Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Mafai Ona Taulau Manuia Faaipoipoga i Aso Nei

E Mafai Ona Taulau Manuia Faaipoipoga i Aso Nei

E Mafai Ona Taulau Manuia Faaipoipoga i Aso Nei

“O le alofa, . . . o le fusi lea e atoatoa ona lelei ai.”—KOLOSE 3:14.

1, 2. (a) O le ā le mea moni e faalaeiauina ai e faatatau i le faapotopotoga Kerisiano? (e) O le ā lenei mea o le faaipoipoga taulau manuia?

PE A tatou vaavaai i le faapotopotoga Kerisiano, pe lē faamāfanafana loto ea le vaai atu i le tele o ulugalii faaipoipo, o ē o loo faamaoni i a latou paaga mo le 10, 20, 30, po o le sili atu foʻi o tausaga? O loo latou nonofo faamaoni pea ma a latou paaga e tusa lava po o le ā le mea e tupu.—Kenese 2:24.

2 E toʻatele e taʻutino mai, na iai faafitauli i a latou faaipoipoga. Na tusi se tagata faitofā e faapea: “O faaipoipoga fiafia, e lē faapea ua leai ai ni mea e popole ai ma ni faafitauli. E iai taimi e fiafia ai ma taimi e faanoanoa ai . . . Ae peitaʻi, . . . ua tumau pea nei faaipoipoga e ui i faigatā o le olaga nei.” O ulugalii taulau manuia, ua latou aʻoaʻoina le auala e taulima ai faafitauli ma faigatā e māfua ona o omiga i le olaga, aemaise lava pe afai la te tausia aʻe se fanau. Ua iloa e na ulugalii mai i mea ua tutupu iā i latou, e “lē uma le alofa” moni.—1 Korinito 13:8.

3. O le ā ua faaalia e faamaumauga o fuainumera e faatatau i faaipoipoga ma tatalaga faaipoipoga, ma o ā fesili ua lāgā ai?

3 I se faaeseesega, e faitau miliona faaipoipoga ua malepelepe. Ua faapea mai se lipoti: “I aso nei, o le ʻafa o faaipoipoga i Amerika, e faatalitalia le oo ina tatalaina. Ma o le ʻafa o faaipoipoga ua tatala, e tupu i le pe tusa o le uluaʻi 8 tausaga o le faaipoipoga . . . Mai le 75 pasene o tagata e toe faaipoipo, o le 60 pasene o le a toe tatalaina.” E oo lava i atunuu na seāseā faia ai tatalaga faaipoipoga, ua faateteleina ai lea faiga. O se faaaʻoaʻoga, i Iapani, o le fua faatatau o tatalaga faaipoipoga, e toeitiiti lava faaluaina i tausaga talu ai nei. O ā nisi o omiga e māfua ai lenei tulaga, ia ua oo ina aafia ai nisi i le faapotopotoga Kerisiano i nisi taimi? O le ā e manaʻomia ina ia taulau manuia ai se faaipoipoga, e ui i taumafaiga a Satani e faavaivaia lea faatulagaga?

O Mailei e Ao Ona ʻAlofia

4. O ā nisi o māfuaaga e faavaivaia ai se faaipoipoga?

4 Ua fesoasoani le Afioga a le Atua iā i tatou, e malamalama i māfuaaga e mafai ona faavaivaia ai se faaipoipoga. Seʻi manatu i upu a Paulo e faatatau i tulaga o le a iai i nei aso e gata ai: “O ona aso e gata ai e oo mai ai aso faigatā. Auā e avea tagata ma ē alolofa i latou iā i latou, o ē mananaʻo i tupe, o ē loto vii, o ē faamaualuga, o ē upu leaga, o ē lē faalogo i mātua, o ē lē faafetai, o ē amio leaga, o ē lē lotoaiga, o ē lē ma faaleleia, o ē faatuaupua, o ē lē taofi manaʻo o le tino, o ē faasauā, o ē ʻinoʻino i le amio lelei, o ē faalata, o ē soona fai, o ē ua faafefeteina, o ē ua tele le manaʻo i mea faafiafia a e leai se manaʻo i le Atua; o ē ua peiseaʻī ua toʻaga i lotu, a o le mana ua i lea mea ua latou teena; ia e ʻalo ese lava i tagata faapena.”—2 Timoteo 3:1-5.

5. Aiseā e lamatia ai le faaipoipoga e le tagata e ‘alofa iā te ia lava,’ ma o le ā le fautuaga a le Tusi Paia e tusa ai ma lenei mea?

