Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Onosai A O Feagai Ma Faigatā

Ia Onosai A O Feagai Ma Faigatā

Ia Onosai A O Feagai Ma Faigatā

“Auā e lē tatau ona faamisa o le auauna a le Alii, a ia agamalu i tagata uma, . . . ia onosai.”—2 TIMOTEO 2:24.

1. Pe a tatou auai i le talaʻiga, aiseā e tautatala lē mafaufau mai ai tagata i nisi taimi?

O LE ā sou lagona pe a e fesagaʻi ma i latou e lē tali lelei atu iā te oe pe lē fiafia foʻi i lou talitonuga? I lana faamatalaga e uiga i aso e gata ai, na valoia ai e Paulo, o le a avea tagata ma “ē upu leaga, . . . o ē faatuaupua, o ē lē taofi manaʻo o le tino, o ē faasauā.” (2 Timoteo 3:1-5, 12) E te ono fetaiaʻi ma tagata faapena i le talaʻiga po o isi foʻi nofoaga.

2. O ā mau e fesoasoani iā i tatou ia feutagaʻi ai ma le atamai ma tagata o ē lafo mai upu mamafa?

2 E lē faapea o tagata uma e ʻinaʻinā mai, e lē naunau i le mea saʻo. E ono lafo atu e tagata ni upu mamafa po o ai lava o latalata ane, ona ua matuā faigatā le olaga po ua fiu foʻi. (Failauga 7:7) Ua faapena le uiga o le toʻatele, ona o loo latou nonofo pe galulue faatasi ma tagata e masani ona tautatala i upu leaga. E ui e lē tautatala faapena Kerisiano, ae peitaʻi ua fesoasoani iā i tatou ia iloa le māfuaaga ua tautatala ai faapena isi. Pe a lafo mai e nisi ni upu mamafa iā i tatou o le ā le mea e ao ona tatou faia? Ua taʻua i le Faataoto 19:11: “O le māfaufau o le tagata e faagesegese ai lona ita.” Ua fautua mai le Roma 12:17, 18: “Aua le taui atu le leaga i le leaga i se tasi. . . . Afai e mafaia iā te outou, ia outou nofo lelei ma tagata uma lava.”

3. E faapefea ona aofia ai le tausia o le filemu i le feʻau o loo tatou talaʻia?

Pe afai tatou te faatupuina le filemu, o le a mātauina i le agaga tatou te faaalia. O le a faailoa mai i a tatou upu ma gaoioiga, atonu foʻi i o tatou foliga vaaia ma o tatou leo. (Faataoto 17:27) Ina ua auina atu ona aposetolo e talaʻi, na fautua atu Iesu iā i latou: “A outou ulufale atu i se aiga, ia outou ofo alofa atu i ai. Pe afai foʻi ua tatau lea aiga, ia oo atu i ai la outou faamanuia; a e afai ua lē tatau, ia toe foʻi mai ai iā te outou la outou faamanuia.” (Mataio 10:12, 13) O le feʻau o loo tatou faailoa atu, o le tala lelei. Ua taʻua i le Tusi Paia lenā feʻau, o le “tala lelei o le filemu,” “tala lelei o le alofa tunoa o le Atua,” ma le “tala lelei o le malo.” (Efeso 6:15; Galuega 20:24; Mataio 24:14) O lo tatou sini, e lē o le faitioina o talitonuga o isi po o le finau ma i latou i o latou manatu, ae ia talaʻi atu le tala lelei mai le Afioga a le Atua.

