Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ta‘iala Atamai mo Ulugalii Faaipoipo

O Ta‘iala Atamai mo Ulugalii Faaipoipo

O Taʻiala Atamai mo Ulugalii Faaipoipo

“Outou fafine, ia outou usiusitai i a outou lava tane, faapei ona usiusitai i le Alii. O outou tane, ia outou alolofa atu i a outou lava avā.”—EFESO 5:22, 25.

1. O le ā le vaaiga saʻo i faaipoipoga?

NA FETALAI Iesu, o le faaipoipoga o le tuufaatasia lea e le Atua o le tamāloa ma le fafine ia avea ma “tino e tasi.” (Mataio 19:5, 6) Ua aofia ai ni tagata se toʻalua e eseese uiga, o le a atiina aʻe mea e fiafia faatasi ai ma galulue faatasi i ni sini. O le faaipoipoga, o se faatulagaga mo le olaga atoa, ae lē o se ioega lē tumau e manatu iai e faigofie ona lafoaʻia. I le tele o atunuu, ua faigofie ai le tatalaina o faaipoipoga, peitaʻi o le manatu o se Kerisiano, o le faaipoipoga o se faiā e paia. Ua na o se māfuaaga faapitoa lava e faamutaina ai.—Mataio 19:9.

2. (a) O le ā le fesoasoani ua talafeagai i ulugalii faaipoipo? (e) Aiseā e tāua ai le taumafai ia taulau manuia se faaipoipoga?

2 Na faapea mai se faufautua o faaipoipoga: “O se faaipoipoga taulau manuia, o se faasologa o suiga e faaauau pea, pe a tulaʻi mai ni tulaga fou, taulimaina o faafitauli e aliaʻi mai, ma le faaaogāina o fesoasoani uma e mafai ona maua.” O na fesoasoani mo paaga Kerisiano, e aofia ai fautuaga mai le Tusi Paia, lagolagosua mai uso Kerisiano, ma se faiā māfana ma Ieova e ala i le tatalo. O se faaipoipoga taulau manuia e tumau, ma a o faagasolo le tele o tausaga, e aumaia ai i le tane ma le avā le fiafia ma le faamalieina. Ae o le itu sili ona tāua, e faamamaluina ai Ieova le Atua, o Lē na amataina faaipoipoga.—Kenese 2:18, 21-24; 1 Korinito 10:31; Efeso 3:15; 1 Tesalonia 5:17.

Faaaʻoaʻo iā Iesu ma Lana Faapotopotoga

3. (a) Ia aotele mai le fautuaga a Paulo i ulugalii faaipoipo. (e) O le ā le faaaʻoaʻoga lelei na faataatia e Iesu?

3 I le 2,000 tausaga ua mavae, na avatu ai e Paulo se fautuaga atamai i ulugalii Kerisiano: “Faapei ona usiusitai o le ekalesia iā Keriso, ia faapea foʻi fafine i a latou lava tane i mea uma lava. O outou tane, ia outou alolofa atu i a outou lava avā, faapei o Keriso foʻi ona alofa mai i le ekalesia, ma foaʻiina mai o ia e ia e fai mona sui.” (Efeso 5:24, 25) Maʻeu se faatusatusaga lelei ua faia i inei! O avā Kerisiano o ē gauaʻi ma le lotomaulalo i a latou tane, ua faaaʻoaʻo i le faapotopotoga i le iloaina ma le tausia o le mataupu silisili i le tulaga ulu. O tane talitonu o loo faaauau pea ona alolofa i a latou avā, e tusa lava po o tulaga lelei po o taimi faalēlelei foʻi, ae ua faaalia ai lo latou mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Keriso o le alofa ma le tausia o le faapotopotoga.

4. E mafai faapefea ona mulimuli tane i le faaaʻoaʻoga a Iesu?

4 O tane Kerisiano, o ulu ia o o latou aiga, ae e iai foʻi lo latou ulu, o Iesu. (1 Korinito 11:3) O lea la, e pei ona tausia e Iesu lana faapotopotoga, e ao foʻi la i tane ona tausia ma le alofa o latou aiga i le itu faaleagaga ma le faaletino, e ui ina faigatā i nisi o taimi. Latou te faamuamua le tulaga lelei o o latou aiga, na i o latou lava faanaunauga ma manaʻoga. Na fetalai Iesu: “O mea uma foʻi tou te loto i ai ia faia e tagata iā te outou, ia faapea lava ona outou faia iā te i latou.” (Mataio 7:12) E tāua tele lenei mataupu silisili i le faaipoipoga. Na faaalia e Paulo lenei mea ina ua ia faapea mai: “O loo faapea ona tatau ona alolofa o tane i a latou lava avā, faapei o latou lava tino; . . . auā e leai lava se tasi e ita i lona lava tino; a e peitaʻi na te fafaga ma tausi atu i ai.” (Efeso 5:28, 29) E ao i le tamāloa ona fafaga ma tausi i lana avā e pei lava ona ia fafaga ma tausi iā te ia lava.