Pe a tatou tilofaʻia upu a Paulo, e iloa ai o le tele o mea na ia lisiina e ono oo atu ai i le malepe o se faiā tau le faaipoipoga. O se faaaʻoaʻoga, o i latou e “alolofa i latou iā i latou,” e manatu faapito ma leai se manatu mamafa mo isi. O tane ma avā e alolofa i latou iā i latou, e maumauaʻi e maua mea latou te mananaʻo i ai. E loto maaa ma musuā. Pe saosaolaumea lenā uiga mo se faaipoipoga fiafia? E mautinoa e leai. Na fautuaina ma le atamai e Paulo Kerisiano e aofia ai ma ulugalii faaipoipo: “Aua neʻi faia se mea e tasi ma le finau vale, ma le mitamita fua; a ia taʻitasi outou ma manatu ma le loto maulalo, ua sili nisi iā te ia. Aua neʻi taʻitasi ma vaavaai i ana lava mea, a ia taʻitasi ma vaavaai i mea a isi.”—Filipi 2:3, 4.

6. E faapefea i le manaʻo tele i tupe ona faavaivaia ai se faiā tau le faaipoipoga?

6 O le manaʻo tele i tupe, e mafai ona fevaevaeaʻi ai se tane ma se avā. Na lapataʻi mai Paulo: “O ē manaʻo i le fia mauʻoa, e maua i latou i le faaosoosoga, ma le mailei, ma tuʻinanau e tele e valea ai ma leaga ai, o mea ia e goto ai tagata i le fanoga ma le malaia. Auā o le manaʻo i tupe, o le pogai lea o mea leaga uma lava; ua mananaʻo tele i ai nisi, ona sesē ai lava lea o i latou i le faatuatua, ua tuʻia ai ua ati i latou e i latou i puapuaga e tele.” (1 Timoteo 6:9, 10) E faanoanoa lava, ona o āuga tigā na lapataʻia e Paulo, ua oo moni lava i le tele o faaipoipoga i aso nei. O le saʻilia o le tamaoaiga, ua lē amanaʻia ai e le toʻatele manaʻoga masani o a latou paaga, e aofia ai le lagolagosua tau i faalogona, faifai mea faatasi e lē aunoa, ma se faiā māfana.

7. I nisi tulaga, o le ā le amioga e iʻu atu ai i le lē faamaoni i faaipoipoga?

7 Na taʻua foʻi e Paulo e faapea, i nei aso e gata ai, o nisi o le a avea ma ē “amio leaga, o ē lē loto aiga, o ē lē ma faaleleia.” O le tautoga i le faaipoipoga, o se taʻutinoga aloaʻia e ao ona iʻu i se noataga tumau, ae lē o le taufaaʻoleʻole. (Malaki 2:14-16) Ae o nisi, ua amata ona faaali le naunau alofa i isi e ese mai a latou paaga. Na faamatala e se tasi avā ua sili atu i le 30 ona tausaga, o lē na tuua e lana tane e faapea, e oo lava i le taimi a o leʻi tuua o ia e lana tane, na ia sopo tapulaa tau i faaaliga alofa i isi fafine. Na lē iloa e le tamāloa, o loo ia faia se amio e lē talafeagai i se tane faaipoipo. Na matuā ootia le avā i lenei mea, ma taumafai ai ma le faautauta e lapataʻia lana tane i le mataʻutia o lana mea ua fai. Peitaʻi, na iʻu lava ina faia e lana tane le mulilua. E ui lava ina sa avatu i ai lapataʻiga alofa, ae e leʻi fia faalogo i ai le tane. E toe tagi aʻe Vi ua i le vaa o Egelī.—Faataoto 6:27-29.

8. E faapefea ona oo atu i le faia o le mulilua?

8 Maʻeu le manino o le lapataʻiga a le Tusi Paia i le mulilua! “O lē mulilua i le fafine ua leai sona mafaufau; o lē na te faia lea mea, na te faaumatia e ia lona lava ola.” (Faataoto 6:32) E masani lava, e lē faafuaseʻi ona faia e se tasi le mulilua. E pei ona faasino mai e Iakopo, o se agasala e pei o le mulilua, e masani ona faia pe a uma ona mafaufau le tagata ma toe faaauau pea ona mafaufau i le faia o le mulilua. (Iakopo 1:14, 15) E faasolosolo mālie ona lē faamaoni le paaga o loo sesē, i lana paaga na ia faia i ai se tautoga mo le olaga atoa. Na fetalai Iesu: “Ua outou faalogo, na fai mai i ē anamua, Aua e te mulilua. A ou te fai atu aʻu iā te outou, ai sē vaai atu i le fafine ina ia manaʻo i ai, ua uma ona mulilua ma ia i lona loto.”—Mataio 5:27, 28.