4. A o e leʻi faailoa atu le māfuaaga o lau asiasiga, o le ā e te ono fai atu pe a fai mai se tasi, “Leai faafetai”?

4 Na i lo le faalogo mai, e ono tali faasaʻeā mai le tagata o le aiga e faapea: “Leai faafetai.” I le tele o tulaga, e te ono fai atu: “E faamālūlū atu, sa ou manatu e faitau atu se mau mai le Tusi Paia.” Atonu e malie i ai o ia. E ono talafeagai i isi tulaga ona faapea atu: “Sa iai loʻu faamoemoe e talanoa atu e uiga i le taimi o le a lē toe iai ni faiga lē tonu ma o le a fealofani tagata uma.” Afai e foliga mai e lē fiafia pea le tagata o le aiga, atonu e te faaopoopo atu: “E foliga mai e lē talafeagai lenei taimi.” E tusa lava pe tali mai ma le ita le tagata o le aiga, pe tatou te faia ai ea se faaiʻuga e “lē tatau” le feʻau i lea tagata? Po o le ā lava le mea e tupu, ia manatua le fautuaga a le Tusi Paia ia “agamalu i tagata uma, . . . ma ia onosai.”—2 Timoteo 2:24.

Faatāutala ae na Faasesēina

5, 6. Na faapefea ona feagai Saulo ma soo o Iesu, ma aiseā na ia gaoioi ai faapea?

Sa lauiloa se tagata e igoa iā Saulo i le uluaʻi senituri, i lona tautala lē faaaloalo ma le sauā. Ua taʻua i le Tusi Paia, “ua mapugatamaʻi pea o Saulo i le faamataʻu ma le fasioti i le ʻau soo o le Alii.” (Galuega 9:1, 2) Na ia taʻutino mulimuli ane, sa avea o ia ma sē e “taufaifai, ma faasauā, ma faatāutala.” (1 Timoteo 1:13) E ui lava e foliga mai ua avea nisi o ona tauaiga ma Kerisiano i le taimi lea, ae na ia faapea mai e faatatau i ona uiga i soo o Keriso: “Na ou faavalemalosi atu foʻi iā te i latou, ua ou sauā atu ua oo lava i aai ese.” (Galuega 23:16; 26:11; Roma 16:7, 11) E leai ni faamaoniga e iloa ai na taumafai soo e faaaafia Saulo i felafolafoaʻiga i luma o tagata a o ia faia na mea.

6 Aiseā na faia ai e Saulo na mea? Na ia tusi mai i tausaga mulimuli ane: “Na ou faia faapea i loʻu lē iloa ma le lē faatuatua.” (1 Timoteo 1:13) O ia o se Faresaio ma na aʻoaʻoina “i le tonu o le tulafono a o [l]atou tamā.” (Galuega 22:3) O Kamalielu o le faiaʻoga o Saulo ma o se tagata e malamalama lelei, ae o Kaiafa le faitaulaga sili lea na auaumea ma Saulo, o se tagata mapo lotu valea. Na fuafua e Kaiafa le faufauga leaga lea na iʻu i le fasiotia o Iesu Keriso. (Mataio 26:3, 4, 63-66; Galuega 5:34-39) Mulimuli ane, na faamautinoa e Kaiafa ua sasaina soo o Iesu, ma faatonuina i latou e aua neʻi toe tautala i le igoa o Iesu. Na taʻimua Kaiafa i le faamasinoga sili a Iutaia lea na matuā feita ai tagata, ma o le taimi lenā na avatu ai Setefano e fetogia i maa. (Galuega 5:27, 28, 40; 7:1-60) Na matamata Saulo i le fetogia o Setefano i maa, ma na faatonuina o ia e Kaiafa ina ia taumafai atili e taofiofia soo o Iesu e ala i le puʻea faapagota o i latou i Tamaseko. (Galuega 8:1; 9:1, 2) Talu ai na faatonuina o ia e Kaiafa, na manatu ai Saulo o loo maelega o ia i le Atua, ae peitaʻi, e matuā leai lava sona faatuatua. (Galuega 22:3-5) O le iʻuga, e leʻi iloa e Saulo, o Iesu o le Mesia. Ae ui i lea, na iloa e Saulo le sesē o lana auala, ina ua fetalai faavavega atu Iesu o lē ua toe faatūina iā te ia i le ala i Tamaseko.—Galuega 9:3-6.

