Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe e Feteena‘i le Faasaienisi ma le Tusi Paia?

Pe e Feteena‘i le Faasaienisi ma le Tusi Paia?

Pe e Feteenaʻi le Faasaienisi ma le Tusi Paia?

A O LEʻI fananau mai Copernicus ma Galileo, ae ua leva ona iai ni pogai o feteenaʻiga i le va o le Lotu Katoliko ma Galileo. Na talia e tagata Eleni anamua le manatu e faapea, o loo tū le lalolagi, ma na faalauiloa atu lea talitonuga e le faifilosofia o Aristotle (384-322 T.L.M.), ma le saienitisi o Tulomaio (o lona lua o senituri T.A.). *

O le aʻoaʻoga a Aristotle e faatatau i le vateatea, na taaʻina e le faifilosofia Eleni e tomai i le faamatematika, o Pythagoras (i lona ono o senituri T.L.M.). I le taliaina o manatu o Pythagoras e faapea, o le lagi, o le faasologa o ni āi lapotopoto pei ni polo tioata, ma o loo i le ogatotonu le lalolagi. O paneta, e faataamilo, ma e maua le malosi mai le afioaga o le Atua. Na taʻua foʻi e Aristotle, sa lelei atoatoa le lā ma isi paneta, e leai lava ni togitogi, ma e lē mafai ona suia.

O aʻoaʻoga a Aristotle, e faafilosofia, ae lē faasaienisi. Sa ia lagona e lē talafeagai le manatu e faapea o loo gaoioi le lalolagi. Sa ia teena foʻi le manatu, e lē mafai ona taamilo le lalolagi e aunoa ma se malosi e taamilo ai pea. Sa ia teena foʻi le manatu faapea, e gaogao, pe leai ni mea i le lagi. Talu ai e foliga mai e saʻo aʻoaʻoga a Aristotle e tusa ai ma le poto na iloa e saienitisi i lenā taimi, na talitonuina ai e le toʻatele pe a ma le 2,000 tausaga. Na oo mai lava i le senituri lona 16, na faapea mai ai se faifilosofia Falani o Jean Bodin: “E leai se tagata mafaufau o le a manatu e faapea, ona o le mamafa ma le telē o le lalolagi . . . , o loo gaoioi ai . . . auā e na o sina minoi lava o le lalolagi, ona solo lea i lalo o aai ma ʻolo, o taulaga ma mauga.”

Na Talia e le Lotu Aʻoaʻoga a Aristotle

O se isi mea na iʻu ai i le finauga a Galileo ma le lotu, na tupu lea i lona 13 o senituri, ma na aofia ai le isi taʻitaʻi Katoliko, o Thomas Aquinas (1225-1274). Sa matuā faatāua e Aquinas aʻoaʻoga a Aristotle, o lē na ia taʻua o Le Faifilosofia. E lima tausaga o taumafai Aquinas e faaofi filosofia a Aristotle i aʻoaʻoga a le lotu. Fai mai Wade Rowland i lana tusi, Galileo’s Mistake, “ona ua faafefiloi aʻoaʻoga a Aristotle ma aʻoaʻoga a Aquinas [i le taimi o Galileo] ua avea ai ma se aʻoaʻoga faavae a le Lotu Katoliko Roma.” Ia manatua foʻi, i na aso, e leʻi iai ni faalapotopotoga o saienitisi. Sa tele lava ina pulea e le lotu tulaga tau aʻoaʻoga ma le faasaienisi.

O na mea na tutupu, na oo atu ai i se finauga a le lotu ma Galileo. A o leʻi suʻesuʻe e Galileo le vateatea, na ia tusia ai se faamatalaga aloaʻia e uiga i le faataamilosaga o mea. Na fesiligia ai le tele o aʻoaʻoga a Aristotle. Ae peitaʻi, ona o le tumau pea o Galileo i lana aʻoaʻoga ma lona mautinoa e ōgatusa ma le Tusi Paia, na iʻu ina molia ai o ia i luma o le Faamasinoga Faalelotu i le 1633.

I ana tali atu, na faaalia atu ai e Galileo lona faatuatua malosi i le Tusi Paia o le Afioga lea a le Atua. Na ia finau atu foʻi o le Tusi Paia, na tusia mo tagata lautele, ma o faamatalaga faale-Tusi Paia i mea e foliga mai o gaoioiga a le lā e tatau ona manatu i ai e faafaatusa. E leʻi aogā ana finauga. Talu ai na teena e Galileo faamatalaga faale-Tusi Paia sa faavae i filosofia faa-Eleni, o lea na taʻusalaina ai o ia! Seʻia oo ane i le 1992, na faatoʻā ioeina ai e taʻitaʻi o le Lotu Katoliko le sesē o lana faamasinoga i le taʻusalaina o Galileo.