9. O le ā le fautuaga atamai o loo i le Faataoto 5:18-20?

9 O lea la, ua faalaeiauina e le Faataoto le ala atamai ma le faamaoni: “Ia manuia lou vaipuna, ma ia e fiafia i lau avā na fai a o ē tauleʻaleʻa. Ia pei o le aila pele o ia ma le ʻoti o le vao e matagofie; ia mālie oe i ona susu i aso uma; aua le aunoa ona e matuā fiafia i lou alofa iā te ia. Loʻu atalii e, pe se ā foʻi le mea e te fiafia ai i le fafine ese; ma e fusi le fatafata o le fafine ese?”—Faataoto 5:18-20.

Aua le Vave Faaipoipo

10. Aiseā e atamai ai le umi o se taimi e iloa ai lē o le a avea ma au paaga?

10 E ono aliaʻe faafitauli i le faaipoipoga, pe afai e vave faaipoipo se ulugalii. Atonu ua laiti tele ma e lē lava lo la poto masani. Pe atonu e leʻi umi se taimi e iloa ai e le isi le tasi, o mea e la te fiafia ma lē fiafia i ai, o o laʻua sini i le olaga ma talaaga o la aiga. E atamai tele le onosai, ia umi se taimi e iloa ai lē o le a avea ma au paaga. Ia mafaufau iā Iakopo le atalii o Isaako. Na tatau ona ia galue i le fitu tausaga mo le tamā o lē o le a avea ma ana avā a o leʻi faaipoipo atu iā Rasela. Na lotomalie o ia e faia faapea, ona sa faavae ona faalogona i le alofa moni, ae lē na o le foliga mai fafo.—Kenese 29:20-30.

11. (a) O le ā ua tuufaatasia i le faaipoipoga? (e) Aiseā e tāua ai i le faaipoipoga le pulea lelei o le tautala?

11 O le faaipoipoga, e lē na o se faiā ona o le naunau alofa. Ae, ua tuufaatasia ai ni tagata se toʻalua mai ni aiga e eseese talaaga, eseese uiga, faalogona ootia ma e eseese foʻi tulaga tau aʻoaʻoga. I nisi taimi, o le tuufaatasia lea o ni aganuu se lua, po o ni gagana se lua. E tusa lava pe lē o se tasi o nei mea e pei ona taʻua, ae e tuufaatasia ai ni tagata se toʻalua e eseese o la manatu i le tele o mataupu. E tāua i le faaipoipoga nei manatu eseese o le tane ma le avā. O le auala e faalia ai e nei tagata e toʻalua o la manatu, a lē o le faitio soo, o le faalaeiauina ma atiina aʻe ai. O le mea moni, o a tatou upu a lē o le faatigā ai o a tatou paaga, o se mea e mālōlō ai. O le lē pulea o le tautala, e matuā lamatia ai se faaipoipoga.—Faataoto 12:18; 15:1, 2; 16:24; 21:9; 31:26.

12, 13. O le ā le tulaga moni ua faalaeiauina e faatatau i le faaipoipoga?

12 O lea la, o se ala atamai le umi o le taimi e te iloa ai lē o le a avea ma au paaga. Na faapea mai se tasi tuafafine matua Kerisiano: “Pe a e mafaufau i se tasi o le a avea ma au paaga faaipoipo, ia mafaufau i ni mea tāua se sefulu e te manaʻo e iai i lenā tagata. Afai e na o le fitu e maua ai, ia fesili ifo iā te oe lava, ‘Po o le a ou lotomalie e lē amanaʻia le isi tolu ia e misi? Pe e mafai ona ou lavatia nei vaivaiga i aso fai soo?’ Afai e te lē o mautonu, ia faatali ma toe mafaufau.” O le mea moni, e ao ona e iloa le tulaga moni. Afai ua e manaʻo e faaipoipo, ia e iloa e lē taitai ona e maua se paaga lelei atoatoa. Ae i le taimi e tasi, o le a lē avea foʻi oe o se paaga lelei atoatoa a lau paaga!—Luka 6:41.