7. O le ā na tupu iā Saulo talu ona la fetaiaʻi faavavega ma Iesu i le ala i Tamaseko?

7 E leʻi leva mulimuli ane, ae auina atu loa le soo o Anania e talaʻi iā Saulo. Pe ana o oe, pe e te naunau e alu atu e talaʻi iā Saulo? Na fefe Anania peitaʻi, na ia talanoa atu ma le agalelei iā Saulo. Na suia uiga o Saulo talu ona fetaiaʻi faavavega ma Iesu i le ala i Tamaseko. (Galuega 9:10-22) Na oo ina lauiloa o ia o le aposetolo o Paulo, o se misionare Kerisiano maelega.

Faamaulalo ae Loto Tele

8. Na faapefea ona faailoa mai e Iesu uiga o lona Tamā agaʻi i tagata na faia mea leaga?

8 O Iesu o sē faalauiloa ma le maelega le Malo, e faamaulalo ae loto tele i le feutagaʻi ai ma tagata. (Mataio 11:29) Na ia faailoa mai le agaga o lona Tamā o i le lagi, o lē ua uunaʻia ē amioleaga ia liliu ese mai o latou ala. (Isaia 55:6, 7) I le feutagaʻi ma ē agasala, na silafia e Iesu ni suiga i o latou olaga, ma na ia faalaeiauina i latou. (Luka 7:37-50; 19:2-10) Na i lo le faamasinoina o isi i o latou foliga vaaia, na faaaʻoaʻo Iesu i lona Tamā i le faaalia o le agalelei, onosai, ma faapalepale i tagata ma le faamoemoe o le a latou salamō. (Roma 2:4) O le finagalo o Ieova ia salamō tagata uma ma faasaoina.—1 Timoteo 2:3, 4.

9. O ā mea ua tatou aʻoaʻoina mai le auala na faataunuu ai iā Iesu le Isaia 42:1-4?

9 O le taʻua o le silafaga a Ieova iā Iesu Keriso, na tusia ai e Mataio nei upu faavaloaga: “Faauta, o laʻu auauna na ou filifilia, o laʻu pele o loo fiafia i ai loʻu loto; ou te tuuina atu loʻu Agaga i ona luga, e faailoa atu e ia le faamasinoga i nuu ese; e lē finau ia, e lē alaga foʻi o ia, e lē lagona foʻi lona leo e se tasi i ala. E lē gagau e ia le u ua gapēpē, e lē tinei foʻi e ia le vavae ua mū itiiti; seʻia faamanumalo e ia le faamasinoga. O lona igoa foʻi e faamoemoe i ai nuu ese.” (Mataio 12:17-21; Isaia 42:1-4) E tusa ma na upu faavaloaga, e leʻi aafia lava Iesu i ni fefinauaʻiga pisapisaō. E ui lava i taimi sa matuā omia ai o ia, ae sa ia fetalai atu i le upu moni i se auala logolelei na tosina atu ai ē lotofaamaoni.—Ioane 7:32, 40, 45, 46.

10, 11. (a) Aiseā na talaʻi atu ai Iesu i nisi o le ʻau Faresaio e ui lava sa matuā tetee i latou iā te ia? (e) I nisi taimi o ā tali na avatu e Iesu i ē tetee, peitaʻi o le ā le mea na te leʻi faia?

