Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le ā le Tāua o Lou Ola?

O le ā le Tāua o Lou Ola?

O le ā le Tāua o Lou Ola?

A O FAAFANOINA le faitau afe o soifua i Europa i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, na faia ai ni gaoioiga mo le faasaoina o soifua i le Anetatika. Na pagatia se tagata e suʻesuʻe i laueleele fou e suafa iā Ernest Shackleton mai i Peretania, faatasi ma lana ʻauvaa, ina ua faaleagaina lo latou vaa e taʻua o le Endurance i aisa i le sami ma goto ai. Na faasaoina e Shackleton lana ʻauvaa ma mafai ai ona taunuu i se motu e taʻua o Elephant Island i le Sami o le Atalani i Saute. Peitaʻi, na fesagaʻi pea i latou ma se lamatiaga tele.

Na iloa e Shackleton, na pau lo latou faamoemoe mo le faasaoina, o le malaga atu lea o nisi o i latou i le taulaga i le motu o South Georgia. E 700 maila (1,100 kilomita) le mamao, ae e na o le vaafaaola e 22 futu (6.7 mita) na faasaoina mai le vaa na goto. Na faigatā tele lea malaga.

Ae peitaʻi, iā Me 10, 1916, ina ua mavae ni aso mataʻutia e 17, na taunuu atu ai Shackleton ma se vaega o lana ʻauvaa i South Georgia, ae ona o le sou tele o le sami na tuta sesē ai lo latou vaa i le isi itu o le motu. E aunoa ma se faafanua, sa tatau ona latou savavali ma feʻaʻei i mauga aisa, ina ia taunuu i le taulaga lea na latou mananaʻo i ai. E matuā malūlū lava, ma e leai ni mea faigaluega e aʻea ai mauga, ae ui i lea, na latou oo i le taulaga ma mulimuli ane faasaoina le vaega lea na totoe i le motu. Aiseā na faia ai e Shackleton lenā taumafaiga faigatā? Na tusi se tusitala e suafa iā Roland Huntford, “o lona sini, ina ia faasaoina lana ʻauvaa uma lava.”

“E Leai so Latou e Lē Iloa”

Aiseā na māfua ai ona lē manatu faapea le ʻauvaa, ua siliga tali i seu se faamoemoe a o latou faapupuu ma faatalitali i le motu o “aisa ma maa e na o le lua sefulu maila lona umi”? Na latou mautinoa e tausia e lo latou taʻitaʻi lana folafolaga, e laveaʻiina i latou.

O le tulaga foʻi lenā o tagata i aso nei, e pei o na tamāloloa na pagatia i Elephant Island. O loo soifua le toʻatele i ni tulaga mataʻutia i aso nei, ma ua tauivi ina ia ola pea. Peitaʻi, e mafai ona latou mautinoa, o le a “laveaʻiina [e le Atua] lē ua puapuagatia” mai sauāga ma faigatā. (Iopu 36:15) Ia mautinoa, e tāua le ola o tagata uma i le silafaga a le Atua. Ua fetalai mai Ieova le Atua, o lē na Faia Mea Uma: “Ia e valaau foʻi iā te aʻu i le aso e i ai le puapuaga; ou te laveaʻiina ai oe.”—Salamo 50:15.

Pe faigatā ona e talitonu e matuā tāua oe i le silafaga a Lē na Faia Mea Uma, e ui ua tumu le lalolagi i le faitau piliona o tagata? O lea, ia mātau le mea na tusia e Isaia e faatatau i le faitau piliona o fetu o i le anoanoaʻi o aniva i le vanimonimo. Tatou te faitau ai e faapea: “Seʻi tetepa ae i luga, ma outou vaai, po o ai ea ua na faia nei mea? Na te taʻitaʻiina mai a latou ʻau ua faitauina; na te valaau iā te i latou uma i o latou igoa; ona o le tele o lona malosi ma lona mana tele; e leai so latou e lē iloa.”—Isaia 40:26.

Pe e te talisapaia lenā mea? O le aniva lea ua tatou vaaia i le pō ua taʻua o le Milky Way, ua aofia ai a itiiti mai o le 100 piliona o fetu. E fia isi aniva o loo iai i inā? E leai se isi e mautinoa lenā mea, ae peitaʻi ua taumatemate nisi pe tusa ma le 125 piliona. Maʻeu le anoanoaʻi o fetu o loo iai! Ae ua taʻu mai e le Tusi Paia, e silafia e Lē na Faia Mea Uma fetu uma ma o latou igoa.