5. E faapefea ona faaaʻoaʻo avā i le faapotopotoga Kerisiano?

5 E vaavaai avā tapuaʻi i le Atua, i le faapotopotoga Kerisiano o se faaaʻoaʻoga. A o iai Iesu i le lalolagi, na lafoaʻia e ona soo mea na latou fiafia i ai ae mulimuli iā te ia. Ina ua mavae lona maliu, na faaauau pea ona latou gauaʻi atu iā te ia, ma ua silia nei ma le 2,000 tausaga, o loo gauaʻi pea Kerisiano moni iā Iesu ma mulimuli i lana taʻitaʻiga i mea uma. E faapena foʻi i avā Kerisiano, e lē tatau ona manatu faatauvaa i a latou tane, pe faaitiitia le tāua o le faatulagaga a le Tusi Paia i le tulaga ulu i le faaipoipoga. Na i lo lea, latou te lagolagosua ma gauaʻi i a latou tane, galulue soosootauʻau ma faalaeiau iā i latou. Pe afai e galulue uma le tane ma le avā i lenā auala alofa, o le a taulau manuia la laʻua faaipoipoga ma o le a fiafia la laʻua faiā.

Ia Nonofo Faatasi ma i Latou

6. O le ā le fautuaga na avatu e Peteru i tane, ma aiseā e tāua ai?

6 Na fautuaina foʻi e Peteru ulugalii faaipoipo, ma sa patino ona taulaʻi atu ana upu i tane. Na ia faapea atu: “Ia nonofo faatasi ma i latou ma le poto, ia ava i le avā, auā o le ipu ia ua sili ona vaivai iā te oe, mona ua tofia faatasi i le ola e foaʻifuaina mai, neʻi faalavelaveina a outou tatalo.” (1 Peteru 3:7, LT) Ua faamatalaina le tāua o upu a Peteru i upu mulimuli o lenā fuaiupu. Afai e lē ava se tane i lana avā, o le a aafia lana faiā ma Ieova. O le a faalavelaveina ana tatalo.

7. E ao faapefea ona ava se tane i lana avā?

7 O lea la, e faapefea ona ava tane i a latou avā? O le ava i se avā a se tasi, o lona uiga o le feutagaʻi lea ma ia i le alofa, faaaloalo ma faamamaluina. O nei faiga agalelei i le avā o se gaoioiga sa salaese i manatu o le toʻatele. Na tusi mai se tagata atamai i Eleni: “I lalo o le tulafono a Roma, e leai ni aiā tatau a fafine. E leai sana aiā tatau e pei o se tamaitiiti. . . . E matuā gauaʻi o ia i lana tane, ma e na te pulea o ia.” Maʻeu le eseese ma aʻoaʻoga faa-Kerisiano! E ava le tane Kerisiano i lana avā. O ana feutagaʻiga ma ia, e faia e tusa ma mataupu silisili ae lē tusa ma ona faalogona. E lē gata i lea, e magafagafa o ia “ma le poto,” i le manatu iā te ia o le ipu e sili ona vaivai.

“O le Ipu ia ua Sili Ona Vaivai” i le ā le Itu?

8, 9. O ā auala e tutusa ai tane ma fafine?