10 Na talanoa atu Iesu i le toʻatele o le ʻau Faresaio i lana talaʻiga. E ui lava na taumafai nisi e maileia o ia e ala i ana fetalaiga, ae e leʻi faia ai e Iesu se faaiʻuga o i latou uma e leaga o latou loto. E foliga mai na manaʻo Simona le faresaio o lē sa faalēfiafia iā Iesu, ina ia feiloaʻi atu iā te ia, ma valaaulia o ia e faiʻaiga faatasi. Na talia e Iesu le valaaulia ma na talaʻi atu iā i latou sa auai. (Luka 7:36-50) O se isi mea na tupu, na sau ai iā Iesu i le pō se faresaio lauiloa e igoa iā Nikotemo ina neʻi iloa o ia e se isi. E leʻi otegia o ia e Iesu ona o le faatalitali seʻi pō ona sau lea. Na i lo lea, na ia talaʻi atu iā Nikotemo e uiga i le alofa o le Atua, i le auina mai o lona Alo ina ia maua ai e i latou o ē faatuatua le faaolataga. Na faasino atu ma le agalelei e Iesu le tāua o le usiusitai i le finagalo o le Atua. (Ioane 3:1-21) Mulimuli ane ina ua tauemu nisi o le ʻau Faresaio e faatatau i mea lelei na ia faia na taʻuleleia e Nikotemo Iesu.—Ioane 7:46-51.

11 Na silafia lelei e Iesu le faagutugutulua o ē na taumafai e maileia o ia. E leʻi maumau lona taimi e finau ai ma ē na tetee atu. Ae peitaʻi, ina ua talafeagai, na ia fetalai atu i ni tali pupuu ma malolosi, e ala i le taʻua o se upu moni faavae, se tala faatusa po o le sii atu foʻi o se mau. (Mataio 12:38-42; 15:1-9; 16:1-4) I nisi taimi, e leʻi tali atu Iesu ona sa ia silafia e leai se aogā.—Mareko 15:2-5; Luka 22:67-70.

12. E ui lava na feʻei atu tagata iā Iesu, ae na faapefea ona ia fesoasoani iā i latou?

12 I nisi taimi, na feʻei atu ē na pulea e agaga leaga iā Iesu. Na ia onosai ma faaaogā lona mana mai i le Atua e tutuli ese ai na agaga leaga. (Mareko 1:23-28; 5:2-8, 15) Pe a feʻei ma feita mai nisi iā i tatou a o auai i le talaʻiga, e ao foʻi la ona tatou onosai, ma ia taumafai e taulima i se uiga agalelei ma le faaaloalo.—Kolose 4:6.

Onosai i le Aiga

13. Aiseā e tetee ai tagata pe a suʻesuʻe e se tasi o le aiga le Tusi Paia ma Molimau a Ieova?

13 E manaʻomia tele le onosai o soo o Iesu i totonu o aiga. O se tasi ua matuā faagaeetia e le upu moni o le Tusi Paia, e naunau o ia ina ia faapena lona aiga. Peitaʻi, na fetalai Iesu, e ono feita nisi o le aiga. (Mataio 10:32-37; Ioane 15:20, 21) E eseese māfuaaga mo lea tulaga. O se faaaʻoaʻoga, e fesoasoani aʻoaʻoga a le Tusi Paia iā i tatou ina ia faamaoni, maufaatuatuaina ma faaaloalo. Ae peitaʻi, ua aʻoaʻo mai foʻi e le Tusi Paia, po o le ā lava le tulaga e tupu, e ao ona faamuamua le finagalo o le Atua. (Failauga 12:1, 13; Galuega 5:29) E mafai ona ita se tasi o le aiga o lē e manatu ua lē amanaʻia lana pule, ona o lo tatou faamaoni iā Ieova. E matuā tāua le mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Iesu o le onosai, pe a feagai ai ma na tulaga!—1 Peteru 2:21-23; 3:1, 2.

14-16. O le ā ua māfua ai ona suia nisi sa tetee muamua i tagata o o latou aiga?