13 O le faaipoipoga, e aofia ai le faamuamua o manaʻoga o isi na i lo oe. Na faamamafa e Paulo lenei manatu ina ua ia faapea mai: “Ou te loto lava ina neʻi popole outou. Ua popole le nofo fua i mea a le Alii i se mea e fiafia mai i ai le Alii; a o lē ua faaipoipo e popole ia i mea a le lalolagi i se mea e faafiafia ai le avā; e vaeluaina lona mafaufau. Ua popole le tamaʻitaʻi e leʻi faaipoipo po o le teine i mea a le Alii ina ia paia o ia, o le tino atoa ma le agaga; a o le tamaʻitaʻi faaipoipo e popole ia i mea a le lalolagi i se mea e faafiafia ai le tane.”—1 Korinito 7:32-34.

Le Māfuaaga ua Lē Taulau ai Nisi Faaipoipoga

14, 15. O ā tulaga e mafai ona faavaivaia ai le fusi o le faaipoipoga?

14 Talu ai nei lava, na oo ai se fafine Kerisiano i se tulaga pagatia, ina ua tuua o ia e lana tane ua 12 tausaga talu ona la faaipoipo, ma amata se faiā ma se isi fafine. Pe na ia mātauina ni faailoga a o leʻi malepe le la faaipoipoga? Ua faamatala mai e le avā: “Na oo ina lē toe tatalo laʻu tane. Sa ia faaaogā māfuaaga faatauvaa e misia ai sauniga faa-Kerisiano ma talaʻiga. Na ia faapea mai, ua pisi tele po o ua vaivai foʻi e ma te faifaimea faatasi. E lē talanoa mai lava iā te aʻu. Ua ma lē toe talanoa foʻi i mataupu faaleagaga. O se mea e faanoanoa ai, ona o ua matuā suia o ia mai le taimi muamua na ma faaipoipo ai.”

15 Na taʻua e nisi lo latou mātauina foʻi o ni faailoga faapena. Ua lē toe faia suʻesuʻega o le Tusi Paia a le tagata lava ia, lē tatalo ma lē toe auai i sauniga faa-Kerisiano. I se isi faaupuga, o le toʻatele ua tuua a latou paaga, ua vaivai la latou faiā ma Ieova. O le iʻuga, ua lē toe uaʻi atu i mea faaleagaga. Ua latou lē toe manatu iā Ieova o le Atua soifua. O le folafolaga e uiga i le lalolagi fou amiotonu, ua lē o toe foliga mai o se mea moni iā i latou. I le tele lava o mea na tutupu, a o leʻi faia e nisi paaga lē faamaoni se faiā i fafo atu o le faaipoipoga, ae ua leva ona vaivai faaleagaga.—Eperu 10:38, 39; 11:6; 2 Peteru 3:13, 14.

16. O le ā e faamalosia ai se faaipoipoga?

16 Ua faapea mai se ulugalii fiafia, ua mafai ona taulau manuia la laʻua faaipoipoga ona o le malosi o le sootaga faaleagaga. E la te tatalo ma suʻesuʻe faatasi. Ua faapea mai le tane: “E ma te faitau faatasi le Tusi Paia. E ma te ō faatasi i le talaʻiga. E ma te fiafia e faifai mea faatasi.” E manino le lesona: O le tausisia o se faiā lelei ma Ieova, o le a faamalosia ai le mausalī o se faaipoipoga.

Ia Iloa le Tulaga Moni ma Fetalanoaaʻi

17. (a) O ā mea e lua e fesoasoani i le taulau manuia o se faaipoipoga? (e) Ua faamatalaina faapefea e Paulo le alofa faa-Kerisiano?

17 E lua isi mea e saosaolaumea i se faaipoipoga taulau manuia: o le alofa faa-Kerisiano ma ia fetalanoaaʻi. Pe a malosi le alofa o se alii ma se tamaʻitaʻi, e masani ona lē amanaʻia ai mea sesē a le isi. E ono ulu atu le ulugalii i le faaipoipoga ma ni faamoemoega maualuluga, atonu e faavae i mea na la faitau ai i ni tala fatu pe matamata ai foʻi i ni tifaga. Mulimuli ane, o le a la iloa ai le mea moni. Atonu o le a oo ina avea ai masei laiti, po o masaniga a le isi paaga ma faafitauli tugā. Pe afai e tupu lenā mea, e ao i Kerisiano ona faaalia fua o le agaga, o se tasi o na fua o le alofa. (Kalatia 5:22, 23) E malosi tele le alofa, e lē o le alofa fetosinaaʻi, ae o le alofa faa-Kerisiano. Na faamatala e Paulo lenā alofa faa-Kerisiano e faapea: “E onosai le alofa, e agamalu, . . . e lē saʻilia e ia ana lava mea, e lē faaitaitagofie, e lē faitau leaga ua tuuina mai e nisi, . . . O le alofa e lavātia mea uma, e leai se mea e gata mai ai lona faatuatua, ma lona faamoemoe ma lona onosai.” (1 Korinito 13:4-7) E manino la, o le alofa moni, e mafai ona onosaia vaivaiga o isi tagata. E lē faatalitalia le lelei atoatoa.—Faataoto 10:12.