8 O le faapea atu, o le fafine o le “ipu ia ua sili ona vaivai,” e leʻi uiga Peteru e faapea, o fafine e vaivai tau le mafaufau po o le faaleagaga na i lo tamāloloa. E moni, e tele faaeaga e ave i tane Kerisiano i le faapotopotoga ae lē i fafine, ma i aiga e gauaʻi fafine i a latou tane. (1 Korinito 14:35; 1 Timoteo 2:12) Ae peitaʻi, e manaʻomia uma lava e tane ma fafine le faatuatua e tasi, tumau ma tapulaa maualuluga tau amio. E pei ona faapea mai Peteru, o le tane ma le avā “ua tofia faatasi i le ola e foaʻifuaina mai.” E tutusa o la tulaga i luma o Ieova le Atua e tusa ai ma le faaolataga. (Kalatia 3:28) Na tusi atu Peteru i Kerisiano faauuina o le uluaʻi senituri. Peitaʻi, na faamanatu atu e ana upu i tane Kerisiano, ua maua uma e i latou ma a latou avā le faamoemoe i le lagi e “faatasi ma Keriso.” (Roma 8:17) O le a auauna uma i latou o ni ositaulaga ma tupu i le malo o le Atua i le lagi!—Faaaliga 5:10.

9 E lē maulalo ifo avā Kerisiano faauuina i a latou tane Kerisiano faauuina. O le mataupu silisili foʻi lava lenā e tasi iā i latou e faamoemoe e ola i le lalolagi. O nei tane ma fafine i le “motu o tagata e toʻatele,” ua tatā o latou ofu, ma ua faasinasinaina i le toto o le Tamaʻi mamoe. Ua latou auauna iā Ieova i le lalolagi i le “ao ma le pō.” (Faaaliga 7:9, 10, 14, 15) Ua latou tulimataʻi e olioli i le “saʻolotoga o le fanau a le Atua,” ma o le a fiafia i latou i le “ola e faavavau.” (Roma 8:21; 1 Timoteo 6:19, LT) E tusa lava po o se tasi o le vaega faauuina, po o isi mamoe, ae ua auauna faatasi Kerisiano uma o se “lafu mamoe” e tasi i lalo o le “leoleo mamoe e toʻatasi.” (Ioane 10:16) Maʻeu se uunaʻiga malosi mo se tane Kerisiano ma se avā e faaalia ai le ava o le tasi i le isi!

10. O le ā le auala ua avea ai fafine ma “ipu ua sili ona vaivai”?

10 O le ā le auala ua avea ai fafine ma ipu ua sili ona vaivai? Atonu na faasino atu e Peteru e masani ona laiti tino o fafine na i lo tamāloloa ma e lē tutusa malolosi. E lē gata i lea, i lo tatou tulaga lē lelei atoatoa, o le fanau mai o se pepe, e afāina ai le malosi faaletino o le fafine. E masani ona iai taimi e tau lē malosi lelei ai. E latou te manaʻomia se tausiga lelei ma le magafagafa pe a onosaia na tulaga po o le tulaga faigatā o le maua i le maʻitaga ma le fanau mai o se pepe. O se tane e ava i lana avā, e na te iloaina le lagolagosua tau faalogona e manaʻomia e ia, ma o le a saosaolaumea i le taulau manuia o le faaipoipoga.

O se Aiga e Eseese Tapuaʻiga

11. O le ā le itu e mafai ai ona taulau manuia se faaipoipoga e tusa lava pe eseese tapuaʻiga a le tane ma le avā?

11 Ae faapefea pe afai e eseese tapuaʻiga a paaga, atonu o le tasi o i laʻua na taliaina le upu moni faa-Kerisiano ina ua uma ona faaipoipo ae lē taliaina e le isi? Pe e mafai ona taulau manuia lenā faaipoipoga? O le tele o na faaipoipoga e taulau manuia. E mafai lava ona taulau manuia faaipoipoga a tane ma avā e eseese tapuaʻiga, i le manatu e faapea, e mafai ona tumau ma maua ai le fiafia. E tāua pea le faaipoipoga i le silafaga a Ieova, ma o loo “tino e tasi” pea i laʻua. O lea la, ua fautuaina paaga Kerisiano, ina ia nonofo faatasi pea ma a latou paaga lē talitonu pe afai e mananaʻo i ai a latou paaga. Pe afai e iai se fanau, o le a latou mauaina aogā mai le faamaoni o le matua Kerisiano.—1 Korinito 7:12-14.

12, 13. E mafai faapefea e avā Kerisiano ona fesoasoani i a latou paaga lē talitonu, ona o le mulimuli i le fautuaga a Peteru?

12 Ua avatu e Peteru fautuaga agalelei i fafine Kerisiano o ē nonofo i aiga e eseese tapuaʻiga. E mafai foʻi ona faatatau lana fautuaga i tane Kerisiano i le tulaga lava e tasi. Ua tusi Peteru: “Ia faapea outou fafine, ia usiusitai i a outou lava tane, afai foʻi e lē faalogo nisi i le upu, ia maua i latou i le amio lelei a avā, a e leai se upu, pe a latou vaai ane i a outou amio mamā ma le faaaloalo.”—1 Peteru 3:1, 2.