14 O le toʻatele o loo auauna nei iā Ieova, na tetee a latou paaga po o aiga i suiga na latou faia ina ua amata ona suʻesuʻeina le Tusi Paia. Atonu na faalogo nei aiga i ni faamatalaga lē lelei e faatatau i Molimau a Ieova, ma na manatu ai o le a iai ni taaʻiga leaga i totonu o le aiga. O le ā na suia ai o latou manatu? I le tele o taimi, o le faaaʻoaʻoga lelei, o le taaʻiga malosi lea. I nisi taimi, e faaitiitia teteega talu ai ua faatatauina e le tagata talitonu fautuaga a le Tusi Paia—o le auai e lē aunoa i sauniga faa-Kerisiano ma faia se sao i le talaʻiga e ui o loo iai foʻi tiute tauave i le aiga, ma onosaia upu mamafa e lafo iā te ia.—1 Peteru 2:12.

15 E ono musu se tagata tetee e faalogo i se faamatalaga mai le Tusi Paia, talu ai ua upu esea o ia po o le faamaualuga foʻi. O le mea lenā na tupu i se tamāloa e ese le lotonuu i Amerika. I se tasi aso, a o auai atu lana avā i se tauaofiaga, na ia tapena uma ai ona lavalava ma alu ese loa. I se isi taimi, na ia alu ai ma se laau malosi ma faapea atu o le a pule i lona ola. E so o sana amio valea lava e fai, na ia tuuaʻia le tapuaʻiga a lana avā. Peitaʻi, na taumafai pea le avā e faatatau fautuaga a le Tusi Paia. E tusa ma le 20 tausaga talu ona avea o ia ma Molimau a Ieova, ae avea foʻi lana tane ma molimau. I Alapania, na matuā ita ai se fafine ina ua suʻesuʻe e lana tama teine le Tusi Paia ma Molimau a Ieova ma papatisoina o ia. E 12 Tusi Paia a lana tama na ia faatamaʻia. I se tasi aso, na ia tatala ai le Tusi Paia fou a lana tama na tuu i luga o le laulau. E aunoa ma sona faatalitalia, na ia tatala i le Mataio 10:36, ma na ia iloa ai e faatatau iā te ia le mea o loo taʻua ai. Ina o le a ō lana tama ma isi Molimau i se tauaofiaga i Italia, na la ō atu ai ma lana tama i le uafu ona o le manatu mamafa mo lona lelei. Na suia lagona o le tinā ina ua ia vaaia le alofa, feopoopotaʻi, ma le taliē fiafia o Molimau. E leʻi leva lava, ae manaʻo loa e suʻesuʻe le Tusi Paia. I aso nei, o loo ia fesoasoani atu i isi o ē na tetee muamua i le upu moni.

16 O se tasi o faaaʻoaʻoga, a o agaʻi atu se avā i le Maota o le Malo, na faalālā atu e lana tane se naifi iā te ia ma lafo atu ni upu mamafa. Na ia tali filemu atu: “Ta ō i le Maota o le Malo, ona e iloa ai lea.” Na la ō, ma na oo ina avea o ia o se toeaina Kerisiano.

17. Pe afai e faalēlelei le va o tagata i se aiga Kerisiano i nisi taimi, o ā fautuaga a le Tusi Paia e mafai ona fesoasoani i ai?

17 E tusa lava po o ni Kerisiano uma tagata o se aiga, ae ona e lē lelei atoatoa, e ono iai lava taimi e feita ai ma lafo upu lē talafeagai. O se mea e mataʻina, ona sa fautuaina Kerisiano i Efeso: “Ia teʻa ma outou upu faafiufiu uma lava, ma le lotoa, ma le ita, ma le leo tele, ma le upu faaleaga, atoa ma le loto leaga uma lava.” (Efeso 4:31) E foliga mai na aafia olaga o Kerisiano i Efeso, ona o lo latou siʻomaga, lo latou lē lelei atoatoa ma olaga sa muaʻi ola ai isi tagata. O ā mea e ono fesoasoani iā i latou e suia ai? E manaʻomia ona latou “toe fuataʻiina manaʻo o o [l]atou loto.” (Efeso 4:23) O le a latou atili faaalia fua o le agaga o le Atua i o latou olaga, pe afai e suʻesuʻe i le Afioga a le Atua, mafaufau loloto i le auala e taaʻina ai o latou olaga, auaufaatasi ma uso Kerisiano ma tatalo faatauanau. E tatau ona latou faamasani ia “feagaleleiaʻi, ia femutimutivaleaʻi lo outou alofa, ia fefaamagaloaʻi outou, faapei ona faamagaloina [l]atou e le Atua iā Keriso.” (Efeso 4:32) E tusa lava po o ā mea e faia e isi, e ao ona tatou onosai, agalelei, alofa mutimutivale ma faamagalo atu. O le mea moni, e lē tatau ona tatou “taui atu le leaga i le leaga i se tasi.” (Roma 12:17, 18) O le faaaʻoaʻo i le Atua i le faaalia o le alofa, o le mea saʻo lea e ao ona fai.—1 Ioane 4:8.