18. E mafai faapefea ona faamalosia se faiā i le fetalanoaaʻi?

18 E tāua le fetalanoaaʻi. E tusa ai ma le umi talu ona faaipoipo se ulugalii, e ao i paaga ona fetalanoaaʻi ma faalogologo lelei le tasi i le isi. Ua faapea mai se tasi tane: “E fefaaaliaʻi o ma lagona ae i se auala faaleuō.” O le poto masani, ua iloa ai e se tane po o se avā, ona faalogologo lelei e lē gata i mea e fai atu ai a o mea foʻi e lē o fai atu ai. I nisi faaupuga, a o faagasolo tausaga, ua aʻoaʻoina e se ulugalii faaipoipo fiafia, ina ia iloa mafaufauga o le paaga po o ona faalogona e ui e lē o taʻu maia. Ua faapea mai nisi avā, e lē faalogologo lelei a latou tane iā i latou. Ae ua faitio mai nisi tane e faapea, o taimi e sili ona lē talafeagai e fia talanoa ai a latou avā. O le fetalanoaaʻi, e aofia ai le alofa ma le malamalama. E aogā i le tane ma le avā talanoaga lelei.—Iakopo 1:19.

19. (a) Aiseā e faigatā ai ona faatoese atu? (e) O le ā e uunaʻia ai i tatou e faatoese atu?

19 I nisi taimi, o le fetalanoaaʻi, e aofia ai le faatoese atu. E lē masani ona faigofie lenā mea. E manaʻomia e se tasi le loto maulalo e faaalia ai ona sesē. Ae, e mafai ona fesoasoani i le atiina aʻe o se faaipoipoga malosi! O se faatoesega faamaoni, e aveesea ai le pogai mo ni fefinauaʻiga i se taimi mulimuli, e mafai ai foʻi ona faamagalo atu, ma foʻia ai le faafitauli. Na taʻua e Paulo: “Ia fefaapalepaleaʻi, ma ia fefaamagaloaʻi outou, pe afai ua agaleagaina se tasi e se tasi; faapei ona faamagalo mai le Alii iā te outou, ia faapea foʻi outou. A o le alofa, e lautua lea i nei mea uma, o le fusi lea e atoatoa ona lelei ai.”—Kolose 3:13, 14.

20. E ao faapefea ona feagai se Kerisiano ma lana paaga faaipoipo pe a na o i laʻua ma pe a faatasitasi ma isi?

20 O le felagolagomaʻi e tāua foʻi i le faaipoipoga. E ao i le tane ma le avā ona faatuatuaina ma faalagolago le tasi i le isi. E lē tatau ona vaai maualalo le isi i le tasi pe faavaivaia le loto o le isi. E tatou te viviia ma le alofa a tatou paaga faaipoipo, ae aua le faitioina ma le ʻinaʻinā i latou. (Faataoto 31:28e) E mautinoa, e lē tatau ona tatou taʻu faatauvaa i latou i tausuaga valea ma le lē mafaufau. (Kolose 4:6) E faamalosia lenā felagolagomaʻi e ala i le faaalia pea o le alofa. O sina paʻi atu po o le faapea atu i ni upu agalelei: “Ou te alofa iā te oe. Ua ou fiafia ona ua ta faatasi.” O nisi nei o vala ua mafai ona taaʻina ai se faiā i le faaipoipoga ma fesoasoani ina ia taulau manuia i lenei lalolagi. E iai foʻi isi vala, ma o le a aumaia e le isi mataupu o sosoo mai taʻiala i le auala e taulau manuia ai se faaipoipoga. *

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 20 Mo nisi faamatalaga atili, tagaʻi i le lomiga Le Ala e Maua ai le Fiafia i le Aiga, lomia e Molimau a Ieova.

E Mafai Ona E Faamatala?

• O ā nisi o māfuaaga e mafai ona faavaivaia ai se faaipoipoga?

• Aiseā e lē atamai ai le vave faaipoipo?

• E faapefea i le itu faaleagaga ona aafia ai se faaipoipoga?

• O ā tulaga e fesoasoani e mautū ai se faaipoipoga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 12]

O le faaipoipoga e lē na o se faiā o le naunau alofa

[Ata i le itulau 14]

O se faiā malosi ma Ieova, e fesoasoani i se ulugalii e taulau manuia ai se faaipoipoga