13 E faamālō atu i se avā, pe afai e na te faamatalaina atu ma le faautauta lona talitonuga i lana tane. Ae faapefea pe afai e lē fia faalogo? O lana lenā filifiliga. Ae e lē faapea ai ua siliga se faamoemoe, talu ai e mafai e le amio a le Kerisiano ona avatu se molimau malosi. O le toʻatele o tane na lē fiafia pe na tetee i le talitonuga a a latou avā, ae ua avea ma ē “saunia i le ola e faavavau,” ina ua latou vāai i a latou amio lelei. (Galuega 13:48) E tusa lava pe lē taliaina e le tane le upu moni faa-Kerisiano, ae e faagaeetia o ia i le amio lelei a lana avā, ma faamalosia ai le fusi o le faaipoipoga. Na faapea mai se tasi o tane e Molimau a Ieova lana avā, e lē mafai ona ou ausia a latou tapulaa maualuluga. Peitaʻi, ua ia taʻua o ia o se “tane fiafia a se avā tauagafau” ma na ia viiviia lana avā ma ana aumea Molimau i sana tusi i se nusipepa.

14. E mafai faapefea ona fesoasoani tane i avā lē talitonu?

14 O tane Kerisiano o ē na faatatauina mataupu silisili a Peteru, ua latou manumalo i a latou avā e ala i a latou amio. Ua mātauina e avā lē talitonu a latou paaga ua faia a latou tiute tauave, ua lē toe faamaumauina tupe i tapaa, ʻava malosi, taaloga faitupe, ma ua lē toe tautala i upu masoā. Ua masani nei avā i nisi o le faapotopotoga Kerisiano. Ua faagaeetia i latou i le alofa faaleuso o Kerisiano, ma ua tosina atu i latou iā Ieova ona o mea ua latou mātauina i uso.—Ioane 13:34, 35.

“O le Tagata Lilo o le Loto”

15, 16. O le ā le amio e ono maua ai e se avā Kerisiano se tane lē talitonu?

15 O le ā le amio e mafai ona maua ai le tane? O le mea moni, o le amio e masani ona atiina aʻe e fafine Kerisiano. Ua faapea mai Peteru: “Aua neʻi faia i le tino a outou teuga, o le fili lea o le lauulu, ma le teuteu i auro, ma le oofu i ofu; a o le tagata lilo o le loto, ia teua lea i le mea e lē pala, o le loto agamalu ma le filemu, o le mea tau tele lava lea i luma o le Atua. Auā sa faapea foʻi fafine paia anamua ona teuteu iā i latou, o ē na faamoemoe i le Atua, na usiusitai i latou i a latou lava tane. Sa faapea Sara ona faalogo iā Aperaamo, na ia taʻua o ia o le alii; ua fai foʻi outou ma ana tama, pe a agalelei ma le lē mataʻu i se mea e tasi e mataʻu ai.”—1 Peteru 3:3-6.

16 Ua fautuaina e Peteru se fafine Kerisiano, ina ia aua neʻi faalagolago i foliga i fafo. Na i lo lea, o le a mafai e lana amio ona iloa ai e lana tane aafiaga o aʻoaʻoga a le Tusi Paia i lona tagata lilo. Ia vaaitino lana tane i suiga fou ua ia faia. Atonu o le a ia faatusatusa ma uiga tuai o le avā na masani ona iai. (Efeso 4:22-24) Atonu o le a ia mauaina o ia i le “loto agamalu ma le filemu” e faafouina ma lalelei. E lē gata e faafiafiaina ai le tane i uiga faapena, ae “o le mea tau tele lava lea i luma o le Atua.”—Kolose 3:12.

17. Ua faapefea ona avea Sara o se faaaʻoaʻoga lelei mo avā Kerisiano?

17 Na faasino atu iā Sara o se faaaʻoaʻoga lelei mo avā Kerisiano, e tusa lava pe talitonu a latou tane pe leai. Na matuā maumaututū Sara, o Aperaamo, o lona ulu. E oo lava i lona loto, na ia taʻua o ia o lona “alii.” (Kenese 18:12) Peitaʻi, e leʻi faaitiitia ai lona mamalu. E manino, o ia o se fafine malosi faaleagaga ona o lona faatuatua maumauaʻi iā Ieova. O le mea moni, o ia o se tasi o le ‘faapotopotoga e toʻatele’ o ē o a latou faaaʻoaʻoga o le faatuatua, e ao ona uunaʻia ai i tatou e “taufetuli ma le onosai i le ala tanu o i o tatou luma.” (Eperu 11:11; 12:1) E lē leaga mo se avā Kerisiano ona faataʻitaʻi iā Sara.

