le auauna faamaoni ma le mafaufau.” Pe afai e tupu se tasi o nei mea iā te oe, matou te faalaeiauina oe ina ia e suʻesuʻe ma le filigā le Afioga a le Atua, ma tatalo iā Ieova ina ia toe maua se faiā malosi ma ia.—2 Peteru 3:11-15.

22. E faapefea ona aafia oe i le iloiloina o le vaaiga o le liliuina faavavega o Iesu ma isi valoaga e fesootaʻi atu i ai?

22 Na avatu i soo o Iesu le vaaiga ofoofogia o le liliuina faavavega ina ua latou manaʻomia se faamalosiauga. Ae i aso nei, e iai se isi mea e sili atu e faamalosia ai i tatou, o le faataunuuina o le vaaiga faavaloaga o le liliuga faavavega o Iesu ma isi valoaga e fesootaʻi atu i ai. A o tatou mafaufau loloto i nei mea moni ofoofogia ma o latou uiga i le lumanaʻi, seʻi o tatou ioe ma o tatou loto atoa i le manatu o Ioane ina ua ia faapea mai: “Amene. O lea lava, le Alii e Iesu, ia e afio mai!”—Faaaliga 22:20.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 10 I le uluaʻi gagana Eleni, o le upu ua faaliliuina “amataga o puapuaga,” o lona uiga moni o le “tigā fanau.” (Mataio 24:8, Kingdom Interlinear) O lona uiga la e pei o le tigā fanau, o le a faapena le faateleina o le aofaʻi, le matuiā, ma le umi o faafitauli i le lalolagi, ma o le a iʻu i le puapuaga tele.

Pe E te Manatua?

• I tausaga na amata mai le1870, o le ā le malamalamaaga na maua e se vaega toʻaitiiti o tagata aʻoga o le Tusi Paia, e faatatau i le toe afio mai o Keriso?

• Na faataunuuina faapefea le vaaiga o le liliuina faavavega?

• O le ā le aafiaga o le lalolagi ma le faapotopotoga Kerisiano i le tiʻetiʻe manumalo o Iesu?

• O le ā e ao ona tatou fai ina ia faasaoina ai pe a oo ina manumalo pea Iesu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 16, 17]

Ua taunuu le mea na faaalia i le vaaiga

[Ata i le itulau 18]

Pe e te iloa le mea na tupu ina ua amata e Keriso lona manumalo?