“A o Outou Lauulu Lava ua Faitaulia Uma Ia”

Atonu e finau mai se tasi, ‘Peitaʻi o le iloaina o igoa o le faitau piliona o fetu po o tagata, e lē faapea ai e manatu mai o ia iā i latou uma.’ Ua mafai ona faapolokalameina le komepiuta e faamauina igoa o le faitau miliona o tagata. Ae e leai ma se tasi e ono mafaufau e faapea, o loo manatu le komepiuta iā i latou. Ae peitaʻi, ua faaalia i le Tusi Paia, e lē gata e silafia e Ieova le Atua igoa o le faitau piliona o tagata, ae e manatu mai foʻi o ia iā i latou taʻitoʻatasi. Na tusi Peteru: “Ia tuuina atu iā te ia mea uma tou te popole ai, auā o loo manatu mai o ia iā te outou.”—1 Peteru 5:7.

Na fetalai Iesu Keriso: “E lē faataulia ea ni manu iti se lua i le asari? E leai foʻi so laʻua e paū i le eleele e aunoa ma lo outou Tamā. A o outou lauulu lava ua faitaulia uma ia. O lea aua tou te matataʻu ai; e sili outou i manu iti e tele.” (Mataio 10:29-31) Mātau, e leʻi fetalai Iesu e na ona silafia e le Atua mea e tutupu i manu iti se lua ma tagata. Na ia fetalai: “E sili outou i manu iti e tele.” Aiseā ua sili ai? Talu ai na faia outou i le “faatusa o le Atua”—faatasi ma le tomai e atiina aʻe ai uiga tau amio, poto ma uiga faaleagaga e atagia atu ai uiga maualuga o le Atua.—Kenese 1:26, 27.

“Ua Māfua i Sē e Atamai”

Aua le faasesēina i faamatalaga a tagata o ē faafitia le iai o le Atua. E tusa ai ma o latou manatu, na teʻi lava ua e iai e aunoa ma se tasi na faia oe. Ua latou faapea mai, e ese mai i le faia i le “faatusa o le Atua,” e leai se eseesega o oe ma isi meaola i le laueleele, e aofia ai ma manu iti.

Pe e talafeagai iā te oe lenei manatu, na tupu faafuaseʻi le ola e aunoa ma sē na faia? E tusa ai ma le faamatalaga a le tagata atamai o Michael J. Behe, e lē talafeagai lea manatu ona, “o faiga matuā lavelave” ua māfua ai ona gaoioi le ola. Ua faapea mai lea tamāloa e tusa ma suʻesuʻega tau fesootaʻiga i olaga o meaola, ua maua le faaiʻuga, “o le ola i le lalolagi e oo i mea faatauvaa . . . ua māfua i sē e atamai.”—Darwin’s Black Box—The Biochemical Challenge to Evolution.

Ua faamaonia e le Tusi Paia, o mea uma o loo ola i le lalolagi, ua māfua i sē e atamai. E lē gata i lea, o le Puna o nei gaoioiga atamai uma, o Ieova le Atua, o Lē na Faia Mea Uma i le aoao o mea.—Salamo 36:9; Faaaliga 4:11.

Aua le avea le manatu, e ao ona tatou onosaia lenei olaga e tumu i faigatā ma mafatiaga, e te lē talitonu ai i le Atua o Lē na Faia le lalolagi ma mea uma e ola. Ia manatua ni manatu tāua se lua. O le tasi, e leʻi faia e le Atua le tulaga lē lelei atoatoa. O le isi, e iai māfuaaga lelei ua faataga ai e Lē Faia Mea Uma tulaga lē lelei atoatoa mo sina taimi. E pei ona masani ona talanoaina i lenei mekasini, ua faataga e Ieova le Atua le amioleaga mo na o sina taimi, ina ia taʻotogamālie ai le finauga na mapuna aʻe ina ua teena e le uluaʻi ulugalii lana pule silisili ese. *Kenese 3:1-7; Teuteronome 32:4, 5; Failauga 7:29; 2 Peteru 3:8, 9.