18. O ā mataupu silisili e ao ona teu i manatu o se aiga e eseese tapuaʻiga?

18 I se aiga e eseese tapuaʻiga, e avea pea le tane ma ulu o le aiga. Afai e talitonu o ia, e ao ona ia magafagafa i talitonuga a lana avā, ae lē faalotolotolua ai i ona talitonuga. Pe afai o le avā e talitonu, e lē tatau foʻi ona ia faagutugutulua i lona talitonuga. (Galuega 5:29) Peitaʻi, e lē tatau ona ia luʻia le tulaga ulu o lana tane. E faaaloalo o ia i lona tulaga ma ua “noanoa ia e le tulafono i lana tane.”—Roma 7:2.

O Taʻiala Atamai a le Tusi Paia

19. O ā nisi o omiga e faaleagaina ai fusi o le faaipoipoga, peitaʻi e faapefea ona teena na omiga?

19 I aso nei, e tele mea e mafai ona aumaia ai luʻi i le fusi o le faaipoipoga. Ua lē taulau i nisi tane ona faataunuu o latou tiute tauave. Ua mumusu nisi fafine e talia le tulaga ulu o a latou tane. I nisi faaipoipoga, ua faileagaina ai le tasi o le paaga e le isi. Ua tofotofoina le faamaoni o se Kerisiano ona o faafitauli tau tupe, tulaga lē lelei atoatoa, amioga lē mamā tau feusuaʻiga a le lalolagi, ma vaaiga sesē i amioga tatau faa-Kerisiano. Peitaʻi, po o le ā lava le tulaga, ae o tane ma fafine Kerisiano o loo mulimuli i mataupu silisili o le Tusi Paia, ua latou maua faamanuiaga a Ieova. E tusa lava pe na o le toʻatasi le paaga i se faaipoipoga e faatatauina mataupu silisili o le Tusi Paia, e sili atu ai lenā na i lo le leai o se tasi na te faatatauina. E lē gata i lenā, e alofagia ma lagolagoina e Ieova ana auauna e tumau faamaoni i a latou tautoga i le faaipoipoga, e ui i tulaga faigatā. E na te lē faagaloina lo latou faamaoni.—Salamo 18:25; Eperu 6:10; 1 Peteru 3:12.

20. O le ā le fautuaga na aumai e Peteru mo Kerisiano uma?

20 Ina ua uma ona fautuaina tane ma fafine Kerisiano, na faaiʻu mai Peteru i ni upu faalaeiau. Na ia faapea mai: “O le iʻuga lenei, ia loto gatasi outou uma, ia fealofani, ia alolofa i le au uso, ia mutimuti vale i le alofa, ia agalelei; aua le taui atu le leaga i le leaga, po o le agatele mai i le agatele atu; a ia outou faamanuia atu, ina ua iloa o le mea lenei na valaauina ai outou, ina ia maua e outou le manuia.” (1 Peteru 3:8, 9) O lenei fautuaga atamai e mo tagata uma, aemaise lava ulugalii faaipoipo!

Pe E te Manatua?

• E faapefea ona faaaʻoaʻo tane Kerisiano iā Iesu?

• E faapefea i avā Kerisiano ona faaaʻoaʻo i le faapotopotoga?

• O ā auala e ava ai tane i a latou avā?

• O le ā le ala sili ona lelei mo se fafine Kerisiano e lē talitonu lana tane?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 16]

O se tane Kerisiano, e alofa ma tausi i lana avā

O se avā Kerisiano, e faaaloalo ma ava i lana tane

[Ata i le itulau 17]

E lē pei o le tulafono a Roma, o aʻoaʻoga faa-Kerisiano e manaʻomia ai i se tane ona ava i lana avā

[Ata i le itulau 18]

E tulimataʻi uma e tane ma fafine o le “motu o tagata e toʻatele” le ola e faavavau i le parataiso

[Ata i le itulau 20]

Sa manatu Sara iā Aperaamo o lona alii