Lesona ia Aʻoaʻoina

O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai nei mea tutupu? O se tasi o mea, e leʻi iai ni masalosaloga o Galileo i le Tusi Paia. Na i lo o lea, na ia fesiligia aʻoaʻoga a le lotu. Na taʻua e se tusitala faalelotu: “O le lesona ua tatou aʻoaʻoina mai iā Galileo: e foliga mai, e lē faapea o le tausisi o le Lotu i le Tusi Paia; ae e leʻi tausisi atoatoa i ai.” I le taaʻina o aʻoaʻoga a le lotu i filosofia Eleni, na lolo atu ai i uputuu na i lo o le mulimuli i aʻoaʻoga a le Tusi Paia.

O nei mea ua faamanatu mai ai iā i tatou le lapataʻiga a le Tusi Paia: “Ia outou, neʻi faapologaina outou e se tasi i le poto lē aogā e faasesē ai, e tusa ma le uputuu a tagata, e tusa ma aitu o le lagi ma le lalolagi, a e lē tusa ma Keriso.”—Kolose 2:8.

I aso foʻi nei, e toʻatele tagata o lotu ua faapea mai o Kerisiano, o loo talitonu i aʻoaʻoga ma filosofia e feteenaʻi ma le Tusi Paia. O se faaaʻoaʻoga, o aʻoaʻoga a Darwin e faatatau i le evolusione, lea ua latou talia ae teena le faamatalaga i le Kenese e faatatau i le faia e le Atua o mea uma. O le ioeina o nei aʻoaʻoga ua manatu ai lotu i aso nei, e moni aʻoaʻoga a Darwin, e pei lava ona sa latou taliaina aʻoaʻoga a Aristotle. *

E Ōgatasi le Faasaienisi Moni ma le Tusi Paia

E lē tatau ona taofia ai se tagata mai le naunau i le faasaienisi ona o lenei mataupu. Ua valaaulia i tatou e le Tusi Paia ina ia aʻoaʻo mai i mea na faia e le Atua, ma malamalama i ona uiga matagofie, i mea o loo tatou vaaia. (Isaia 40:26; Roma 1:20) O le mea moni, e lē o aʻoaʻoina e le Tusi Paia le faasaienisi. Na i lo o lea, o loo faaalia mai ai tapulaa a le Atua, o ona uiga ma lona finagalo mo tagata. (Salamo 19:7-11; 2 Timoteo 3:16) Ae e matuā saʻo aʻiaʻi lava le Tusi Paia i le taʻua o mea o le natura. Na fai mai Galileo: “Na ala ona iai le Tusi Paia ma le natura, ona na faia e le Atua. . . . E lē mafai ona feteenaʻi ni mea moni se lua.” Ia iloilo faaaʻoaʻoga nei.

E lē gata e tāua ona malamalama i le taamilosaga a fetu ma paneta, ae o mea uma lava i le vateatea, o loo pulea e tulafono, e pei o tulafono o le kalave. O le uluaʻi faamaumauga e uiga i tulafono faalelagi e lē faavaea mai i le Tusi Paia, ae na faia e Pythagoras, o lē na talitonu e mafai ona faamatalaina le vateatea i fuainumera. I le 2,000 tausaga ua mavae, na faamaonia ai e Galileo, Kepler, ma Newton e faapea, o loo pulea mea i le lagi e tulafono o le natura.

O le uluaʻi tulafono o le natura o loo maua i le tusi a Iopu. E tusa o le tausaga e 1600 T.L.M., na fesili atu ai le Atua iā Iopu: “Ua e iloa ea tulafono i le lagi?” (Iopu 38:33) Na faamauina i le tusi o Ieremia i lona fitu o senituri T.L.M. le taʻua o Ieova o Lē na Faia ‘le tulafono o le masina ma fetu’ ma “tulafono i le lagi ma le lalolagi.” (Ieremia 31:35; 33:25) E tusa ma nei faamatalaga, na faapea mai ai se tagata faitofā o le Tusi Paia, o G. Rawlinson: “E ioeina e ē na tusia le Tusi Paia ma saienitisi i ona po nei, le iai o tulafono faalelagi.”

O faamatalaga i le tusi o Iopu, na faia i le faitau afe o tausaga muamua atu a o leʻi tusia e Pythagoras e uiga i tulafono i le lagi. Ia manatua, o le Tusi Paia, e lē na ona faaalia ai o mea moni faasaienisi, ae o le sini, ia tāmau ai i o tatou mafaufau, o Ieova na Faia mea uma lava; o lē e mafai ona ia faia foʻi tulafono faalelagi.—Iopu 38:4, 12; 42:1, 2.

O se isi faaaʻoaʻoga o le faataamilosaga o le vai i le lalolagi. Pe a faafaigofie, e liuausa vai o le sami ma avea ma ao, ona toʻulu ifo lea i luga o le laueleele e avea ma timu, ma mulimuli ane e toe foʻi atu i le sami. O ni faamatalaga aupito leva i lenei faataamilosaga, na maua mai i le lona 4 o senituri T.L.M. Ae peitaʻi, e faitau selau tausaga muamua atu talu ona taʻu mai i le Tusi Paia faamatalaga e uiga i lenā mea. O se faaaʻoaʻoga, i le lona 11 o senituri T.L.M., na tusia ai e Solomona le tupu o Isaraelu e faapea: “O loo tafe ifo vaitafe uma i le sami; a e lē tumu ai le sami; o le mea e tafe mai ai vaitafe, e toe foʻi atu ia i ai.”—Failauga 1:7.