“E Laveaʻi e Ia o Lē Mativa i Lona Alaga Mai”

E ui lava i tulaga leaga o loo mafatia ai tagata i aso nei, ae o le ola, o se meaalofa matagofie. O lea, tatou te faia ai mea uma ina ia faasaoina ai le ola. O le ola ua folafola mai e le Atua mo le lumanaʻi, e sili atu na i lo na o se tauiviga ia ola pea e ui i faigatā ma puapuaga—e pei o le ʻauvaa a Shackleton i Elephant Island. Ua finagalo le Atua, ia laveaʻiina i tatou mai tigā ma le iʻuvale ina ia tatou “fetagofi atu i le ola moni lava,” e pei ona ia folafola atu ina ua ia faia le tagata i le amataga.—1 Timoteo 6:19.

O le a faia e le Atua nei mea uma, talu ai e tāua i tatou i lana silafaga. Na ia faatulaga lona Alo o Iesu Keriso, e saunia le taulaga togiola e faasaʻoloto ai i tatou mai le agasala, lē lelei atoatoa ma le oti na tuufaasolo mai i o tatou uluaʻi mātua, o Atamu ma Eva. (Mataio 20:28) Na fetalai Iesu Keriso: “Ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toʻatasi, ina ia lē fano se tasi e faatuatua iā te ia, a ia maua e ia le ola faavavau.”—Ioane 3:16.

O le ā o le a faia e le Atua iā i latou o ē puapuagatia ma tigāina o latou olaga? Ua taʻua i le Afioga a le Atua e uiga i lona Alo: “E laveaʻi e ia o lē mativa i lona alaga mai; atoa ma lē ua puapuagatia, ma lē ua leai sona fesoasoani. E alofa atu ia i lē ua vaivai ma lē ua mativa; e faaola lava e ia ē ua matitiva. E laveaʻi o ia iā i latou ai le sauā ma le faamālō.” Aiseā o le a ia faia ai lenei mea? Talu ai, ‘e silisili o latou toto po o o latou ola i lona manatu.Salamo 72:12-14.

Ua loa ona galulue fitā tagata ona o le agasala ma le lē lelei atoatoa e pei ua “oi” i tigā ma faigatā. Ua faataga e le Atua na mea ona ua ia silafia e na te mafai ona aveesea āuga leaga e tutupu mai. (Roma 8:18-22) Ua toeitiiti ona ia ‘toe fuataʻiina lea o mea uma lava,’ e ala i le pulega a lona Malo i aao o lona Alo o Iesu Keriso.—Galuega 3:21; Mataio 6:9, 10.

E aofia ai le toe faatutūina o tagata na mafatia ma maliliu i aso ua mavae. O loo manatuaina pea i latou e le Atua. (Ioane 5:28, 29; Galuega 24:15) E toeitiiti ona latou maua lea o le ola “atili”—o le ola lelei atoatoa e faavavau i le parataiso i le lalolagi, e saʻoloto mai tigā ma faigatā. (Ioane 10:10; Faaaliga 21:3-5) O i latou uma o loo soifua i lenā taimi, o le a olioli i le ola atoatoa ma atiina aʻe uiga lelei ma tomai, e iloa ai na faia i latou i le “faatusa o le Atua.”

Po o le a e soifua ea ina ia olioli i lenā olaga? O lau lava filifiliga lenā. E matou te faalaeiauina oe ina ia e faaaogā sauniuniga ua faia e le Atua, ina ia maua ai nei faamanuiaga. E fiafia ē na lomia lenei mekasini e fesoasoani iā te oe ia faia faapea.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 17 Ia tagaʻi i le mataupu e 8, “Aiseā ua Faatagaina ai e le Atua Puapuaga?” i le tusi o Le Poto e Taʻitaʻiina ai i le Ola e Faavavau, lomia e Molimau a Ieova mo se faamatalaga auʻiliʻili o lenei manatu.

[Ata i le itulau 4, 5]

Sa talitonu tagata na tuua i le motu, o le a tausia e Shackleton ana folafolaga e laveaʻiina i latou

[Faamatalaga i Ata]

© CORBIS

[Ata i le itulau 6]

“E sili outou i manu iti e tele”