Fautuaga mo Kerisiano Uma

18. Aiseā na talafeagai ai le fautuaga i le 2 Timoteo 2:24 i se toeaina i Efeso anamua, ma e faapefea ona aogā i Kerisiano uma?

18 O le fautuaga “ia onosai” e faatatau atu i Kerisiano uma. (2 Timoteo 2:24) Peitaʻi na avatu muamua lenei faatonuga iā Timoteo, ma na aogā iā te ia a o avea ma toeaina i Efeso. Na faailoa ma le malosi e nisi i le faapotopotoga o latou manatu, ma na latou aʻoaʻo atu aʻoaʻoga sesē. Talu ai latou te leʻi malamalama i le māfuaaga o le Tulafono a Mose, na latou lē talisapaia ai le tāua o le faatuatua, alofa ma le lotofuatiaifo lelei. Na tupu le vevesi ma finauga i upu ona o le loto faamaualuga ma na lē maua ai le aano moni o aʻoaʻoga a Keriso ma le tāua o le amio Atua. Ina ia taulimaina lenei tulaga, sa tatau ona maumauaʻi Timoteo i upu moni o le Tusi Paia, ma feutagaʻi ma le māfana ma ona uso. E pei o toeaina i aso nei, na iloa e Timoteo e lē o ia e ana le lafu mamoe, ma o lea na ia feutagaʻi ai ma isi i se auala e atiina aʻe ai le alofa faa-Kerisiano ma le autasi.—Efeso 4:1-3; 1 Timoteo 1:3-11; 5:1, 2; 6:3-5.

19. Aiseā e tāua ai mo i tatou uma lava ona “saʻili le agamalu”?

19 Ua faalaeiau e le Atua ona tagata ia “saʻili le agamalu.” (Sefanaia 2:3) O le upu Eperu mo le “agamalu” ua faasino atu i le uiga o se tasi, lea e mafai ai ona ia onosaia tulaga leaga e oo iā te ia, e aunoa ma le ita po o le toe agaleaga atu. O lea la, ia tatou ole faatauanau atu iā Ieova mo se fesoasoani, ina ia onosai ai ma avea ma ona sui i se auala talafeagai e ui lava i tulaga faigatā.

O le ā ua E Aʻoaʻoina?

• O ā mau e fesoasoani iā te oe pe a e feagai ma ni upu mamafa?

• Aiseā na faatāutala ai Saulo?

• E faapefea ona fesoasoani iā i tatou le faaaʻoaʻoga a Iesu e feutagaʻi lelei ai ma tagata uma?

• O ā aogā tatou te maua mai le onosai i a tatou upu e fai i le aiga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 26]

E ui lava i le talaaga sauā o Saulo, ae sa agalelei atu Anania iā te ia

[Ata i le itulau 29]

O le tausia ma le faamaoni e se Kerisiano o tiute tauave e ono faaitiitia ai teteega i le aiga

[Ata i le itulau 30]

Ua faaauiluma e Kerisiano le alofa ma le autasi