E faapena foʻi i le tusa ma le 800 T.L.M. na tusia ai e le perofeta lotomaulalo, o se leoleo mamoe ma o se faifaatoʻaga e faapea, o Ieova “o lē na te valaauina le suāsami o le sami, ma liligi ifo ai i le fogāeleele.” (Amosa 5:8) E ui lava sa fai sina eseesega o auala na faamatala ai e Solomona ma Amosa le faataamilosaga o le vai, ae la te leʻi faaaogāina ni upu faigatā ma lavelave.

O loo taʻua foʻi i le Tusi Paia, o le Atua, “ua ia tautauina le lalolagi, a e leai se tautaulaga.” (Iopu 26:7) E tusa ai ma le malamalama na iai i le 1600 T.L.M., pe atonu ina ua fai mai na upu, sa manaʻomia se tagata e matuā loto tele e faapea atu, e mafai lava ona tautau se mea malō i le vateatea e aunoa ma sona lagolago. E pei ona taʻua, sa teena e Aristotle le manatu i le gaogao o le lagi, ma na ola o ia mo le sili atu i le 1,200 tausaga ua mavae!

Pe e te lē maofa ai ona o le saʻo aʻiaʻi o faamatalaga a le Tusi Paia; aemaise lava pe a talanoaina aʻoaʻoga sesē i na taimi? I tagata mafaufau, o se tasi lenei o māfuaaga e iloa ai o le Tusi Paia o le Afioga a le Atua. O le mea lea, e avea i tatou o ni tagata atamamai pe afai e lē taaʻina gofie i ni aʻoaʻoga po o ni talitonuga e feteenaʻi ma le Afioga a le Atua. E pei ona faaalia pea lava i le talafaasolopito e faapea, e iai taimi e lauiloa ai ma toe mou atu filosofia a tagata, e oo lava i tagata e sili atu ona popoto, a o ‘afioga a Ieova, e tumau lea e faavavau.”—1 Peteru 1:25.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 2 I le lona tolu o senituri T.L.M., na faailoa mai ai e se tagata Eleni e igoa iā Aristarchus o Samo le manatu e faapea, o loo taamilo le lalolagi i le lā, ae na teena lona manatu, ona sa fiafia tagata i le aʻoaʻoga a Aristotle.

^ pala. 12 Mo se talanoaga atili o lenei mataupu, tagaʻi i le mataupu e 15, “Aiseā e Talia ai e le Toʻatele le Evolusione?” i le tusi, Life—How Did It Get Here? By Evolution or by Creation? Lomia e Molimau a Ieova.

[Pusa i le itulau 6]

O Manatu O Tagata Porotesano

E teena foʻi e taʻitaʻi o le Lotu Porotesano Toefuataʻiina le aʻoaʻoga lea e faapea, o le lā, o le ogatotonu o le lalolagi. O nisi o i latou nei o Matini Luteru (1483-1546), Philipp Melanchthon (1497-1560), ma Ioane Kalavini (1509-1564). Na faapea mai Luteru e uiga iā Copernicus: “Ua manaʻo lenei vale e suia suʻesuʻega atoa faasaienisi e uiga i le vateatea.”

Na faavae le finauga a le ʻau toefuataʻiina i faamatalaga a nisi o mau, e pei o le tala o loo i le Iosua mataupu 10, lea e taʻua ai “ona tumau ai lea o le lā, sa tū foʻi le masina.” * Aiseā na taofi mau ai le Toefuataʻiina i lenei manatu? Ua faamatalaina i le tusi, Galileo’s Mistake e faapea, e ui na vavaeese le Porotesano Toefuataʻiina mai le Lotu Katoliko Roma, ae na te leʻi mafaia “ona lafoaʻia aʻoaʻoga faavae” a Aristotle ma Thomas Aquinas, ia “na talia uma e le Katoliko ma le Porotesano o la manatu.”

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 28 E tusa ai ma saienitisi, e lē saʻo nei faaupuga “ua oso le lā” po ua “goto le lā.” Ae i talanoaga i aso faisoo, e talafeagai ma e saʻo uma nei upu, pe a tatou mafaufau i la tatou vaaiga mai le lalolagi. E faapena foʻi Iosua, na te leʻi talanoaina ni suʻesuʻega i le vateatea; sa na ona ia faamatala mai mea e tusa ma mea na ia vaai i ai.

[Ata]

Luteru

Kalavini

[Faamatalaga i Ata]

Mai le tusi, Servetus and Calvin, 1877

[Ata i le itulau 4]

Aristotle

[Faamatalaga i Ata]

E mai le tusi, A General History for Colleges and High Schools, 1900

[Ata i le itulau 5]

Thomas Aquinas

[Faamatalaga i Ata]

E mai le tusi, Encyclopedia of Religious Knowledge, 1855

[Ata i le itulau 6]

Isaac Newton

[Ata i le itulau 7]

Ua silia ma le 3,000 tausaga ua mavae, talu ona faamatala mai i le Tusi Paia le faataamilosaga o le vai